BiH
Adnan Smailbegović i Mevludin Bektić: Nikšićeva plata će porasti za najmanje 1.200 KM
![](https://cazin.ba/wp-content/uploads/2025/01/Screenshot-Capture-2025-01-06-07-39-15.png)
Odluka, koja je izazvala podijeljene reakcije, donijeta je bez detaljnih konsultacija s Ekonomsko-socijalnim vijećem.
Smailbegović: “Ishitrani potezi vlade ugrožavaju privredu”
Adnan Smailbegović naglasio je da je odluka o povećanju minimalne plate donesena ishitreno, bez adekvatnih analiza i konsultacija s ESV-om, i upozorio na dugoročne posljedice.
“Ovako ishitreni potezi mogu nas koštati deset godina ekonomskih problema. Konsultacije s ESV-om su ključne kako bi se postigao balans između interesa radnika i poslodavaca. Iako ESV nema obavezujući karakter, to je tijelo koje bi trebalo pružiti stručne temelje za odluke poput ove”, istakao je Smailbegović.
On je pojasnio da su poslodavci prošlog vikenda predložili uredbu kojom bi svaki radnik kući nosio minimalno 1.000 KM, ali uz porezno rasterećenje koje bi smanjilo bruto troškove za poslodavce. “Naš prijedlog je bio da 650 KM bude oporezivo, a ostatak neoporeziv, kako bi poslodavac izdvajao maksimalno 1.300 KM. Međutim, vlada je ignorisala te prijedloge”, dodao je.
Smailbegović je upozorio da će trenutna odluka pogoditi manje profitabilne kompanije i radnike u sektorima s niskim platama. “Privatni sektor ne može sebi priuštiti luksuz neplaćanja doprinosa, za razliku od javnog sektora. Ovo će dovesti do otpuštanja, posebno mladih radnika, žena i zaposlenih u sektorima s nižim platama”, rekao je.
Bektić: “Sindikat pozdravlja odluku, ali traži održivost”
Mevludin Bektić je s druge strane pozdravio odluku vlade kao korak ka zaštiti radnika, ali je upozorio na nedostatak strategije i komunikacije sa socijalnim partnerima.
“Sindikat od 2020. godine zagovara povećanje minimalne plate na 750 KM uz dodatke, što bi činilo ukupno 1.000 KM. Međutim, dosadašnje vlade nisu imale sluha za naše prijedloge. Ova odluka je, iako zakasnela, važan korak, ali mora biti održiva”, kazao je Bektić.
Bektić je istakao da je sindikat primarno fokusiran na zaštitu prava radnika, ali i na očuvanje radnih mjesta. “Naša odgovornost je da se borimo za prava radnika. Razumijemo ekonomsku situaciju, ali nećemo prihvatiti da se teret prebacuje isključivo na radnike. Vlada mora rasteretiti privredu i naći balans”, dodao je.
Ko snosi teret doprinosa?
Jedna od ključnih tema razgovora bila je struktura doprinosa u Federaciji BiH, koja je među najvišima u regiji. Smailbegović je objasnio da poslodavci trenutno izdvajaju 41% na bruto platu, što dodatno otežava poslovanje.
“Najveći dio doprinosa odlazi za PIO, zdravstvo, osiguranje od nezaposlenosti, prirodne nesreće, vodne naknade i invalidske naknade, a na to se dodaje porez na dohodak. Poslodavac za radnika koji kući nosi 1.000 KM mora izdvojiti čak 1.700 KM. To nije održivo”, upozorio je Smailbegović.
Bektić je priznao da su doprinosi visoki, ali je naglasio da je povećanje plata neminovno.
“Minimalna plata od 1.000 KM je neophodna kako bi radnici mogli živjeti dostojanstveno. Vlada sada mora osmisliti mjere koje će rasteretiti poslodavce i osigurati održivost ove odluke”, rekao je.
Inflacija i rast cijena – ko će platiti ceh?
Smailbegović je posebno naglasio da će odluka o povećanju minimalne plate pokrenuti inflatornu spiralu koja će dodatno opteretiti radnike.
“Konzum je već najavio povećanje cijena hljeba za 21%. Ulazne cijene rastu, a s njima će rasti i marže. Sve će to platiti radnici kroz veće troškove života”, rekao je.
Bektić je priznao da će inflacija biti izazov, ali je naglasio da je tržište rada ključni faktor.
