Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Liječnica se snima za TikTok dok prevoze pacijenta: Nisu sve doktorice stare, dosadne, ružne

Published

prije 2 dana

on

Doktorica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Beograd, D. T., na svom TikTok profilu objavila je seriju snimaka sa radnog mjesta, na kojima se unosi u kameru, pući usne i ne ponaša u skladu sa svojom profesijom. Kako je potvrđeno za Nova.rs, zbog snimanja transportovanja pacijenta, ali i korisnika doma za stare u kojem također radi, protiv nje je pokrenut postupak pred Etičkim odborom.

Na snimcima, koje je doktorica D. T. objavljivala na TikTok profilu „DiamondDaxy“, ona je u prvom planu i vidi se kako se obraća pratiocima dok opisuje svoje radno mjesto, a uz to se uvija pred kamerom, poput influenserica ili rijaliti zvijezda. Međutim, problem nije samo uvijanje i pućenje, već to što je doktorica u svojim videima snimila i pacijenta, zdravstvenu ustanovu u koju je prebačen i smješten, kao i korisnice jednog doma za stare.

Naime, u videu koji je snimljen u domu za stare, doktorica je na početku u bijelom mantilu sa stetoskopom, gdje predstavlja svoje radno mjesto i pacijente, da bi se na kraju iznenada pojavila u mini ljubičastoj haljini i objavila da je spremna za – izlazak!

„E da vidite malo doktorku u drugačijem izdanju, da razbijemo predrasude da su sve doktorke stare, dosadne, ružne. E pa, nije tako, ima i onih zanimljivih“, kaže na početku videa u domu, aludirajući, vjerovatno, na sebe.

 

„Ovdje doktorka radi svoje preglede. Pregledamo pacijente, radimo EKG“, priča dok snima radno mjesto.

Potom sa kamerom ulazi u sobu u kojoj su korisnice:

„Kako ste dame?“, pita ih.

„Odlično, uz Vašu pomoć!“, odgovaraju.

„Jao što ste divni, baš mi je drago. Jel vas dobro njeguju ovdje?“, pita ih doktorica misleći na medicinske sestre i njegovatelje koji rade u domu.

Pred kraj snimka ljubi glavnu sestru doma, pa ponosno izjavljuje:

„A onda, doktorka ide u – izlazak!“, na videu je odjednom bijeli mantil zamijenjen kratkom ljubičastom haljinom, očigledno autfitom za – izlazak.

Screenshot/TikTok

I to nije sve.

Snimala prijevoz pacijenta na psihijatriju

U drugom videu, D. T. snima se na početku ispred vozila Hitne pomoći.

„Danas, ide doktorka da radi, da vam pokažem“, obraća se pratiocima uz obavezno pućenje u kameru.

Video se nastavlja u vozilu koje se kreće prema bolnici. Iza nje, u zadnjem dijelu kola, gdje inače prevoze pacijente, sjedi jedna osoba i vidi se s leđa. Na kraju snimka, vidi se jasno ulaz u Kliniku za psihijatrijske bolesti „Dr Laza Lazarević“, u koju su dovezli pacijenta, a doktorica je sve uredno dokumentovala i objavila na društvenoj mreži TikTok.

Nakon što su se snimci proširili mrežama, a glavna akterica u uniformi zdravstvene radnice, bila izložena osudama, sve snimke je brže bolje uklonila.

Ipak, na vrijeme su stigli do njenih nadređenih.

„O mogućim sankcijama koleginice, zbog emitovanja spornih videa sa radnog mjesta odlučivat će Etički odbor i inspekcija Ministarstva zdravlja“, kaže za Nova.rs dr. Goran Čolaković, direktor Hitne pomoći.

On je objasnio da se na jednom snimku vidi osoba koja sjedi u zadnjem dijelu kola Hitne pomoći, ali da nije u pitanju pacijent.

„U tom dijelu sjede i medicinski tehničari, tako da je na spornom snimku kolega. Ipak, postupak je pokrenut, pa ćemo vidjeti šta će biti odlučeno“, kaže doktor Čolaković.

Podsjetimo, u aprilu prošle godine, građani Srbije pratili su skandalozni direktni prenos porođaja u GAK „Narodni front“ na društvenoj mreži TikTok, koji je objavila instrumentarka i medicinska sestra ove ustanove. Nakon objave videa sa porođaja, ova zaposlena je hitno suspendovana.

Povezane teme:

Svijet / Zanimljivosti

Ništa ne bi bilo isto: Ovo je novi plan za penzije u Njemačkoj

Published

prije 7 sati

on

19. Septembra 2024.

By

Ministar financija u Njemačkoj Christian Lindner predstavio je svoj plan za ostvarenje privatnih mirovina. Njegov prijedlog predstavljao bi veliku promjenu mirovinske politike.

Vlada u Njemačkoj još uvijek radi na mirovinskom paketu II. Međutim, zbog blokade parlamentarne skupine FDP-a u Bundestagu, zakon još nije mogao biti konačno usvojen. Prema upućenima, blokada je sada gotova i uskoro bi moglo doći do upoznavanja plana vlade s Bundestagom.

