Connect with us

Cazin

Cazin: Vozaču tokom vožnje pozlilo pa udario u betonski stub

Published

on

U cazinskom naselju Japića Brdo dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je učestvovalo jedno motorno vozilo.

Kako saznajemo, vozaču automobila VW Golf je pozlilo, te je izgubio kontrolu nad vozilo i zabio se u betonski stub.

Na vozilu je pričinjena materijalna šteta, dok o stepenu povreda kod vozača još uvijek nemamo informacija.

Cazin

Lažne diplome: SIPA zna gdje je taj Cazin – Hadžipašić kao vlasnik “završio” fakultet u svojoj ustanovi

Published

on

By

Pomalo pompezno medijski popraćeni upadi policija u visokoškolske ustanove nemaju, ustvari, još uvijek pravosudnih raspleta. Sudi se optuženim u akciji Pero, Klaster i Index, čekaju tužilačke odluke

Tokom godina slučajevi osoba koje su sa lažnim diplomama došle na pozicije bili su nebrojeni. Također je bilo na desetine poduzetih akcija, pretresa visokoškolskih ustanova i istražnih radnji. Tri takve najveće afere su Pero koje vodi Tužilaštvo USK, te Klaster i Index u nadležnosti Tužilaštva BiH.

Jedino je u slučaju Pero, za sada, došlo do optužnice i suđenja Admiru Hadžipašiću i Goranu Laloviću, koje Tužilaštvo naziva organizatorima kriminalne grupe, kao i dekanu Visoke međunarodne škole Cazin Senadu Haurdiću, te Refiku Ćatiću i Snežani Kočić kao referentima studentske službe.

PROMETEJ, SPECIJALNO UČILIŠTE

Snežana Kočić je na nekoliko posljednjih ročišta odlučila potvrditi navode Tužilaštva, prolazeći sa njima iz dana u dan kroz 148 diploma, pokazujući kako su se krivotvorili ispiti i sva potrebna dokumentacija.

 

Pokazujući diplome, došla je i do diplome Admira Hadžipašića, po kojoj je on za mjesec dana postao inžinjer saobraćaja, krivotvoreći oko 30 potrebnih stručnih ispita. Hadžipašić je kao suosnivač i vlasnik Visoke međunarodne škole Cazin “završio” fakultet u svojoj ustanovi, da bi u istoj mogao formalno potpisivati predmete iz date oblasti.

Hadžipašić je Kočićevoj potom naredio da napravi istu diplomu i za sestru njegove supruge. Sve što je referentica Snežana Kočić nezakonito činila, bilo je po naredbi Hadžipašića ili Gorana Lalovića koji ju je zaposlio u školi. Lalović je, inače, nekoliko godina poslije privođen u svojstvu osumnjičenog i tokom akcije Klaster.

Njen branilac predložio je da Kočićeva da iskaz kao svjedok u svom vlastitom predmetu, što je Sud prihvatio. Na početku svog iskaza je kazala da ima bebu i da će se braniti samo istinom.

Ona je spomenula da ju je Goran Lalović vodio na edukaciju iz krivotvorenja diploma u škole Prometej Banjaluka i Brčko, gdje je podučena kako se “unazad” hronološki vraćaju ispiti i semestri, odnosno kako se dolazi do krivotvorene diplome.

Kasnije, zavisno ko bi našao “kandidata”, Hadžipašić ili Lalović, nazvali bi je da “riješi” matične listove, prijave za ispite, semestre, pa na kraju do diploma koje je potpisivao dekan. U dva navrata je, po naredbi Gorana Lalovića, morala uništavati duplikat od matične knjige, od čega je jednu zapalila na livadi iza svoje porodične kuće.

Spomenula je da je Goran Lalović također imao “Info centar”, svoju agenciju u Istočnom Sarajevu, sa čijim je uposlenicima svakodnevno komunicirala. Po Lalovićevom naređenju djevojke iz Info centra su masovno proizvodile seminarske i diplomske radove koje su kasnije koristili. Predočeni su i mejlovi iz tih komunikacija. Većina tih radova je copy-paste, ali bi oni ostajali u dosjeima.

NEDOSTUPAN ITALIJAN

Ono što se nije moglo nikako sakriti, jeste činjenica da su kandidati dostavljali rodne listove i uvjerenja o državljanstvu mnogo mlađeg datuma. U normalnim okolnostima priložena dokumentacija bi bila približna datumu upisa, međutim uvjerenja izdata nekoliko godina nakon tog datuma bila bi priložena jer nisu imali mogućnosti da dođu do retroaktivnog uvjerenja kojeg je teže krivotvoriti.