“Minimalna plata diktira rast svih plata. Ako ne podignemo minimalnu platu, radnici će i dalje biti pod pritiskom. Sada je na vladi da pronađe balans i spriječi negativne posljedice”, rekao je Bektić.
Smailbegović je upozorio na problem velikog javnog sektora koji, kako kaže, “privatni sektor ne može nahraniti”.
“Ovo povećanje će dodatno opteretiti kompanije koje već sada teško posluju. Ne možemo imati situaciju gdje radnici u privatnom sektoru finansiraju ogromni javni aparat”, rekao je.
Bektić je dodao da će odluka o povećanju minimalne plate imati domino efekt na kolektivne ugovore i plate u javnom sektoru. “Sada će se otvarati pitanje povećanja plata i u javnom sektoru, što će dodatno povećati budžetske troškove. Vlada mora osmisliti strategiju kako bi se očuvali fondovi PIO i zdravstva”, kazao je.
Balans između radnika i privrede
Oba sagovornika su se složila da je ključni zadatak vlade u narednom periodu pronaći održiv model povećanja plata uz fiskalne reforme i rasterećenje privrede.
“Pozdravljamo odluku vlade, ali ona mora biti dio šire strategije. Bez toga će radnici, poslodavci i privreda biti na gubitku”, zaključio je Bektić.
Smailbegović je apelovao na vladu da preispita svoju odluku i uključi struku u donošenje rješenja. “Radnik mora dobiti više, ali ne nauštrb opstanka kompanija. Trebamo optimalno rješenje koje će zadovoljiti sve strane”, rekao je na kraju.
Ovaj duel u Klix Studiju možete pogledati i direktno na našem YouTube kanalu.
Također nas možete slušati i na Spotifyju, Apple Podcastu, Amazon Musicu i drugim platformama.
BiH
Cvijanović o otkazivanju proslave na Ilidži: Je li ovo zahvalnost Sarajeva Srbiji?
![](https://cazin.ba/wp-content/uploads/2025/01/cvija.jpeg)
BiH
Dodik najavio odustajanje od reformi: “Trumpova politika obesmislila Evropsku uniju”
![](https://cazin.ba/wp-content/uploads/2025/01/dodik.webp)
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ustvrdio je u četvrtak kako je “politika američkog predsjednika Donalda Trumpa obesmislila proces europskih integracija” pa je najavio kako će to imati utjecaj i na stanje u BiH jer će “Republika Srpska revidirati svoju načelnu potporu za priključenje Evropskoj uniji”.
Dodik je pred novinarima u Banjoj Luci kazao kako dosadašnji postupci predsjednika SAD-a Trumpa govore da će Evropa imati dosta problema s Amerikom pa je “glupo trčati na tu stranu” odnosno težiti ka punopravnom članstvu u EU-u što je ključni vanjskopolitički cilj za kojega se odlučila BiH kao država i oko čega je do sada postojala kakva-takva suglasnost među svim političkim strankama u toj zemlji koje su uglavnom posvađane oko svih drugih ciljeva i politika.
“Evropski put štetan za RS”
– Evropski put je štetan za RS. On joj oduzima institucionalne kapacitete i ovlasti, kazao je Dodik u četvrtak.
Nastavak i ubrzanje procesa europskih integracija bio je i temelj sporazuma o koaliranju kojega su nakon izbora 2022. godine sklopiti Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), HDZ BiH i “Trojka” koju čine SDP BiH, Narod i pravda (NiP) i Naša stranka.
U prvih godinu i pol mandata uspjeli su osigurati suglasnost Evropskog vijeća za otvaranje pregovora o pridruživanju no nakon marta 2024. godine kada je ta odluka donesena, u BiH je zaustavljena provedba reformi pa za sada nema niti naznaka kada bi pregovarački proces mogao početi.
Usvajanje dodatnih reformskih zakona na kojima je inzistirala EU kočio je upravo Dodikov SNSD što je “Trojku” potaknulo da u siječnju proglasi raspad vladajuće koalicije i pozove na uspostavu nove iz koje bi bio izbačen SNSD a zamijenile ga sadašnje opozicione stranke iz RS.
One su na to načelno i pristale no HDZ BiH za sada oklijeva prihvatiti tu ponudu upozoravajući kako se u takvom scenariju mogu očekivati nove blokade.
