Unsko – sanski kanton, kako se procjenjuje, ima 177.384 radno aktivnog stanovništva. Evidentirana nezaposlenost u mjesecu septembru ove godine iznosila je 26.044 osoba, dok je prema podacima Federalnog ministarstva finansija, odnosno Porezne uprave Federacije BiH na području Usnko-sanskog kantona radilo 39.207 radnika. Prema riječima Jasmina Prošića, rukovodioca Sektora za posredovanje u zapošljavanju, stručno osposobljavanje i edukaciju Službe za zapošljavanje USK ovi podaci govore da je više zaposlenih, da je smanjena nezaposlenost, ali i da je manje radno aktivnog stanovništva. Prošić ističe da je u ovoj godini dostignut nivo zapošljavanja iz 2019. godina, kad je i bila najviša zaposlenost na području našeg Kantona.

Kada je u pitanju općina Velika Kladuša broj zaposlenih u mjesecu septembru ove godine veći je za oko 200 u odnosu na isti mjesec prošle godine i iznosi 4.972. Posljednjeg dana mjeseca septembra na evidenciji nezaposlenih za područje kladuške općine bilo je 5.417 lica. Najbrojnija zanimanja među nezaposlenima su i dalje ekonomske i pravne struke, kao i pedagoške. Prošić ističe da se i dalje najviše traži kvalificirana radna snaga, a bez koje polako ostajemo.

RVK

Sve više građana Bihaća izražava zabrinutost zbog sječe drveća u Gradskom mezarju Harmani, gdje su stabla postepeno uklanjana, ostavljajući nekadašnji drvored duž staze od ulaza u groblje potpuno ogoljenim. Nekadašnji niz visokih stabala, koji je krasio prilaz mezarju i pružao osjećaj mira i poštovanja, danas više ne postoji.

Armin Amidžić je bio gradski vijećnik u sazivu 2016.-2020. godinene, te direktor Turističke zajednice Grada Bihaća, a sada je ponovo ušao u Gradske vijeće, gdje će naredne četiri godine zastupati stavove političkog pokreta POMAK iz Bihaća. On se osvrnuo na ovu situaciju, izrazivši svoju zabrinutost.

Prema njegovim riječima, prije nekoliko mjeseci uklonjena su sva stabla iz mezarja. Kaže da razumije potrebu za sječom stabala kada ona predstavljaju sigurnosnu prijetnju, ali smatra da bi se u takvim situacijama obično primjenjivala selektivna sječa i nova sadnja kako bi se sačuvao izgled i harmonija prostora.

FOTO: Fena

-Nisam siguran šta je motivisalo ljude koji upravljaju ovim mezarjom da sječu izvrše na ovaj način, ali i dalje hoću da se nadam da je ova akcija dio šire strategije. Teško mi je povjerovati da će oslobođeni kvadrati biti iskorišteni za nova grobna mjesta, jer bi to bio udarac identitetu ovog mjesta koje nosi širi značaj za našu zajednicu – rekao je Amidžić.

On je izrazio nadu da oslobođeni prostor neće biti iskorišten za dodatna grobna mjesta jer bi to, prema njegovom mišljenju, bilo narušavanje identiteta mezarja koje ima značajnu vrijednost za zajednicu.

Praksa nelegalnih ukopa na privatnim parcelama

Uz problem sječe drveća, Amidžić je skrenuo pažnju i na praksu nelegalnih ukopa na privatnim parcelama uz rub mezarja, gdje se, kako tvrdi, uz znanje odgovornih osoba redovno održavaju dženaze. Smatra da bi ovi nelegalni ukopi mogli predstavljati prepreku budućim razvojnim projektima Grada, poput planiranog uređenja kanala Drobinice u šetalište s biciklističkim stazama.

-Cilj mi nije kritika, već podstaći odgovorne da uz glavnu šetnicu na mezarju, sadnjom novih sadnica, vrate aleju koja će oplemeniti prostor i obnoviti mu harmoniju – dodao je Amidžić.

Predlaže inicijativu za sadnju novog drveća i poziva građane Bihaća da je podrže kako bi se formalizirao zahtjev za ponovno ozelenjavanje mezarja, čime bi se očuvala njegova prirodna ljepota i poštovanje prema prostoru koji ima posebnu simboliku za lokalnu zajednicu.

FENA