Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Novi režim na granicama: Ako je s vama u automobilu rođak iz BiH, policija vas može vratiti

Published

prije 7 mjeseci

on

Na 12 velikih prijelaza granicu mogu prolaziti građani svih zemalja, a na 12 manjih graničnih prijelaza mogu samo državljani Europske unije

 

U zraku i na kopnu slovenska policija nadzire granicu. “Nešto se zbiva. Jutros oko 9, 10 sati bio je slovenski helikopter ovdje u patroli”, ispričao je Vid.
Od subote novi režim. Policija će stalno biti prisutna, neće kontrolirati sva vozila, ali će se na svim prijelazima provoditi selektivne kontrole. Izdvajat će se pojedina vozila i provjeravati dokumenti.

Na 12 velikih prijelaza granicu mogu prolaziti građani svih zemalja, a na 12 manjih graničnih prijelaza mogu samo državljani Europske unije.

 

Što znači, primjerice, ako je s vama u automobilu rođak iz Bosne i Hercegovine, policija vas može vratiti natrag, kazala je reporterka Dnevnika Nove TV Matea Ćorić Brunović.
“Ako se neko nađe na pogrešnom graničnom prijelazu, mi ćemo ga preusmjeriti. U suprotnom, policija ima mogućnost izreći upozorenje ili sankcije prema Zakonu o prelasku državne granice”, pojasnio je direktor Uprave uniformirane policije GPU Marko Gašperlin.

Ponovno se uvode stari, mali granični prijelazi koje su koristili građani pograničnih mjesta. Prije Schengena prolazili su s potvrdama.
Martin iz Slovenije je svoju bacio, vjeruje da se to neće vraćati. “To bude trajalo par dana dok se ne srede stvari. Izgleda bu policija opet došla na granice gdje je prije bila”, rekao je.
Očekuju da bi od sutra mogli biti manji zastoji u prometu. “Moguće da ćemo čekati nekih desetak minuta ovisno o tome koliko će Slovenaca putovati u Hrvatsku. Ja redovito putujem u Hrvatsku”, dodala je Veronika.
Policajci će biti uz prometne trake, a ne u kućicama. Uz provjeru dokumenata moguća je i provjera vozila.
“Ja se nadam da za nas koji radimo u Sloveniji da će osmisliti jednostavniju varijantu da možemo lakše prolaziti granicu, a ne da svaki dan čekamo sat, dva, tri dok oni izvrše potpune kontrole”, naglasila je Sandra Čota.
Boris Abramović koji isto radi u Sloveniji nada se da kontrole neće biti stroge.
“Ne očekujem nikakvih gužvi, nikakvih problema niti s hrvatske niti sa slovenske strane”, kazao je.

Na granicama ne bi trebalo biti većih gužvi i čekanja, većina vozila prolazit će bez zaustavljanja, a ona koja policija odluči zaustaviti, izdavajat će se sa strane da ne ometaju promet.

Uživo sa slovensko-hrvatske granice javio se reporter Dnevnika Nove TV Domagoj Mikić koji je rekao da su iz slovenskih državnih autocesta poručili da je sve spremno.
“To neće biti provjere kojima smo svjedočili prije Schengena. Dakle, policajci će biti vani, neće biti u kućicama, neće tražiti nikakve dokumente, nego će se raditi profilacija”, pojasnio je Mikić koji je razgovarao s kriminalistom Željkom Cvrtilom.
Postoje dva načina, rekao je Cvrtila, prema kojima će policija postupati – prvi je kada traže određeni profil vozila ili osobe, a drugi kada nemaju takvih saznanja, već prate druge karakteristike.
U prvoj fazi pregledavaju se dokumenti, a zatim, ako policija zaključi da je to potrebno, pregledava se i vozilo.
“To će biti mjere malog učinka zato što imate najveći broj prelazaka ilegalnih. Oni koji su i prije ulazili, nisu ulazili na legalne granične prijalaze, nego na ilegalne prijelaze. Tu postoji ta opasnost”, rekao je Cvrtila.

 

Granični prijelazi na kojima će prisustvo policije biti stalno i na kojima smiju prelaziti i građani država koje nisu članice Evropske unije su, odnosno oni koji imaju pasoš Bosne i Hercegovine su: Plovanija/Sečovlje, Kaštel/Dragonja, Požane/Sočerga, Pasjak/Starod, Rupa/Jelšane, Brod na Kupi/Petrina, Jurovski Brod/Metlika, Bregana/Obrežje, Lupinjak/Dobovec, Macelj/Gruškovje, Dubrava Križovljanska/Zavrč i Mursko Središće/Petišovci.
Granični prijelazi za željeznički saobraćaj na kojima mogu prelaziti svi putnici, bez obzira koje dokumente posjeduju su: Rakitovec, Ilirska Bistrica, Metlika, Dobova, Rogatec, Središče ob Dravi i Lendava.