Omjer snaga u Domu naroda
Aludirali su time na činjenicu da Dodikov SNSD i dalje ima tri od pet zastupnika u klubu Srba u Domu naroda parlamenta BiH i tako kontrolira kvorum u tom tijelu a bez njegove potvrde ne može stupiti na snagu niti jedan zakon kojega donese Zastupnički dom iako bi u njemu postojala matematička većina za novu koaliciju koju želi “Trojka” i koja je ranije uz potporu opozicije iz RS-a uspjela smijeniti SNSD-ovog Nebojšu Radmanovića iz kolegija tog doma.
Za Dodika Zastupnički dom parlamenta BiH sada “više nije ustavan” jer u kolegiju nema zastupnika iz reda Srba a uz to je istaknuo kako bez odluka Doma naroda ništa ne može biti riješeno, piše Fokus.
– U tome se mnogi ne snalaze, ocijenio je Dodik čija je stranka već podnijela inicijativu za smjenu ministra vanjskih poslova BiH i lidera NiP-a Elmedina Konakovića.
Smjena SNSD-ovaca
“Trojka” je gotovo istodobno pokrenula inicijativu za smjene državnih ministara financija i vanjske trgovine Srđana Amidžića i Staše Košarca koje je postavio Dodik.
O tome bi narednog tjedna trebao raspravljati Zastupnički dom a iz Stranke demokratske akcije (SDA) već su najavili kako će iz svojih razloga poduprijeti smjenu Konakovića dok će oporbeni srpski zastupnici glasati za smjene Amidžića i Košarca.
No konačnu odluku o eventualnim smjenama trojice ministara opet mora potvrditi Dom naroda državnog parlamenta a neizvjesno je hoće li tamo biti potrebne većine.
BiH
Dodik o USAID-u: Oni su finansirali raspad BiH. I to su uspješno napravili, BiH nema šansu da preživi
![](https://cazin.ba/wp-content/uploads/2025/02/Screenshot-Capture-2025-02-06-12-13-33.png)
Predsjednik RS Milorad Dodik osvrnuo se danas na krizu sa USAID-om odnosno namjeru administracije Donada Trumpa da ugasi ovu organizaciju koja finansira projekte širom svijeta. Pa i u BiH.
Za Dodika je to zločinačka organizacija koja je finansirala ‘raspad BiH’.
On je danas rakao da su brojne nevladine organizacije, mediji i novinari bili finansirani sredstvima SAD putem USAID-a, te da je potrebno u RS urediti finansiranje takvih organizacija koje su u proteklom periodu u BiH dobile oko 400 miliona dolara.
“SAD je putem takvih ambasadora kakav je Michael Murphy finansirao raspad BiH i mislim da su to uspješno uradili. BiH nema šansu da preživi”, naveo je Dodik.
Dodik je rekao da je netransparentno i štetno trošenje sredstava američkih građana prepoznao i predsjednik Donald Trump, koji je ukinuo finansiranje nevladinih organizacija te svaku drugu finansijsku pomoć državama na svim kontinentima.
Naveo je da su i najbliži saradnici američkog predsjednika Donalda Trumpa, kao što je Elon Musk, ocijenili da je USAID ‘fašistička organizacija’ koja je davala sredstva širom svijeta.
“Posljednjih nekoliko godina dali su 400 miliona dolara u BiH. To su podzemne operacije i to se ne vidi. To bi se vidjelo da je toliki novac ušao u Njemačku, a ne ovdje. To je bila podrška nevladinim organizacijama, medijima i novinarima koji su se prodali”, rekao je Dodik.
BiH
Novi udar na džepove građana u BiH: Kruh 2,50 KM, a šoljica kafe 4,50 KM!
![](https://cazin.ba/wp-content/uploads/2023/09/pekara.jpg)
S druge strane, u januaru je poskupjelo i brašno, a mlinari ne isključuju mogućnost da cijena nastavi rasti. Nije to jedini udarac na ionako osiromašene kućne budžete bh. građana.
Zbog rasta cijena sirove kafe na svjetskim berzama u BiH su od početka godine zabilježena nova poskupljenja omiljenog napitka među stanovnicima. Cijene su počeli podizati i u ugostiteljskim objektima, a stručnjaci upozoravaju da bi mogle i dalje rasti.