/ Emina Mutevelić

 Emina Mutevelić/

Jednog dana su se među kandidatima pojavili i prikriveni istražitelji SIPA-e. Ne znajući o kome se radi, Snežana Kočić je dobila od Hadžipašića naredbu da završi diplomu u roku od mjesec dana. U Sudu je predočen i snimak razgovora Hadžipašića sa prikrivenim istražiteljem, kojem je, misleći da se radi o još jednom “kandidatu”, srdačno predložio da barem jednom dođe da vidi gdje je Cazin, gdje mu je diploma kupljena.

U nastavku suđenja u Bihaću odbrana osumnjičenih priprema se da ispita svjedokinju Snežanu Kočić. Za druge slične predmete u BiH koji su otvarani nakon ovoga, još uvijek se čekaju tužilačke odluke.

– U svezi akcije “Index” koja se odnosi na Internacionalni univerzitet Goražde, u predmetu ima više osumnjičenih, pravnih i fizičkih osoba, kao i državljanin Italije koji je nedostupan. U predmetu je bio predložen pritvor za pet osumnjičenih osoba, ali je Sud BiH odredio mjere zabrane koje su na snazi. Istraga je u tijeku, provodi se više istražnih radnji uključujući i zahtjeve za međunarodnu pravnu pomoć, kazao nam je portparol državnog Tužilaštva Boris Grubešić.

Kada bude donesena tužiteljska odluka, javnost će, kaže, biti informirana.

– U predmetu “Klaster” bio je predložen pritvor za pet osumnjičenih, ali je Sud BiH odredio mjere zabrane. Izuzetno obimna i kompleksna istraga je u završnoj je fazi i uskoro se može očekivati tužiteljska odluka, koja će, ukoliko se okolnosti značajno ne promijene, rezultirati optužnicom protiv više od 20 fizičkih i pravnih osoba, kaže Grubešić.

 

U Cazinu i Goraždu sporne škole su zatvorene odlukama nadležnih ministarstava obrazovanja, ali škole pod istragom a koje su u RS i dalje rade. Ljubinko Đurić, projekt koordinator CCI u kampanji neformalne grupe studenata “Akreditovane visokoškolske ustanove – priznate diplome” kaže da ne mogu biti zadovoljni odgovorima nadležnih.

USAMLJENI BORCI

– Agencija za visoko obrazovanje RS bila je zaustavila proces akreditovanja za ustanove obuhvaćene u aferi Klaster, a zatim su na osnovu odgovora koje su dobili iz Tužilaštva BiH gdje kažu “da se ne sprovodi istraga”, akreditovanje nastavili i završili. Time su ih, praktično, amnestirali, kazao nam je Đurić.

Pravosudni predmeti o proizvodnji lažnih diploma jesu obimni, pa se zato i sporo odvijaju, svjestan je Đurić, ali istovremeno postoji bojazan da se neće mnogo moći učiniti kada su hiljade ljudi sa lažnim diplomama zaposleni u sistemu, uključujući i institucije koje se trebaju boriti protiv toga.

Profesor pravnog fakulteta u Bihaću Genc Trnavci smatra da će na kraju država BiH ipak dobiti bitku protiv ovog karcinoma koje izjeda društvo.

– Moguće je da će u ovim predmetima pravosudni organi ishodovati osuđujuće presude, ukoliko su optuženici krivi. Međutim, pojedinačnim i izoliranim rješavanjem ovih predmeta neće se trajno riješiti problem sticanja, imenovanja i zapošljavanja na temelju lažnih diploma u Bosni i Hercegovini, što je glavna prepreka u izgradnji društva znanja u našoj zemlji, kaže prof. Trnavci.

To će, smatra on, “trajati sve dok se ne stvori politička volja za uređivanjem stanja u visokom obrazovanju”.

– Trenutno, vidljivo je da pojedinci, čak i nositelji pravosudnih funkcija, koji se usude boriti protiv ove pošasti, stradaju usljed orkestriranog, pravosudnog, medijskog i svakog drugog progona, dok to njihove kolege nijemo i bešćutno posmatraju. Dio rješenja bi moglo biti, između ostalog, i jačanje ustanova i mehanizama za akreditaciju i licenciranje visokoškolskih ustanova, kao i sveobuhvatna reforma pravosuđa, tijela za gonjenje i inspekcijskih tijela, kazao nam je profesor Trnavci.

