Connect with us

USK

(VIDEO) Upoznajte uspješnog Krajišnika Rifeta koji je u Austriju otišao trbuhom za kruhom a danas pomaže drugima!

Published

on

Nove stranice u svom životu Rifet Ćehić rodom iz Velike Kladuše a danas uspješni ugostitelj, počeo je ispisivati krajem 1999. godine kada se doselio u Austriju.

Nekada su pomagali njemu kako bi se što brže integrirao u novo društvo… danas on čini sve da pomogne drugima.

-Došao sam s jednim pantalonama, jednim cipelama. Tu sam ostao, naučio zanat. Ljudi su me prihvatili, jako mi pomogli. Nakon sedam godina došao u Gornju Austriju i tu sam od 2007. godine. Imali smo visine padove. 2011. godine otvorio ovaj lokal. Našao sam svoj mir. Vremenom doveo sam svoju familiju. Trnovit put je bio. Supriga mi je tu, kćerka, sin, brat – govori za Hayat.ba Rifet Ćehić.

 

 

Odrastao je, veli, na motici. Rano ostao bez oca. Nosio je veliko breme na svojim plećima jer se valjalo brinuti o cijeloj porodici.

-Otac mi je umro jako mlad. Kao 16.godišnjak bio sam najstariji u porodici. Bio je to bolan, trnovit put – nastavlja on.

Ovaj uspješni Krajišnik danas je otac dvoje djece.

-U poslovom smislu uspio sam. Ali taj uspjeh mora mjeriti sa familijom, djecom. Mogu s ponosom reći da sma uspio. Doveo sam svoju braću iz Bosne. Bavimo se ugostoiteljstvom. Stojimo na svojim nogama. Uspio sam sa svojih deset prstiju, sa suprugom, djecom, braćom. Uspjeli smo iako nam nije bilo lako – priča Ćehić.

Boli ga kada u medijima pročita negativne natpise o ljudima poput njega, o Bosancima i hercegovcima koji danas žive daleko od rodne zemlje.

 

 

-Mi smo došli s nekim razloogom ovdje. Mi smo ovdje tuđini. Kada odemo dole na godišnji odmor, i dole smo stranci jer nas ljudi drugačije gledaju. To nas boli. Mene posebno. Pet deset puta odem u Bosnu. Smeta mi to to što čovjek čita na našim portalima. Oni nas ne gledaju s tim očima kako mi njih gledamo. Mi živimo sa dva života. Sve što zaradimo ovdje, gledamo da ostvarimo dole nešto, da odnese novac, da napravi nešto. To su te stvari koje oni ne vide kod nas. Koliko portala možete naći koje mogu doći i obići svoj narod. Nabrojte te televizije koje to rade. Da bi nas vidjeli ljudi jedna televizija kao što je vaša, trebaju nas obići da vide šta radimo – iskren je naš govornik za Hayat.ba.

Rifet je, kako je ispričao, danas u biznisu u kojem uživa veliku podršku porodice. Pored njega su supruga, kćerka, brat… Raduje ga da je u ovom dijelu Austrije izgradio brend u ugostiteljstvu kojem vjeruju svi. Trenutno zapošljava 14 radnika. Među njima nisu samo Bosanci i Hercegovci.

-Imam Slovaka, nas Bosanaca, Mađara, Bosanaca imam jako puno, učenike obučavamo, nikada ne bih dozvolio sebi da nekoga vratim sa vrata. Ima dosta naše djece koje sam izučio i koji su postali nešto – priča nam.

Ćehić iza sebe ima realizirane brojne humanitarne aktivnosti. Rado pomaže, ali o tome ne priča. Cijeni svaki euro koji zaradi jer, kazuje, zna kako je nemati. I danas se sjeća vremena kada je, kako reče, „završio na brdu“, tu proveo nekoliko godina i nakon što je prihvaćen u društvu, počeo samostalno da gradi karijeru. Nije bilo lako. Zato će i njegova poruka onima koji se nađu na sličnom putu kojim je on koračao, puno značiti: „Kada mislite da ne možete dalje, podignite glavu i nastavite. Sigurno ćete uspjeti!“.

Video prilog Hayat televizije pogledajte u nastavku…

USK

Velika Kladuša: Nepoznate osobe iz autobusa ukrale veću količinu goriva

Published

on

By

U naselju Ponikve, nedaleko od Velike Kladuše, dogodila se krađa goriva iz autobusa firme “Izan trans”.

