Connect with us

BiH

Banke u FBiH svjesno ne žele uvesti plaćanje putem usluge Apple Pay

Published

on

Podsjeća da neke banke čak izbjegavaju i PayPal, te Western Union, što je nezamislivo za moderne zemlje. Banke se međusobno dogovaraju da čuvaju status quo – na račun korisnika njihovih usluga. Nema promjena, nema novih tehnologija, rizici su minimalni, a profiti ostaju

 

Građanima Bosne i Hercegovine onemogućeno je plaćanja putem usluga Apple Pay. Admir Čavalić, ekonomista i zastupnik u Federalnom parlamentu BiH, poslao je upit Agenciji za bankarstvo FBiH u kojem traži odgovor i obrazloženje razloga nemogućnosti korištenja ovakvog načina plaćanja, piše Akta.

 

Iz Agencije su kazali da banke, kao nosioci platnog prometa, u cilju uspostave efikasnog i pouzdanog sistema upravljanja rizicima kojima mogu biti izložene u svom poslovanju, uključujući i korištenje određenih tehnologija u platnom prometu, te uspostave i provođenja efikasnog sistema internih kontrola u svim područjima poslovanja, dužne uspostaviti i provodi efikasan i pouzdan sistem upravljanja rizicima, te provodi aktivnosti saglasno odredbama čl. 79. – 88.

 

Zakona o bankama („Službene novine Federacije BiH”, broj 27/17), a srazmjerno vrsti, obimu i složenosti poslova koje banka obavlja i rizicima svojstvenih modelu poslovanja.

 

“Uvažavajući navedeno, upotreba određenih tehnologija, kao što je u konkretnom slučaju omogućavanje plaćanja putem usluge Apple Pay predstavlja odluku banke u skladu sa procjenom svih rizika kojima može biti izložena upotrebom takvog načina plaćanja”, kazali su iz Agencije.

 

Čavalić kaže da se iz obrazloženja vidi da banke u FBiH svjesno ne žele uvesti opciju Apple Pay, ali i niz drugih tehnoloških rješenja u okviru bankarskog/finansijskog sistema entiteta i države.

 

Podsjeća da neke banke čak izbjegavaju i PayPal, te Western Union, što je nezamislivo za moderne zemlje.
“Ovakvo ponašanje banaka direktno ugrožava i nadasve vrijeđa korisnike istih. Apple Pay se sasvim normalno koristi u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori, pa čak i Moldaviji, ali ne i u Bosni i Hercegovini. Na taj način se od naših građana prave građani drugog, trećeg, n-tog reda, iaoko se to radi na svakom drugom polju već”, govori Čavalić.
Zašto je to tako, pita se.
“Vjerovatno jer postoji oligopol ili mopolistička konkurencija unutar bankarskog sektora u našoj zemlji. Banke se međusobno dogovaraju da čuvaju status quo – na račun korisnika njihovih usluga. Nema promjena, nema novih tehnologija, rizici su minimalni, a profiti ostaju”, kazao je.
Dodao je i da ovo koristi kako bi pozvao banke širom Bosne i Hercegovine da prihvate Apple Pay uslugu i da na taj način dokažu da postoji konkurencija.
Osnivač ekonomije Adam Smith je smatrao da je dovoljno samo da jedan tržišni igrač reaguje i da se sruši dogovoreno monopolističko djelovanje. “Kao što se vidi u dopisu Agencije za bankarstvo FBiH – sve je na odluci banke. Ok, idemo dalje – izazov – samo jedna banka da reaguje na ovaj poziv?”, poručio je Čavalić.
Apple Pay je mobilna i digitalna usluga za plaćanje putem usluge Apple Pay. Ova vam usluga omogućuje plaćanje putem iOS aplikacije uživo ili preko interneta, a postala je dostupna na brojnim Appleovim uređajima kao jedna od značajki Kontinuiteta.
Da biste plaćali putem ove usluge, prvo morate dodati kreditu ili debitnu krticu u aplikaciju Wallet, te imati pristup POS terminalu MasterCard PayPassa, Visa PayWavea ili American Express ExpressPaya. Kompanija polako ugovara poslovanje s brojnim pružateljima finansijskih usluga, a i broj država u kojima je ova usluga dostupna isto se polako povećava.
U ovom trenutku, usluga je dostupna u sljedećim državama: Južnoafrička Republika, Australija, Kontinentalna Kina, Hong Kong, Japan, Makao, Malezija, Novi Zeland, Singapur, Tajvan, Armenija, Austrija, Azerbajdžan, Bjelorusija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Farski otoci, Finska, Francuska, Gruzija, Njemačka, Grčka, Grenland, Guernsey, Mađarska, Island, Irska, Otok Man, Italija, Kazahstan, Jersey, Latvija, Lihtenštajn, Litva, Luksemburg, Malta, Moldavija, Monako, Crna Gora, Nizozemska, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunjska, San Marino, Srbija, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Ukrajina, Velika Britanija, Vatikan, Argentina, Kolumbija, Kostarika, Brazil, Meksiko, Peru, Bahrein, Izrael, Jordan, Kuvajt, Palestina, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kanada i Sjedinjene Američke Države.