Ipak, to se neće desiti, smatra on, sve dok se ne stvori politička volja u društvu koje je trenutno zarobljeno u raljama korupcije i negativne selekcije, a jezik političke komunikacije svodi se na manipulaciju nacionalističkim emocijama i strahom.

Tekst je rezultat saradnje Oslobođenja i portala Capital.ba

 

Nastavi čitati

Cazin

Četiri saobraćajne nesreće u Cazinu, evo na kojim lokacijama

Published

on

By

Jučer su se u Cazinu dogodile četiri saobraćajne nesreće, a evo detaljnog pregleda svake:

  1. Na ulici generala Hamdije Omanovića zabilježena je manja saobraćajna nesreća u kojoj je oštećeno jedno motorno vozilo. Srećom, nije bilo povrijeđenih osoba.
  2. U naselju Gnjilavac desila se nesreća u kojoj su učestvovala tri motorna vozila. Došlo je do materijalne štete, a dva lica su zadobila tjelesne povrede. Protiv jednog vozača podignuta je krivična prijava zbog ugrožavanja sigurnosti javnog prometa.
  3. U naselju Šišići, vozač je upravljao vozilom neprilagođenom brzinom pod dejstvom alkohola.
  4. Na benzinskoj pumpi REZ, također je zabilježen slučaj vožnje pod dejstvom alkohola.

Ove nesreće pokazuju važnost opreza i poštovanja saobraćajnih propisa kako bi se izbjegle nepotrebne povrede i šteta.

 

Nastavi čitati

Cazin

U Cazinu čekajući lijek umrle dvije mlade žene; Sanela Kovačević: Svakih 40 dana dam 7.000 eura za terapiju

Published

on

By

Šta znači lista čekanja za zloćudnu bolest kod koje se ćelija pet puta brže dijeli nego kod normalne? Ti ljudi su, zahvaljujući nebrizi države i lošem rješavanju ovih problema praktično osuđeni na smrt, kaže onkološki hirurg Harun Drljević
Dvije onkološke pacijentice, članice Udruženja oboljelih od malignih oboljenja grada Cazina, za kratko vrijeme umrle su čekajući propisani lijek.
Prema riječima predsjednice Udruženja Zakire Bajramović, jedna članica, 1970. godište, umrla je prije dva mjeseca, a druga nekoliko godina mlađa prije nekoliko dana.
Ko će odgovarati za umrle
Da im je propisani lijek bio dostupan i danas bi, dodaje Bajramović, bile žive svojoj djeci, porodici, roditeljima.
 Propisanu terapiju čekale su mjesecima i pokušavale se same snalaziti. Pomagale su porodice, familija, prijatelji, komšije, sugrađani koliko su mogli, ali je na kraju sve stalo. Svi su dali koliko je ko mogao kako bi se oboljelim ženama produžio život, ali spasa nije bilo. Zakazali su oni kojima je to posao, a to su zdravstvene vlasti Federacije BiH – navodi Bajramović.

