Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Amerika je na rubu haosa, Teksas se želi otcijepiti od SAD-a

Published

on

Teksas je prije 200 godina bio neovisna država, a i sada ima skupinu ljudi koji žele vratiti taj status, zagovarajući odcjepljenje od Sjedinjenih Država, koje nazivaju texit.

Zagovornici neovisnosti Teksasa ističu da bi taj dramatični potez, inspiriran Brexitom, pomogao riješiti migracijsku krizu na granici i spor s Washingtonom oko toga tko kontrolira granicu s Meksikom.

Spor između demokratskog predsjednika Joea Bidena i republikanskog guvernera Grega Abbotta razotkrio je duboke podjele u Americi.

“Mi ovdje u Teksasu znamo da je jedini način da Teksas ima sigurnu granicu i razuman imigracijski sustav da to učini poput 200 drugih zemalja u svijetu i to kao samostalna neovisna nacija”, rekao je Daniel Miller, predsjednik Teksaškog nacionalističkog pokreta. Miller inzistira da njegov pokret, utemeljen 2005., nikada nije bio toliko blizu ostvarenja svojeg cilja.

U 19. stoljeću Teksas je bio zapravo dio Meksika. Ali nakon rata za neovisnost, tzv. Teksaške revolucije, postao je suveren 1836. Samo devet godina poslije pridružio se Sjedinjenim Državama kao 28. savezna država, piše Index.

Miller uspoređuje pokret za texit sa šokantnom odlukom o Brexitu 2016., koja je dovela da izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije. Rekao je da Teksas dijeli historiju i interese s ostatkom Sjedinjenih Država, ali poput zagovornika neovisnosti španske regije Katalonije, smatra da središnja vlada ne razumije njihove probleme.

Dok se Amerikanci pripremaju za glasanje na predsjedničkim izborima u studenome, na kojima će najvjerojatnije birati između Bidena i bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, pokret za neovisnost Teksasa želi da državna skupština donese zakon koji bi omogućio referendum o odcjepljenju.

Američki Ustav, međutim, to saveznim državama ne dopušta – naprotiv, secesija južnih država uključujući Teksas 1861. dovela je do Građanskog rata, najkrvavijeg u američkoj povijesti.

Teksašanin ili Amerikanac?

Secesionistički pokret u Teksasu postoji već dugo, ali je marginalan, rekao je Joshua Blank, istraživački direktor pri Projektu za teksašku politiku sveučilišta u Austinu.

Kriza na granici između Teksasa i savezne vlade “stvorila je situaciju koju ta skupina zaista nastoji iskoristiti kako bi njihova stajališta izgledala uvjerljivija nego što zapravo jesu”, rekao je Blank.

Misty Walters, 50-godišnja kućanica koja je prisustvovala Millerovu govoru u tipičnom teksaškom grill restoranu, rekla je da ljudi u državi smatraju da su prvo Teksašani, a potom Amerikanci.

“Apsolutno smo izloženi invaziji”, rekla je, govoreći o rekordnom broju ljudi koji pristiže preko granice, većinom iz Srednje Amerike, što je postalo ključno pitanje u kampanji za predsjedničke izbore. “Teksas se mora suprotstaviti i bolje zaštititi svoje građane”, rekla je.

Ispitivanje javnog mnijenja, koje je ovaj mjesec proveo Projekt za teksašku politiku, pokazalo je da 26 posto ispitanika smatra da su prvo Teksašani, a potom Amerikanci, u odnosu prema 27 posto 2014., što statistički nije značajna promjena. “To ne znači da 26 posto ljudi podržava odcjepljenje od Sjedinjenih Država”, istaknuo je Blank.

Ispitivanje Newsweeka provedeno ovaj mjesec pokazalo je da 67 posto Teksašana želi da država ostane dio SAD-a.

Separatistički pokret velikim dijelom potiče “ideja da postoji jednoobrazna američka kultura koju se često povezuje s bijelom bojom kože”, rekao je Blank. “I s obzirom na krizu na granici, to budi strahove u ljudima kojima je takva ideja američke kulture valjana”, dodao je.

“Dođite ga uzeti”

U gradu Eagle Pass, na dalekom jugu Teksasa, guverner Abbott preuzeo je vojnu kontrolu nad područjem zvanim Shelby Park kod rijeke Rio Grande, koja razdvaja Teksas od Meksika. Oko tog područja vodi se spor sa saveznom vladom.