Povezane teme:

Svijet / Zanimljivosti

Vučić: Tražićemo rezoluciju o stradanju Srba od Nijemaca i od ustaša u Jasenovcu

Published

prije 6 sati

on

17. Maja 2024.

By

Vučić je naveo da je pitanje donošenja rezolucije o Srebrenici “teško” jer pokazuje i kakav je odnos prema Srbiji pojedinih u regionu, ali i nekih svjetskih sila

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će, zbog donošenja rezolucije o genocidu u Srebrenici, Srbija tražiti i donošenje rezolucija o Jasenovcu.

Vučić je danas priredio radni ručak za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, patrijarha srpskog Porfirija i članove Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve.

On smatra je da će usvajanjem rezolucije o Srebrenici biti otvorena Pandorina kutija jer će “Rusi uskoro pokrenuti zahtjev da se proglasi genocidom njemačko ubijanje ruskog i sovjetskog naroda tokom Drugog svjetskog rata”.

– I mi ćemo to isto tražiti za ono što su Nijemci činili u Srbiji i za to što su hrvatske ustaše radile u Jasenovcu. Ali da ne govorim da će to da otvori i mnoga druga pitanja i za Tursku i za neke druge zapadne sile, od starosjedalaca američkih do mnogih drugih, kazao je Vučić.

Vučić je naveo da je pitanje donošenja rezolucije o Srebrenici “teško” jer pokazuje i kakav je odnos prema Srbiji pojedinih u regionu, ali i nekih svjetskih sila.

Sve što mogu da vam kažem to je da smo se borili, da smo ogromnu energiju uložili, sve vrijeme ovoga svijeta sam i kao predsjednik Republike dao za to da im se suprotstavimo najjače i najsnažnije moguće. Čak sam iznenađen snagom kojim su se ljudi ujedinjeno borili za naše interese i hvala vam na tome, kazao je Vučić.

Naglasio je da će se političkim sredstvima suprotstaviti njihovim “protivpravnim i svim drugim aktima nasilja i činiti sve što se može za srpski narod na Kosovu”.

– I naravno ne moram da vam ponavljam da mi nikada nećemo prihvatiti nezavisno Kosovo kao završenu činjenicu. Svakoga dana na različite načine pokušavaju, ne samo iz duše i srca, već i fizički, da nam u potpunosti oduzmu Kosovo, rekao je on.

Ocijenio je kao pozitivnu stvar to što se Srbija i RS “ekonomski razvijaju dobro”.

– Međutim, ono što mene brine u ovom trenutku, što ne krijem, i ako se sjećate i posljednji put sam dao nekoliko nagovještaja po tom pitanju, a siguran sam da će predsjednik Dodik o tome govoriti više, što smatram ključnim za opstanak srpskog naroda, jeste nametanje rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-u, izjavio je Vučić.

On smatra da je ta rezolucija donošena tajno te da je notorna neistina to da je riječ o rezoluciji koja bi trebala samo da obilježi jedno stradanje i ništa više.

– Jer da je to tako, to ne bi morali ni da donose pošto već postoji odluka Generalne skupštine UN-a o svim genocidima koji su se dogodili širom svijeta. Ali, to za njih nije bilo važno, željeli su posebno da obilježe Srebrenicu, rekao je Vučić.

Ponovio je da će 8. juna biti održan veliki Svesrpski sabor, ističući da taj sabor ne bi bio svesrpski bez učešća Sabora SPC-a.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Razbijen klan švercera drogom u Austriji: Državljanin BiH (35) rukovodio narko bandom iz zatvora

Published

prije 16 sati

on

17. Maja 2024.

By

Austrijska policija je u akciji kodnog naziva “Samo jako” razbila međunarodnu mrežu švercera drogom koji su djelovali uglavnom u Koruškoj i Štajerskoj.

Tim povodom je u Klagenfurtu održana i pres konferencija visokih policijskih zvaničnika koji su detaljno opisali način na koji je ovaj narko-klan djelovao. Predstavnici iz Državne policije Štajerske i Koruške saopštili su da je riječ o međunarodnoj grupi koja je na ovom području djelovala više od godinu dana. Austrijski mediji javljaju da je droga u ovu zemlju stizala iz Slovenije

Tokom istražnih radnji u sklopu akcije “Operation Samo jako” otkrivena je mreža koja je imala striktnu hijerarhijsku raspodjelu posla. Kako navode, uhapšena su 23 pripadnika ovog klana – 16 Austrijanaca, tri Srbina, jedan Hrvat i tri Slovenca, pišu Nezavisne. Procjenjuje se da je vrijednost droge koju su tokom protekle godine stavili u promet 5,2 miliona eura.