Ali Vlada ne želi s tim završiti. Rečeno je da su u izradi još najmanje dva projekta: jedan za jačanje mirovina poduzeća, a drugi se fokusira na privatne mirovine.

Planirana je mirovinska reforma

Već se znalo da vladajući žele još jednom baciti pogled na kompanijsko i privatno mirovinsko osiguranje. U svojoj inicijativi za rast, koalicija SPD-a, Zelenih i FDP-a u ljeto je zapisala sljedeće:

Savezna vlada će uvesti privatno mirovinsko osiguranje kao treći mirovinski stup, što će posebno državno financirano privatno mirovinsko osiguranje (prije “Riester”) učiniti privlačnijim.

Provest će prijedlog fokusne skupine o privatnom mirovinskom osiguranju prihvatljivog, certificiranog mirovinskog portfelja koji se može ulagati u fondove ili druge odgovarajuće klase imovine bez jamstva održavanja doprinosa.

Trebalo bi i dalje nuditi proizvode s jamstvom. Međutim, jamstva se mogu smanjiti u budućnosti kako bi se omogućila ulaganja s većim prinosom. Općenito, prihvatljive proizvode trebao bi karakterizirati lako razumljiv dizajn, visoka kvaliteta proizvoda, niski troškovi i visoka transparentnost (platforma za usporedbu, certifikacija).

Kako bi se povećala konkurencija proizvoda, prebacivanje između proizvoda trebalo bi biti moguće u bilo koje vrijeme i uz male ili nikakve troškove, prenosi Fenix.de.

Trebali bi biti otvoreni za sve zaposlene osobe, uključujući i samozaposlene ako je moguće. Osim toga, mirovinski sustav poduzeća (bAV) se revidira tako da će više tvrtki u budućnosti nuditi mirovinski sustav poduzeća, a posebno će se podržati zaposlenici s niskim primanjima.

Fokusna skupina za privatne mirovine preporučila je uvođenje računa mirovinske štednje u svom završnom izvješću u ljeto 2023. To se može zamisliti kao štedni račun ili račun koji se ulaže npr. u ETF ili druge dionice (ali i nekretnine) i tako se štedi novac s višegodišnjim povratom. Savezna vlada bi također zasebno podupirala štednju, na primjer davanjem subvencija, navode njemački mediji.

Država dodaje 20 centi za svaki euro

Prema Die Weltu, Lindner je sada dao konkretne prijedloge. Sukladno tome, mirovinska štednja trebala bi biti pokrenuta od 1. siječnja 2026. godine.

Svaki građanin može birati između Riester mirovine i depoa. Svatko tko bira portfelj trebao bi slobodno odlučiti u koje proizvode želi ulagati: da li u pojedinačne dionice (i s tim povezanim većim rizikom) ili, primjerice, u ETF-ove. Prema tvrdnjama Lindnera, vlada želi “odrediti pozitivnu listu u koje se klase imovine može ulagati”.

Tu su i detalji o financiranju po prvi put. Prema želji Lindnera, država bi na svaki uplaćeni euro dodala 20 centi, do najviše 3.000 eura godišnje.

Svatko tko ima takav depozit trebao bi godišnje položiti najmanje 120 eura. Ministar financija je naglasio da se o tim detaljima još razgovara unutar koalicije.

Za obitelji s djecom subvencija bi trebala biti veća: predlaže 25 centi po euru do osobnog doprinosa od 1.200 eura. Svatko tko zarađuje manje od 26.250 eura godišnje trebao bi dobiti jednokratni bonus od 175 eura, dok će mlađi od 25 godina dobiti 200 eura početnog bonusa za tri godine.

Konkretni primjeri:

Maksimalni vlastiti doprinos – 3.000 eura, maksimalna subvencija države – 600 eura, ukupni kapital na godinu 3.600 eura (+ povrat)

Za jednu osobu s djetetom

Maksimalni vlastiti doprinos – 3.000 eura, maksimalna subvencija države – 900 eura, ukupni kapital na godinu 3.900 eura (+ povratna)

Za početnike u karijeri

Maksimalni vlastiti doprinos – 3.000 eura, maksimalna subvencija države – 800 eura, ukupni kapital na godinu 3.800 eura (+ povrat)

Za osobe s niskim primanjima

Maksimalni vlastiti doprinos – 3.000 eura, maksimalna subvencija države – 725 eura, ukupni kapital na godinu 3.725 eura (+ povrat)

Mirovinski polog od 2026.

Prema Die Weltu, novac na mirovinskoj štednji trebao bi biti oporezovan tek kada se isplati. No, novac se iz štednje ne smije uzeti prije 65. godine. Tako Lindner želi ograničiti “lažne poticaje prema prijevremenom umirovljenju”.

Ove bi promjene, ako doista dođu, predstavljale revoluciju u privatnom mirovinskom osiguranju. To bi olakšalo štednju za mirovinu i, pod pravim uvjetima, također može biti bolje nego prije.