Guverner, koji optužuje Bidenovu administraciju da ne uspijeva zaustaviti mnoštvo ljudi koji ulaze u državu, postavio je duž dijelova granice bodljikavu žicu. Biden je tužio Teksas inzistirajući da je kontrola granice oduvijek bila pod saveznom jurisdikcijom.

Miller, vođa pokreta za neovisnost, uspoređuje sadašnju situaciju s događajima 1835. kada je Teksas još bio dio Meksika. Teksas je odbio vratiti top koji mu je Meksiko posudio i istaknuo je zastavu na kojoj je pisalo “Dođite ga uzeti”, potaknuvši uspješan teksaški rat za neovisnost.

Kao i u slučaju topa, napetosti oko parka u Eagle Passu dio su puno većeg problema, rekao je Miller. On je to ocijenio simbolom “razrušenih odnosa između savezne vlade i država”. No za razliku od rata s Meksikom, ili Građanskog rata, Millerovi ljudi misle da bi se secesiju ovaj put moglo provesti mirnim putem.

Blank to ne smatra vjerovatnim.

“Teksas se ne bi mogao mirno odcijepiti. Sjedinjene Države ne bi pregovarale s njima po povoljnim uvjetima.”

Svijet / Zanimljivosti

Kamera snimila trenutak potresa kod Slunja: Oštećene crkva i zgrada općine

Published

on

By

POTRES magnitude 4.3 po Richteru, koji je jutros zatresao Rakovicu i Slunj, snimila je nadzorna kamera. Na snimci koju je objavio portal Lika Club vidi se trenutak potresa u mjestu Irinovac u općini Rakovica.

Načelnik općine Rakovica Mihovil Bićanić rekao je za Lika Club da je u potresu oštećena crkva u Rakovici.

“Treslo je 10-15 sekundi oko 20 do šest. Zasad nema prijavljenih šteta, osim u crkvi u Rakovici, gdje je pala žbuka i napukao je strop na par mjesta. Ministar Tomo Medved se javio i rekao da će poslati hrvatsko potresno inženjerstvo u Rakovicu da pregledaju teren”, rekao je načelnik.

“Prema zaprimljenim informacijama u vezi potresa kod Slunja, zabilježena je manja materijalna šteta. Služba civilne zaštite Karlovac je od načelnika općine Rakovica zaprimila informaciju o oštećenju stropa u crkvi sv. Jelene i dimnjaka na zgradi stare općine u Rakovici. Na teren su upućeni statičari Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo. Za sada nije bilo drugih dojava o štetama”, priopćilo je Ravnateljstvo civilne zaštite.

Potres  se jako osjetio i u Bosni i Hercegovini.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Autobus sa Vučićem i Dodikom se zaglavio u blatu, morali su izaći (VIDEO)

Published

on

By

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić polaže danas kamen temeljac povodom početka izgradnje Nacionalnog stadiona. Uz propratni komleks i akvatik centar, Nacionalni stadion koštaće 1,2 milijarde eura.

Prisutni su i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, ambasador Kine u Srbiji Li Ming, predsjednik Fudbalskog saveza Srbije Dragan Džajić, ministar finansija Srbije Siniša Mali, građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić, ministar sporta Zoran Gajić, ministarka nauke Jelena Begović, ministar turizma Husein Memić, selektor fudbalske reprezentacije Srbija Dragan Stojković Piksi, nekadašnji fudbaler Nenad Bjeković, potpredsednik FSS Bratislav Nedimović, direktor JP Koridori Srbije Aleksandar Antić itd.

Na putu do mjesta izgradnje, autobus u kojem su se nalazili Vučić, Dodik i delegacija je zaglavio u blatu. Nakon što su stajali nekoliko minuta, morali su se prebaciti u drugi.

„Moramo u drugi autobus, pošto se ovaj zaglavio u blatu. Teški smo, Dragane, šta da ti kažem.. Ja po kilaži, Dragan ovako kao čovjek, ali svakako smo teški. Znaš li koliko smo vode bacili i ne vrijedi opet i mi se zaglavimo“, rekao je Vučić.

Vučić će postavljanjem lopte sa potpisima legendarnih igrača, ali i sa svojim potpisom simbolično označiti početak izgradnje Nacionalnog stadiona u Surčinu, javlja Tanjug.

O Nacionalnom stadionu

Srbija će, prema ranijim najavama Aleksandra Vučića, do 2027. u EXPO, Nacionalni stadion, ali i niz drugih infrastrukturnih projekata po cijeloj zemlji, poput akvatika, izgradnje puteva, pruga, obnove fasada, škola, rekonstrukcija luka, domova zdravlja, ali i hotela i stambenih zgrada, uložiti nevjerovatnih 18 milijardi evra. Samo će na paviljone, hotelski i stambeni kompleks, akvatik centar i Nacionalni stadion „otpasti“ oko 1,2 milijarde eura.

