U američkom gradu Utica, u saveznoj državi New York, u kojem živi između sedam i osam hiljada Bošnjaka iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine, u subotu, 14. septembra 2024. godine, svečano je otvorena džamija džemata West Bosnian Islamic Center.

Ovaj najmlađi džemat Islamske Zajednice bošnjaka Sjeverne Amerike u vrlo kratkom roku uspio je izgraditi prelijepu džamiju, čija je posebnost njen sami izgled, jer izgleda kao džamija iz lijepih bosanskih sela prenešena u ovaj dio Amerike.

Skladnih dimenzija, krovom na četiri vode i minaretom kakve vidimo samo u Bosni džamija plijeni svojom ljepotom i neobičnom arhitekturom neviđenom na ovim prostorima

Još jedna specifičnost je i brzina kojom je izgrađena. Naime, vrijedni Krajišnici su je podigli iz temelja i krovom zaštitili u rekordnom vremenu, od početka ramazana do Kurban-bajrama iste godine.

Lokaciju za džamiju je donirao predsjednik Džematskog odbora i najveći njen donator hadžija Bajro Smajić. O hadžiji Bajri se ima i treba napisati poseban rad kako bi se spomenuo samo dio njegovih hajrata a njemu najdraži je novoizgrađena džamija u gradu Utici. Hadžija je u svom imamu Sulejman-ef. Čauševiću našao izvanrednog saradnika pa su zajedno sa ostalim članovima džematskog odbora i džematlijama završili finalne radove i pripremili džamiju za svečano otvorenje.

Otvorenje je počelo u subotu 14. septembra u 11 sati ujutro. Otvorenje  je uz veliki broj vjernika uveličano i prisustvom izaslanika reisul uleme bihaćkog muftije hafiza Mehmed-ef. Kudića, gradonačelnika grada Utice Mike Galime, senatora Joe Griffo, predstavnika policije i gradske uprave. Domaćini izaslaniku reisu-l-uleme su bili muftija IZBSA dr. Sabahudin-ef. Ćeman, glavnim imam Medžlisa 3 Muris-ef. Neimarlija, te imam Sulejman-ef. Čaušević. Otvorenje su svojim prisustvom uveličali i imami drugih medžlisa kao i imami Medžlisa 3.

Zvanični program je otvorio hafiz Nermin-ef Spahić učenjem kur’anskih ajeta, a voditelj programa Amir-ef Durić je pročitao prijevod proučenih ajeta.  Nakon obraćanja domaćina Sulejman efendije i hadži Bajre – predsjednika džematskog odbora, uslijedila su obraćanja gradonačelnika Galimea koji se zahvalio Bošnjacima Utice i na ovoj građevini a i na svemu što su uradili za grad Uticu. Glavni imam je u svom obraćanju upoznao goste koji ne govore bosanskim jezikom o historiji i razlozima doseljavanja Bošnjaka na ove prostore i o njihovim uspjesima čemu svjedoči i ova lijepa džamija. Riječi podrške i zahvalnosti je uputio i senator Griffo.

Muftija Ćeman je poselamio prisutne i čestitao domaćinima na uspjehu. U svom govoru muftija Ćeman je između ostalog rekao da će džamija služiti za rast pojedinca ali i zajednice.

– Džamija je podsjetnik da islam poziva na pravdu, samilost i milost. Zalaže se za toleranciju, ljubav prema čovječanstvu i služenju zajednici. Ova džamija  nije samo za individualni rast, već i za rast društva u cjelini. Služit će kao mjesto gdje se dijeli znanje, njeguje dobrota i slavi jedinstvo u različitosti – rekao je muftija Ćeman.

Dok gledamo ovu prelijepu džamiju, sjetimo se i da je ono što džamiju zaista oživljava jesu ljudi koji u nju dolaze. Vaši namazi, vaše prisustvo i vaš duh saradnje će udahnuti život ovom mjestu. Neka ona bude utočište za umorne, škola za one koji traže znanje i dom za naša srca.