Reforma mirovinskog sustava poduzeća

Toliko o privatnim mirovinskim planovima. Ali što je s drugim mirovinskim stupom, mirovinom poduzeća? Također se navodi da je u izradi nacrt zakona.

Konkretno, proširit će se porezna potpora za mirovine poduzeća za osobe s niskim primanjima i povećati doprinos za financiranje te prilagoditi ograničenje dohotka, izvijestio je Handelsblatt nakon uvida u nacrt zakona.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Kako je deportovani Bosanac “dobio” Švicarsku u Strazburu? Moraju mu još isplatiti skoro 20.000 KM

Published

prije 1 dan

on

18. Septembra 2024.

By

Naredivši deportaciju državljanina Bosne i Hercegovine, Švicarska je prekršila njegova prava na porodični život, stoji u presudi Evrospkog suda za ljudska prava u Strazburu (ECHR).

Kako dalje stoji u presudi, državljanin BiH je bio u Švicarskoj osuđen na uslovnu kaznu zbog pokušaja prenosa 194 grama kokaina. Švicarski sud je tada donio odluku o petogodišnjoj zabrani ulaska u Švicarsku. Ovaj državljanin BiH, koji danas živi u Bijeljini, tako je morao da ostavi ženu i dvije male kćerke koje su ostale da žive u kantonu Cirih.

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu navodi da švicarsko pravosuđe nije korektno “odmjerilo” šta je interes oca porodice od javnog interesa.

Dalje se navodi da je odluka švicarskog suda zasnovana isključivo na prirodi djela, ignorišući činjenicu da ta osoba više ne predstavlja prijetnju po javnu bezbjednost Švicarske.

Također, sama presuda švicarskog suda nije uzela u obzir druge okolnosti, kao što je relativno minorno krivično djelo, kao i to da nikada nije ranije osuđivan.

– Nisu uzeli u obzir ni to da je njegova supruga, iako srbijanskog porijekla, cijeli svoj život provela u Švicarskoj i ona je naturalizovana švicarska državljanka, baš kao i kćerke, navodi se u objašnjenu presude Suda za ljudska prava.

Također, sud u Strazburu je dosudio da Švicarska mora da isplati 10.000 eura (skoro 20.000 KM) odštete ovom čovjeku, kao i 15.000 eura (skoro 30.000 KM) na ime sudskih troškova, prenose Nezavisne.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Srbin poginuo u Ukrajini: “Sine moj, ponosan sam na tebe, dao si život u borbi protiv sotone i zla!”

Published

prije 1 dan

on

18. Septembra 2024.

By

STRAHINJA Bjelica (30), Beograđanin koji se u Ukrajini dobrovoljno borio na strani ruskih snaga, poginuo je nedavno na ratištu, piše Blic. Mladić je rodbini često slao fotografije i snimke s ratišta. “Došli smo braniti Kosovo, ali u Ukrajini”, rekao je Strahinja na jednoj od snimki.

“Vidi bande. Idemo, radimo. Ljudi ne žele sjediti kući u miru, oni žele ići u rat”, govori 30-godišnjak u nastavku videa dok snima trojicu muškaraca u vojnoj opremi kako hodaju ispred njega.

Na drugoj snimci Beograđanin govori: “Braćo moja, kakva sam ja beba u kacigi. Kad odem tamo, kad me snajperist nacilja u glavu, napravit ću takvu facu i bit će mu žao pucati. Samo će me ozlijediti u nogu.”

Otac poginulog Srbina: Ponosan sam na tebe, sine, dao si život u borbi protiv sotone

Poslije Strahinjine smrti, njegova obitelj je objavila fotografije koje im je slao te na kojima pozira s ostalim vojnicima. Na društvenim mrežama se oglasio njegov otac Gavrilo.

“Neka ti je laka zemlja ratniče moj, neka te anđeli čuvaju kada nismo znali mi. Voli te tata”, napisao je otac u objavi na Fejsu gdje je podijelio Strahinjinu sliku.

Osim toga, njegov otac je ostavio komentar ispod jedne objave na TikToku: “Sine moj, ponosan sam na tebe, dao si život u borbi protiv sotone i zla. Kao što si mi i rekao da će mi biti ponos što ćeš da se boriš protiv fašista za slobodu i krst časni. Voli te otac!” napisao je.

U Srbiji je kazneno djelo sudjelovanje u ratu u stranoj državi

U Beogradu je nakon početka ruske invazije na Ukrajinu održana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost. Na njoj se govorilo i o sudjelovanju građana Srbije u ratu.

Vlast je tada rekla da će svi građani koji se ne pridržavaju zakona biti sankcionirani, a od 2014. je sudjelovanje u ratu u stranoj državi u Srbiji kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora do 10 godina.

Preko 300 građana Srbije otišlo se boriti na strani Rusa, prema podacima Veleposlanstva Ukrajine iz prosinca 2018.

 

Nastavi čitati

Najčitanije

✕