Inače, krajem godine je iz tekuće budžetske rezerve za stadion izdvojeno više od 13 miliona evra. Kako je saopštio Fiskalni savjet, samo u 2023. godini na planiranu izgradnju potrošeno je 65 miliona evra.

Predsjednik Srbije je prilikom današnjeg obilaska pripremnih radova na izgradnji kompleksa EXPO 2027 i novog stadiona rekao da se stadion nalazi na 121 hektar zemljišta i da će za njega biti potrebno 2.400 šipova da se pobode.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Vučić odgovorio State Departmentu: Evo, ja se jednom nedeljno družim i pijem sa Dodikom koji je pod sankcijama…

Published

on

By

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić reagovao je danas povodom poruke iz State departmenta u kojoj se navodi da su Sjedinjene Američke Države razočarane usljed činjenice da su Aleksandar Vulin i Nenad Popović, funkcioneri koji se nalaze pod sankcijama SAD, dio nove Vlade Srbije. On je rekao da “Vladu Srbije biraju građani”, a potom je iskoristio priliku da pomene i slučaj Milorada Dodika koji se nalazio s njim u društvu, navodeći da se redovno viđaju i da piju zajedno, uprkos tome što je predsjednik Republike Srpske pod sankcijama Amerike.

“Pa dobro, i Milorad Dodik je pod sankcijama SAD i evo ga pored mene. Evo, družimo se. Jednom nedjeljno popijemo, on čašu rakije, ja čašu vina i šta s tim? To za nas nije lijepa vijest, ja se nadam da ćemo imati dobre odnose sa našim američkim partnerima. Izuzetno je važno da imamo da imamo dobre odnose. Nisam srećan zbog njihove reakcije, ali Vladu Srbije biraju građani Srbije. Šta to znači? Kad protiv nekog uvedu sankcije mi treba da ponizno pokunjimo glavu i da kažemo: ‘Da, hvala vam što ste nas obavijestili ko ne smije da bude ništa’. Pa, predsjednika Dodika je birao narod i ja poštujem volju naroda kao što i ovdje poštujem volju onih koji su izabrani“, naveo je Vučić reagujući na raniju poruku iz State departmenta.

Predsjednik Srbije je potom dodao da je bilo kritika i zbog toga što se u Vladi nalaze i „evrofanatični ministri“.

„Čuo sam ja i s druge strane primjedbe, ali su ti bili toliko pristojni da o tome ne govore javno. Važno je da je Vlada srpska i da će da sprovodi interese Srbije“, kaže Vučić.

Prema najavama mandatara Miloša Vučevića, nova vlada Srbije imaće i dva člana koji su pod sankcijama SAD – Aleksandra Vulina, koji je predložen za potpredsjednika vlade, i Nenada Popovića, predloženog za ministra bez portfelja.

„Naš stav o gospodinu Vulinu je dobro poznat. On ostaje pod američkim sankcijama“, navodi se u izjavi portparola State departmenta, piše VoA. Takođe se ističe da Sjedinjene Države ne igraju nikakvu ulogu u kadrovskim odlukama srpske vlade.

Čitajući imena sastava budućeg kabineta Vučević je, između ostalog, kao budućeg potpredsjednika vlade naveo i Aleksandra Vulina – jednog od najkontroverznijih aktera na srpskoj političkoj sceni – za koga se smatra da je čovjek sa snažnim ruskim vezama i koji se od 11. jula prošle godine nalazi na listi sankcija Sekretarijata za finansije Sjedinjenih Država zbog „koruptivnih i destabilizujućih djela“, zarad unaprijeđivanja sopstvenih političkih agendi i ličnih interesa, a na štetu mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu.

„Sankcionisanje Aleksandra Vulina pokazuje riješenost Sjedinjenih Država da pozovu na odgovornost osobe koje se bave koruptivnim poslovima čime unapređuju sopstvene političke agende i lične interese na štetu mira i stabilnosti u području Zapadnog Balkana. Ti koruptivni poslovi olakšavaju širenje ruskih zlonamjeinih aktivnosti u Srbiji i regionu“, navedeno je u saopštenju Kancelarije za kontrolu strane imovine američkog Sekretarijata za finansije (OFAC) kada su sankcije uvedene u julu 2023.

Nastavi čitati

Najčitanije