– Koristim priliku da se zahvalim svima koji su omogućili ovaj dan, donatorima, planerima, radnicima i svakom pojedincu koji je dao doprinosa se ova džamija napravi, vaši napori su sadaka džarija – djela koje će vam donijeti nagradu i nakon ovog života. Molim Allaha dž. š. da vas sve obilato nagradi i da ova džamija bude svjetionik mira i nade za buduće generacije, te da bude mjesto gdje ćemo nalaziti mir u našim srcima i jačati naše zajedništvo – poručio je muftija Ćeman.

Na kraju se prisutnima obratio izaslanik reisul-uleme muftija Kudić i prenio im selame, poruke i dove reisul-uleme kao i čestitke domaćinima na novoizgrađenoj džamiji.

Potom je po protokolu proučen ezan i pristupilo se zvaničnom presijecanju vrpce i otvorenju džamije. Izaslanik reisul-uleme je pozvao hadžiju Bajru i prepustio mu pravo otvorenja džamije i time mu ukazao čast i odao priznanje kao velikom donatoru nove džamije.

Nakon svečanog otvorenja u džamiji je klanjan podne namaz nakon kojeg su gosti počašćeni ručkom. Mnogi su vrijeme poslije ručka iskoristili kako bi fotografisali džamiju i obišli njene prostorije. Vrijedno je spomenuti da džamija, iako izgleda kao neka džamija u domovini, posjeduje i restoranski prostor sa kuhinjom u džamijskom podrumu i građena je tako da je potrebno vrlo malo novca za njeno hlađenje i zagrijavanje zbog unutrašnje i vanjske izolacije.

(Preporod.info)

Piše: Abdusamed Nasuf Bušatlić

Kada su šejhul-islama Ibn Tejmiju napali njegovi protivnici iz reda islamskih učenjaka zbog njegove knjige Akidetul-Vasitijja, koja govori o Allahovim lijepim imenima i svojstvima savršenstva, digli su pravu pobunu protiv njega i održali mnoge sastanke i skupove kako bi raspraljavljali s njim i kako bi ga osudili.

To je bilo vrijeme opterećeno nepravdom, nasiljem, nedosljednošću u vjeri, jalovim raspravama i klevetama, tako da su Ibn Tejmijini protivnici iz reda uleme uspjeli okrenuti sultana protiv Ibn Tejmije.

No, bez obzira na njihovu zlobu i klevete, Ibn Tejmije se izdigao iznad ove pristrasnosti, huškanja i uznemiravanja, pokazavši zadivljujuću blagost i ljubaznost prema svojim protivnicima.

Naime, na jednoj od rasprava koje je vodio sa neistomišljenicima, on je prvi uzeo riječ i otvorio je raspravu pozivom na muslimansko jedinstvo i zbližavanje, rekavši: ”Allah nam je naredio džemat i jedinstvo, a zabranio nam podjele i neslaganja.

Naš Gospodar je jedan, naša Knjiga je jedna i naša vjera je jedna. U osnovinim načelima vjere (usulud-din) nema neslaganja između naših dobrih prethodnika (es-selef) i imama islama i oko njih nije dozvoljeno razilaziti se, jer je Uzvišeni Allah, rekao: ”Svi se čvrsto Allahova užeta držite i nikako se ne razjedinjujte!” (Ali Imran, 103.) (El-fetava, III/205.)

A svoje pismo jednom od predstavnika vlasti, Ibn Tejmije je započeo riječima: ”Ulaganje truda u ostvarivanju dobrobiti i koristi zajednice i džemata je jedna od najvećih vjerskih dužnosti.

To je jedan od najboljih načina približavanja Uzvišenom Allahu, i jedno od najvećih dobrih djela, zbog toga što donosi zadovoljstvo Milostivog, zadovoljstvo braće muslimana i što se njime odagnava šejtan i sprečava njegovo djelovanje.”

Eto tako su islamski učenjaci, poput Ibn Tejmije, bili zaokupljeni ujedinjavanjem muslimanskih srca i safova i sprečavanjem širenja smutnje među muslimanima – a ne razjedinjavanjem i poticanjem smutnje, kako to mi danas nerijetko činimo, iako se pozivamo (verbalno) na Ibn Tejmiju i druge velikane islamske misli -, bez obzira na različitost njihovih mišljenja po određenim pitanjima, ako te različitosti nisu zadirale u temelje islamskog vjerovanja.

saff.ba