Incident je otkriven kada je vozač autobusa primijetio nagli pad nivoa goriva na instrument tabli odmah po paljenju vozila. Naknadnim pregledom, vozač je utvrdio da je rezervoar obijen, te da je ukradena značajna količina goriva.

Policijske snage su odmah obaviještene o ovom nemilom događaju te su poduzete mjere kako bi se pronašli počinitelji ovog krivičnog djela.

 

 

IZVOR

Nastavi čitati

USK

Čudo u Krajini nestalo u par sekundi: Kako je uništen najmoderniji vojni objekt u Europi, vrijedan više od šest milijardi dolara

Published

on

By

Naša današnja priča vodi vas na bivši vojni aerodrom Željava, nekada najveći podzemni aerodrom i bazu JNA.

Željava se nalazi na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, u blizini Bihaća, a kompleks je poznatiji kao Bihaćki aerodrom. U punoj funkciji je korišten od 1968. do 1992. godine, gradio se čak 15 godina, a uništen je aktiviranjem minsko-eksplozivnih sredstava prilikom povlačenja JNA.

U bazi je bio smješten 117. LAP (Lovačko-Avijacijski Puk) sa 124. i 125. eskadrilom, naoružan tada najsavremenijim avionima tipa MiG-21 različitih verzija i namjena. Na Željavi je također bila bazirana 352. izviđačka eskadrila koja nije bila u sastavu 117. LAP-a. Zbog svoje strateške namjene bila je izravno podređena Zapovjedništvu RZ i PZO.

Zapovjedništvo puka i izviđačke eskadrile bilo je smješteno u podzemnom dijelu objekta. Zapovjednik 117. LAP-a bio je po formaciji potpukovnik ili pukovnik, a izviđačke eskadrile major ili potpukovnik. U sastavu aerodroma bila je Zrakoplovna baza (razreda puka) koja je imala jedinice nižeg razreda; one su obavljale pozadinsko, odnosno logističko osiguranje i druge pomoćne i prateće poslove. Zapovjedništvo baze i pripadajuće jedinice bile su smještene u kasarni udaljenoj tri kilometra od aerodroma, sa skladištem goriva u Pokoju i skladištem raketa i bombi u Vedrom Polju.

 

Baza Željava je bila elitna u svakom smislu te riječi i služba u njoj smatrana je čašću i veoma značajnim mjestom u životopisu svakog ko je tamo radio. Samo najbolji su stizali na Željavu koja je, kao i Batajnica, bila aerodrom dežurnog tipa, s 24-satnim radom. Svi pripadnici baze imali su riješeno stambeno pitanje – svi pripadnici objekta stanovali su sa svojim obiteljima u Bihaću gdje je jedna gradska četvrt (’’Harmani’’) bio napravljen za potrebe aerodroma.

AGRESIJA I KONAČAN KRAJ

Kada se vojno-politička i sigurnosna situacija u Jugoslaviji toliko pogoršala da je bilo očigledno da će se aerodrom naći u bezizlaznom okruženju, s opasnošću da padne u neželjene ruke i bude iskorišten protiv onoga ko ga je do tada koristio, donesena je odluka da se on uništi. To je učinjeno 16. maja 1992. godine u pet sati i 30 minuta, s 50-ak tona eksploziva.

 

Piste su minirane u razmacima od 50 do 100 metara, u cik-cak rasporedu tako da se više nikada ne bi mogle koristiti za polijetanje aviona. Toga dana uništen je jedan od najmodernijh vojnih objekata u Europi vrijedan više od šest milijardi dolara.

Nastavi čitati

USK

Velika Kladuša: U Todorovu provaljena džematska kuća

Published

on

By

U naselju Todorovo, općina Velika Kladuša došlo je do provale u džematsku kuću.

Prema informacijama koje smo dobili, ulazna vrata kuće su oštećena, a jedan od prozora je razbijen, što sugerira nasilno i neovlašteno ulazak u objekt.

Policija je obaviještena o ovom incidentu i trenutno tragaju za počiniteljima. Detalji o eventualno ukradenim predmetima iz kuće još nisu poznati.

Nastavi čitati

Najčitanije