Zekira Bajramović
FOTO: FACEBOOK
Predsjednica Udruženja ističe kako mjesečno, odnosno svakih 21 dan, imunoterapija za oboljele košta između tri i po do šest hiljada KM.
– Mi još imamo dvije pacijentice iz našeg udruženja koje su na listi čekanja za propisanu terapiju. Imamo ženu koja je dugogodišnja pacijentica u vrlo teškom je stanju jer su metastaze otišle na mozak. Kako vrijeme prolazi, sve sam više sigurna da su onkološki pacijenti u ovoj državi, a posebno u Unsko-sanskom kantonu, ostavljeni od svih – dodaje Bajramović te navodi primjer koji, kako kaže, najbolje govori o odnosu nadležnih vlasti prema najtežim pacijentima, piše Faktor.
– Prošle sedmice sam jednu našu pacijenticu odvezla na Onkologiju u Kantonalnu bolnicu “dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću. Sjedim u čekaonici, kad izlazi žena i plače. Kaže: “Sad nema i Zomete” (lijek koji se daje kod uznapredovale zloćudne bolesti koja je zahvatila kosti, op. a.). Žena sva van sebe, niti zna kome će se obratiti, ni odakle dobaviti lijek? Rekoše joj drugi pacijenti da su čuli da lijeka ima u Karlovcu u susjednoj Hrvatskoj, ali nema prijevoza. Ko nije bio na Onkologiji ili nije u udruženjima oboljelih, ne zna šta je jad i čemer i svaki dan je sve gore – priča Bajramović.
Kaže kako bi, da je pravne države, neko trebao odgovarati za pacijente koji su izgubili bitku za život čekajući davno propisani lijek.
– Samo jedan spašeni život znači mnogo, a u ovoj državi teški pacijenti sedmično umiru jer im zdravstvene vlasti nisu omogućile osnovno ljudsko pravo – pravo na lijek – ističe Bajramović.
Četrdesetjednogodišnja Sanela Kovačević iz Cazina pet godina bori se sa karcinomom dojke. U međuvremenu je zloćudna bolest metastazirala, prvo na jetru, a potom i na mozak.
Sanela je na listi čekanja pri Federalnom fondu solidarnosti, a da bi preživjela više od godinu dana sama kupuje lijek.
– Prvo sam terapiju kupovala u Turskoj, a sada dobavljam iz Njemačke. Lijek koji mi može biti 40 dana košta 7.000 eura (oko 14.000 KM). Snalazim se nekada ni sama ne znam kako, pomaže familija, prijatelji. Bila sam prisiljena da pomoć zatražim i preko Facebooka od dobrih ljudi. Imam još novca za jednu terapiju, a onda ću opet biti prisiljena da prikupljam – ispričala nam je Kovačević.
Obolijevaju sve mlađe žene 
Onkološki hirurg, prim. dr. Harun Drljević, načelnik Odjela za bolesti dojke u Kantonalnoj bolnici Zenica, kaže “kako je u Federaciji BiH na snazi sistemska nebriga za najteže pacijente”.
– Dijagnoza maligne bolesti vrlo teško padne, ne samo pacijentu, nego i njegovom cijelom okruženju, prvenstveno porodici. Kad se radi o mladim ljudima, onda je to još gore. Šta znači lista čekanja za zloćudnu bolest kod koje se ćelija pet puta brže dijeli nego kod normalne, ne treba posebno nikome objašnjavati. Ti ljudi su, zahvaljujući nebrizi države i lošem rješavanju ovih problema, praktično osuđeni na smrt. Ne znam da postoji država u svijetu, a pogotovo u Evropi, koja ima sličan problem. Ishodi liječenja kod onkoloških pacijenata prvenstveno zavise od adekvatne i pravovremeno uključene terapije, ne od hirurgije. U ovoj državi to nikoga ne interesuje, pogotovo političare koji su dozvolili da se to godinama ne riješi. Da li to nekome odgovara, ne znam, ali sam svjedok da se opravdana ljutnja pacijenata neopravdano prenosi na ljekare – ističe Drljević.
Napominje da ljekari nisku krivi jer oni ne mogu nabavljati lijekove te da se odlično zna – ko treba nabaviti terapije.
– Ono što mogu uraditi je izraziti solidarnost sa svim nevladinim organizacijama koje se bore za ove pacijente i mogu osuditi sve one koji dozvoljavaju da ti ljudi ovako pate. Džaba je što hirurg uradi dobar operativni zahvat, džaba je ako pacijenta pripremite za adjuvantnu terapiju, onkološki tretman, ako tog tretmana nema. Nakon svega postavlja se pitanje – kakav stav u medicini zauzeti, ako vi unutar jednog kompleksnog liječenja, uradite jedan dio, a drugi ne uradite? Ovaj problem se godinama provlači po parlamentu, medijima i ne mogu vjerovati da ljudi koji tamo sjede to ne mogu riješiti 20 godina? Za to vrijeme karcinom dojke zahvata sve mlađe žene, one koje su u punoj snazi, radno sposobne, one koje su stup porodice, čime stradavaju, ne samo one, nego i njihove porodice i cjelokupno društvo. Takvu nebrigu za budućnost ovog društva ne mogu da razumijem – zaključio je Drljević.
Podsjetimo, na listama čekanja Fonda solidarnosti, koji je pri Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, nalazi se više od 2.000 pacijenata, od čega terapije čeka više od 1.000 uglavnom najtežih pacijenata.
Dodajmo i to da je BiH jedina država u regiji i Evropi čiji pacijenti čekaju terapiju. Ni u jednoj zemlji pacijenti ne umiru čekajući propisani lijek na listama.
I to ne u cijeloj država, nego samo u Federaciji, jer je RS problem listi čekanja na terapije, kako su nam nedavno kazali iz Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH, riješio.
Nastavi čitati

Najčitanije