Inače, cijelom mrežom su kooordinisali dva zatvorenika: državljanin BiH (35) i Austrijanac (31), koji trenuno služe kaznu u zatvoru Grac-Karlau, ali to nije bila prepreka da upravljaju ovim narko-klanom.

Kako je objašnjeno jučer, 16. maja, na pres konferenciji, do cijelog klana ih je, zapravo, doveo mali, ulični narko diler. Naime, prije izvjesnog vremena policija je počela da prati jednog dilera u Klagenfurtu, za kojeg se ispostavilo da je “sitna riba”, ali ih je on odveo do čitavog klana, koji je detaljnom istragom razotkriven i razbijen. Istraga je bila toliko detaljna da su uspjeli da otkriju i bunkere u kojima su krili novac, kurire, regrutere za nove dilere kao i njihovo obezbjeđenje.

“To je prosto nevjerovatno kako su profesionalno bili organizovani”, rečeno je na pres konferenciji.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Jeste li čuli za ovaj zastrašujući morski prolaz? Zovu ga “grobljem” brodova, a evo i zašto

Published

prije 1 dan

on

16. Maja 2024.

By

Drakeov prolaz prozvan je “grobljem brodova”, što je potaknulo mnoge ljude da se zapitaju zašto. Prolaz je otkriven 1525. godine i povezuje Tihi s Atlantskim okeanom, a ispod se nalazi Južni okean.

Impresivno je širok 1.000 km i veoma dubok. Prosječna dubina mu je viša od tri km, pa je sigurno reći da ako nešto ispustite s broda, vrlo je malo vjerojatno da ćete to dobiti nazad. Budući da je to spojna tačka između tri najveća okeana na svijetu u tako uskom prostoru, Drakeov prolaz može biti izložen atmosferskim ciklonima.

Ovi snažni vjetrovi dolaze iz Južnog okeana koji nije prekinut kopnom, pa njegovi moćni vjetrovi mogu prouzročiti haos bez susretanja s ikakvim preprekama. I s vjetrom dolaze valovi, s neki od najvećih valova Drakeovog prolaza navodno dostižu visinu čak 30 metara. Mnoge morske rute sada su povezane Panamskim kanalom, ali do njegovog otvaranja 1914. godine, brodovi su se oslanjali samo na Drakeov prolaz, što znači da su stotine brodova morali proći kroz najopasniju morsku rutu na svijetu.

Do danas se navodi da je 800 brodova potonulo u Drakeovom prolazu, odnoseći sa sobom stotine života. Ti gubici datiraju sve do 2022. godine nakon što je “rogue val” udario u kruzni brod Viking Polaris u Drakeovom prolazu, ubivši jednog putnika i ranivši osam drugih.

 

Vode Drakeovog prolaza bile su tako burne da su oni na brodovima koji su prolazili kroz njega morali jesti s tanjira koji su zalijepljeni. Karen Heywood, fizička okeanografkinja sa Univerziteta u East Angliji, rekla je National Geographicu u januaru ove godine dok je putovala kroz Drakeov prolaz: “Uvijek je zanimljivo kad idete na večeru i stavljaju ljepljive podloge na sve stolove kako biste osigurali da se tanjuri i ostale stvari ne kližu.”

Profesor Alberto Naveira Garabato, koji je također putovao brodom kroz Drakeov prolaz, rekao je o vremenu: “Odjednom ste u tom ledenom svijetu. To se događa baš tako – možete vidjeti prijelaz samo nekoliko sati”.

Ali Drakeov prolaz nije samo opasan i loš – poznata morska ruta navodno je dobra za planetu. Zašto, pitate se? Sve je u njegovoj moći hlađenja, što posebno koristi Antarktiku.

Bez kopnenog mosta koji povezuje kontinent s Južnom Amerikom, sjeverni zrak ne teče lako prema jugu, čime se održava hladnoća. Ako Drakeov prolaz ne bi razdvajao Antarktiku od Južne Amerike, postojala bi šansa da bi se 18 milijuna kvadratnih km leda oko Antarktike otopilo što bi, prema istraživanjima, uzrokovalo globalno podizanje nivoa mora za gotovo 60 m, javlj Klik.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