Najave pekara i mlinara
Građani Bijeljine još kupuju hljeb, koji je, u odnosu na Sarajevo, Banju Luku ili Tuzlu, gdje štruca ide i do 2,50 KM, jeftiniji i za 20 posto.
“Još nije poskupio, trebao je prvog februara, ali mi smo to prolongirali za 20-ak dana, moramo pokriti novonastale troškove. Ono što je najveći problem je najavljeno povećanje poreza i doprinosa te znamo da je najveće opterećenje plaće radnika u formiranju cijene pekarskih proizvoda”, kaže predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš.
S druge strane, mlinari su cijene brašna već korigirali početkom ove godine. I to nije kraj.
“Konkretno, u januaru je vreća brašna od 25 kg poskupjela s 22 KM na 22,50 KM, za pola marke. Pšenica poskupljuje, cijene rada su porasle, gorivo je poskupjelo, sve jedno za drugim poskupljuje, ali još nismo izračunali koliko to poskupljenje treba iznositi. I ako bude dolazilo do poskupljenja, dolazit će postepeno”, objašnjava predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske Zoran Kos.
Za građane je i postojeća cijena kruha previsoka. Svega su se odavno odrekli, ali kruh se mora jesti, kažu.
“Ovo je postalo neizdrživo. Nadležni već mjesecima pričaju o nekim mjerama, o zaključavanju cijena, a osnovne namirnice iz dana u dan sve su skuplje”, stava je jedna sagovornica.
Rast cijena kafe
Momčilo Banjac, direktor pržionice kave Minea iz Bosanske Gradiške, ističe da je cijena njihove kafe od početka godine porasla za tri marke po kilogramu.
“U decembru je naša kafa koštala 22 KM, a sada je 25 KM”, izjavio je Banjac za Nezavisne, naglašavajući da manji prijevoznici očekuju cijene do 25 KM po kilogramu.
Međutim, s obzirom na trendove na svjetskom tržištu, kafa bi mogla poskupjeti još više. Mitar Samardžija, direktor Bom impeksa, dodaje kako cijene sirove kave na berzama bilježe historijske visine te se očekuje da će u idućem razdoblju cijene rasti za oko 15%.
“Cijena naše kafe će krajem mjeseca biti veća za 15%, a najjeftinija kafa će stajati 12,50 KM za pola kilograma”, izjavio je Samardžija.
Rast cijena sirove kafe na berzama također će utjecati na ugostiteljski sektor. Goran Kurtinović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske Horeca, navodi da će i ugostiteljski objekti podići cijene kafe. U nekim kafićima cijene su već podignute za od 20 do 30 feninga.
“Očekujemo cijenu od 2,30 do 4,50 KM po šoljici”, rekao je Kurtinović, dodajući da poskupljenje kafe smanjuje obim poslovanja od 30 do 40 posto na isti broj gostiju.
Cijene kafe u ugostiteljskim objektima počele su rasti već prošle godine i većina ugostitelja u februaru je ušla s višim cijenama ovog omiljenog napitka.
“S prijateljicama sam u subotu otišla na kafu u kafić u koji obično idemo. Naručile smo kafu, a konobar nas je odmah upozorio da je kafa od 1. februara kod njih 2,50 KM”, kazala je jedna Mostarka.
Cijena od 2,50 KM, iako kažu da je nerealno visoka, u dijelu mostarskih kafića na snazi je još od kraja prošlog ljeta. S 1. februara cijene nisu podigli samo ugostitelji. To je učinio i dio frizerskih i kozmetičkih salona u gradu na Neretvi.
BiH
Pretučen Dragan Mektić: Napadači su nosili fantomke, odmah su me počeli udarati u glavu
![](https://cazin.ba/wp-content/uploads/2025/02/mektic.webp)
Mektić se, kaže, vraćao sa večere gdje je bio u društvu svoje porodice. Ističe da nema apsolutno nikakvih problema ni sa kim, niti je imao ikakve prijetnje.
“Primjetio sam jedno vozilo da mi se ‘zalijepilo’, a zatim prestiglo u jednoj oštroj krivini. Bilo mi je to malo čudno. Kada sam stigao pred zgradu i parkirao automobil, krenuo sam prema ulazu i tu su me dočekala dva muškarca koji su bili maskirani, nosili su fantomke”, prisjeća se Mektić.
Kaže da su ga odmah napali i počeli udarati šakama u glavu. Kada je pao na pod, nastavili su s udarcima.