BiH

U ovom bh. gradu ste bogati tek ako imate 100 miliona KM

Published

on

By

Poznato je da u BiH postoje sredine koje su mnogo razvijenije od ostalih, te u kojima je skoncentrisana većina bogatstva.
Jedno od takvih mjesta je Široki Brijeg, jedan od najbogatijih gradova u BiH.
Prema podacima BiznisInfo.ba, u ovom gradu ima 129 kompanija čiji su godišnji prihodi u 2023. bili veći od milion KM. No, zanimljivo je da je čak 6 kompanija čiji su prihodi bili veći od 100 miliona maraka.
Poređenja radi, u Tešnju, gradu koji se uzima kao primjer malog ali veoma razvijenog mjesta pa se po tome može porediti sa Širokim Brijegom, lani je bilo 146 kompanija s prihodima u iznosu većem od milion KM, ali “samo” četiri s prihodima većim od 100 miliona.
Tešanj, dakle, ima više kompanija sa prihodima većim od milion KM, a Široki Brijeg više onih prihodima većim od 100 miliona.
Nastavi čitati

BiH

Građani BiH bi do kraja godine mogli imati digitalni novčanik: Znate li šta on podrazumijeva?

Published

on

By

Direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA BiH) Almir Badnjević najavio je da će do kraja godine građani BiH imati digitalni novčanik i da će naša zemlja biti lider u ovoj oblasti.

Naime, objavljena je nova eIDAS 2.0. regulativa koja se odnosi na koncept digitalnog novčanika (Digital ID wallet), namijenjenog kao sredstvo za prošireno korištenje digitalnog identiteta.

Badnjević objašnjava da će ovaj novčanik omogućiti građanima, ne samo dokazivanje identiteta, već i dijeljenje dokumenata, provjeru identiteta drugih građana i kompanija, uz visok nivo privatnosti i kibernetičke sigurnosti.

“EU parlament potiče sve države da digitalni novčanik bude dobrovoljan i besplatan, s mogućnostima kao što su transparentnost transakcija i opcije zaštite privatnosti, a koncept digitalnog novčanika uključuje i kvalificirane elektroničke potpise za korisnike istog i naravno sve bez diskriminacije onih koji odluče ne koristiti se ovim novčanikom. Promatrano s tehničkog aspekta, eIDAS 2.0 predviđa korištenje samostalnog suverenog identiteta, koji stavlja potpunu kontrolu nad svim identifikacijskim informacijama (podacima) u ruke krajnjih korisnika (vlasnika podataka)”, ističe Badnjević.

SSI (Self-Sovereign Identity) omogućava korisnicima kontrolu nad vlastitim podacima kroz decentralizirane digitalne identifikatore (DID), koji donose prednosti poput jedinstvenosti, decentralizacije, kriptografske sigurnosti, kontrole nad podacima i interoperabilnosti.

“Ovaj pristup rješava probleme privatnosti i sigurnosti u digitalnom okruženju. Države članice EU imaju 24 mjeseca za usklađivanje s ovom regulativom i implementaciju digitalnog novčanika na nacionalnom nivou. Zvuči nevjerovatno, ali Bosna i Hercegovina će sasvim sigurno biti jedan od lidera u oblasti digitalnog novčanika, a IDDEEA BiH će već do kraja ove godine implementirati digitalni novčanik za sve građane Bosne i Hercegovine. Nadam se da će i Vijeće ministara pratiti dinamiku, te usvojiti novi zakon o elektronskom potpisu u skladu sa tek objavljenom eIDAS 2.0 regulativom”, zaključio je.

Digitalni novčanik nudi pristup državnim službama, otvaranje računa u banci, registraciju SIM kartice, pristup vozačkoj dozvoli, potpisivanje dokumenata, pohranjivanje recepata, pristup dokumentima za putovanja, plaćanje, pohranjivanje diploma i certifikata, pristup naknadama socijalnog osiguranja itd.

klix

Nastavi čitati

BiH

VIDEO Zbog čega su domaće jagode ove godine toliko skupe: “To je neminovnost”

Published

on

By

Sа prvоbitnih 14 KM, kоlikо је kоštао kilоgrаm prvih оvоsеzоnskih јаgоdа, sаdа kоštајu duplо mаnjе

Natprosječno toplo vrijeme, ubrzalo je vegetaciju jagoda, pa su se prve domaće jagode na pijacama našle deset-15 dana ranije nego inače. Ipak, mnogima su slatki plodovi nedostižni zbog visoke cijene, pa kupuju na grame.

Dоmаćе јаgоdе vеć su stiglе nа tеzgе prоdаvаcа nа biјеljinskој zеlеnој piјаci. Sа prvоbitnih 14 KM, kоlikо је kоštао kilоgrаm prvih оvоsеzоnskih јаgоdа, sаdа kоštајu duplо mаnjе, javlja BHRT.

I pоrеd pојеftinjеnjа, slаtki plоdоvi nеdоstižni su vеćini grаđаnа kоје su novinari zаtеkli nа piјаci.

Prоizvоđаči kаžu dа ih је vriјеmе pоslužilо i dа је sеzоnа dоbrо pоčеlа. Kаžu dа pоskupljеnjа nikаd nisu pоpulаrnа, аli dа је tо nеminоvnоst s оbzirоm nа visоkе trоškоvе prоizvоdnjе јаgоdа.

-Niје svе dо nаs, zа sаdа је sоlidnа. Niје nеštо prеtјеrаnа kоlikо sе pričа i stаlnо tо pоnаvljаm, tо niје nаšа ciјеnа kојu krајnji pоtrоšаč plаti, kaže Đorđe Vakčić, prоizvоđаč јаgоdа.

Sеzоnа јаgоdа trаје оd krаја prоljеćа dо pоčеtkа ljеtа, оdnоsnо оd аprilа dо јunа. Prоizvоđаči sаvјеtuјu dа sе dоmаćа јаgоdа nајlаkšе mоžе prеpоznаti pо bојi i mirisu, аl ii nеprаvilnоm оbliku plоdоvа.

Nastavi čitati

Najčitanije