U osvrtu na društvenim mrežama, Vučević je rekao kako je Srbija garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i da je stav zvaničnog Beograda uvijek bio jasan.”Priznajemo teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, podržavamo njen razvoj, podupiremo što je moguće bolje odnose sa oba entiteta koja čine Bosnu i Hercegovinu. Otvoreni smo za diskusiju sa demokratski izabranim predstavnicima sva tri konstitutivna naroda ove države. Čuvamo, volimo i na svaki mogući način podupiremo Republiku Srpsku, kao najviši izraz slobodne volje srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, kao entitet koji je priznat i u Dejtonskom mirovnom sporazumu i u Ustavu Bosne i Hercegovine i sa kojim gajimo specijalne veze – jasno, transparentno i u skladu sa najvišim interesom srpskog naroda sa obje strane Drine”, rekao je Vučević.

Rekao je i to kako Srbi u BiH nisu stranci.

“Srbi u Bosni i Hercegovini nisu stranci, nisu tu došli prije nekog vremena, niti planiraju odande da odu. Srbi su autohton narod na zemlji u kojoj su mu korijeni duboki duže od jednog milenijuma. Srbija iznad svega želi mir, blagostanje i suživot Srba, Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini i zato podvlačim da ovakve poruke, kakve nam stižu prethodnih dana iz Sarajeva, a koje su prijetećeg karaktera jer najavljuju eliminisanje političkog statusa srpskog naroda u Distriktu Brčko, nisu ni mudre, ni dobronamjerne, ni ostvarive”, naveo je.

Ured premijera Benjamina Netanyahua naveo je da je Hamas do sada odbio prihvatiti privremeno produženje primirja prema prijedlogu specijalnog izaslanika američkog predsjednika Donalda Trumpa, Stevea Witkoffa.

Glasnogovornik Hamasa nazvao je ovaj potez “jeftinom ucjenom” i “pučem” na sporazum o primirju te je pozvao posrednike da izvrše pritisak na Izrael kako bi nastavio s dopremom pomoći.

Palestinska grupa želi da druga faza dogovora bude provedena kako je prvobitno ispregovarana, uz oslobađanje talaca i palestinskih zatvorenika te povlačenje izraelskih snaga iz Gaze.

U petak navečer, Hamas je izjavio da neće pristati na bilo kakvo produženje prve faze bez garancija od američkih, katarskih i egipatskih posrednika da će druga faza biti realizirana.

U saopćenju iz Netanyahuovog ureda stoji: “Sa završetkom prve faze sporazuma o taocima, i u svjetlu Hamasovog odbijanja da prihvati Witkoffov prijedlog za nastavak pregovora – na što je Izrael pristao – premijer Netanyahu je odlučio da, počevši od jutros, sav ulazak robe i zaliha u Pojas Gaze bude obustavljen”

“Izrael neće dozvoliti primirje bez oslobađanja naših talaca. Ako Hamas nastavi s odbijanjem, uslijedit će dodatne posljedice”, dodaje se.

“Potpisao sam deklaraciju o korištenju hitnih ovlasti kako bih ubrzao isporuku otprilike četiri milijarde dolara vojne pomoći Izraelu. Odluka da se preokrene djelimični embargo na oružje Bidenove administracije, koji je nepravedno uskraćivao određeno oružje i municiju Izraelu, još je jedan znak da Izrael nema većeg saveznika u Bijeloj kući od predsjednika Trumpa”, rekao je Rubio u izjavi.

Njegova izjava dolazi dan nakon što je State Department saopćio da je odobrio potencijalnu prodaju vojne opreme Izraelu u vrijednosti od tri milijarde dolara, uključujući municiju, setove za navođenje i buldožere Caterpillar D9.

U izjavi u petak, agencija je navela da je Rubio utvrdio da “postoji hitan slučaj”, koji zahtijeva trenutnu prodaju Izraelu, pri čemu su izuzeti zahtjevi za kongresni nadzor.

Rubio je rekao da je, otkako je Trump preuzeo dužnost krajem januara, njegova administracija odobrila skoro 12 milijardi dolara u velikim stranim vojnim prodajama Izraelu.

“Ova važna odluka podudara se s ukidanjem memoranduma iz Bidenove ere od strane predsjednika Trumpa, koji je nametao neutemeljene i politizirane uslove na vojnu pomoć Izraelu u trenutku kada se naš bliski saveznik borio za opstanak na više frontova protiv Irana i terorističkih posrednika”, rekao je Rubio u subotnjoj izjavi.

Dodao je kako će Trumpova administracija nastaviti koristiti sva dostupna sredstva kako bi ispunila “dugogodišnju američku predanost sigurnosti Izraela, uključujući sredstva za suzbijanje sigurnosnih prijetnji”, piše Klix.

Prema riječima senatora Grahama nakon Minhenske sigurnosne konferencije postalo je očigledno da bi zahtjevi ukrajinskog predsjednika Zelenskog mogli biti veći od očekivanja.

“Mislim da je odnos između Ukrajine i Amerike od vitalnog značaja, ali može li Zelenski napraviti dogovor sa Sjedinjenim Državama? Nakon onoga što sam vidio, ne znam”, izjavio je Graham.

Graham vjeruje da će se Amerikanci složiti da je način na koji se Zelenski suprotstavio Trumpu jednostavno bio pretjeran i pogrešan.

“Bio je šokiran. Bio je vrlo optimističan. Rekao sam Zelenskom, razgovarat ćemo o sigurnosnim garancijama, razgovarat ćemo o primirju i kako se rat završava. Ovo je proces, imate novi odnos sa Amerikom. Dogovor od 500 milijardi američkih dolara koji nam predsjednik Trump daje da odbranimo pozitivan interes”, dodao je Graham.

S obzirom na nezadovoljstvo održanim sastankom tok daljih pregovora postaje vrlo upitan pri čemu bi se sa američke strane traga za više kompromisa ili drugačijim stavom ukrajinskog političkog vrha.

“Zelenski ili treba da podnese ostavku i pošalje nekoga sa kim možemo poslovati, ili se mora promijeniti”, zaključio je Graham.

Klix