“Nosio sam torbicu i pomislio sam da me žele opljačkati, no ništa nisu uzeli. Nakon napada su pobjegli”, dodao je.
Mektić misli da se vjerovatno nekome zamjerio u vrijeme kada je bio ministar sigurnosti i kada je otvoreno govorio i radio protiv kriminalaca i određenih političkih krugova te da je taj neko bio strpljiv i čekao da prođe određeno vrijeme pa da organizuje napad.
Policija sada izuzima snimke videonadzora sa šireg područja s ciljem identifikacije napadača.
Dežurni tužilac je napad na Mektića kvalifikovao kao krivično djelo tjelesna povreda i naložen je dalji istražni rad.
BiH
Promjene u februaru: Radnicima u FBiH uskoro na računima minimalno po 1.000 KM
![](https://cazin.ba/wp-content/uploads/2024/04/marke2.jpg.webp)
Ovih dana radnici u Federaciji BiH koji primaju minimalac, na račune će dobiti 1.000 KM koliko sada iznosi minimalna plata, što je rezultat odluke Federalne vlade.
Poslodavci se pripremaju, obračuni plata su u toku. Uprkos negodovanjima, premijer Federacije naglasio je da je ova odluka ne samo nužna i moralna, već i ekonomski opravdana i korisna za sve građane.
– Rezultat odluke o povećanju minimalne plate je dodatnih 468 miliona KM koja doprinose stabilnosti različitih socijalnih davanja. Svaka marka ima svoje ime i prezime – a to su penziono i zdravstveno osiguranje od nezaposlenosti, rekao je Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH.
Dvije mjere podrške
Svjesni da povećanje minimalne plate znači i veće troškove za poslodavce, Nikšić ističe da je Vlada FBiH donijela i dvije konkretne mjere podrške.
– Jedna je bila tehnička a tiče se činjenice da uvodimo mogućnost poslodavcima koji povećavaju platu ljudima koji su u novembru imali 1.000 ili veću od hiljadu KM da dio do 450 KM neoporezivo te razgovarali o priči I onome što je ključ a to je pitanje odluke refundacije sredstava, navodi Nikšić.
Pravo na refundaciju prema Odluci, imaju poslodavci čija je dobit manja od 6.500 KM po radniku, javlja RTV Slon.
Dodatna olakšica je što će se sam proces odvijati automatski, bez ikakve papirologije. Osim toga, ovo su rješenja, kako je istaknuto na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća, koja su prihvatljiva za sve.
– Izražavam zadovoljstvo činjenicom da su sve tri delegacije dale maksimalan doprinos da dođemo do zajedničkog rješenja koje je po mom mišljenju kako za poslodavce i uposlenike tako i za vladu“, kazao je Safudin Čengić, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH.
Obračunavanje plata
Kada je u pitanju obračun plate, tu je jasno rečeno da se plate obračunavaju kao i do sada a da refundacija dolazi nakon isplaćivanja.
– Što se tiče refundacije pokušali smo da to objektiviziramo kriterije da tu pomoć dobiju oni kojima je to najpotrebnije, gdje su najviše ugrožena radna mjesta, mislim da smo u tome uspjeli. Sad će pokazati rezultati, smatra Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.
Iako još uvijek postoje otvorena pitanja – kako će poslodavci reagovati, hoće li doći do rasta cijena proizvoda i usluga i može li tržište podnijeti povećane troškove – jedno je sigurno.
Odluka je donesena, a njena implementacija pratit će se na mjesečnom nivou kako bi se pravovremeno vršile potrebne korekcije.
-
USKprije 7 dana
VIDEO Velika Kladuša: Braco Kendić obnovio kuću porodici Skenderović nakon požara
-
USKprije 7 dana
Obustavljen prijevoz učenika osnovnih škola u USK zbog nepostizanja dogovora
-
USKprije 7 dana
Nasilje u Bihaću: Muž pretukao ženu, zadobila teške povrede
-
USKprije 7 dana
Migranti se sami vratili u Bihać, bilo im preskupo u Hrvatskoj
-
BiHprije 7 dana
Vasvija Vidović proglašena krivom: Dobila godinu dana zatvora
-
BiHprije 7 dana
(VIDEO) Čega se pametan stidi, Košarac napravi snimak: Skandalozan potez državnog ministra