Prevelika ovisnost o uvozu prehrambenih proizvoda, marže, kao i preskromna ulaganja u tehnološki razvoj domaće proizvodnje hrane ključni su razlozi uslijed kojih se građani BiH iz mjeseca u mjesec suočavaju s kontinuiranim i upornim rastom cijena prehrane, a kada se tomu doda i podatak kako udio prehrane u mjesečnim troškovima višestruko premašuje evropske prosjeke, jasno je da su promjene nužne, piše Večernji list BiH.

Nezadovoljstvo

Bojkot trgovina jedan je od oblika iskazivanja građanskog nezadovoljstva situacijom, no korjenite promjene traže sistemski pristup i sinergiju države, proizvođača i potrošača. Naravno, kada se dodaju brojni distributivni lanci, jasno je kako u formiranju konačne cijene proizvoda najmanje sudjeluju primarni proizvođači, a izvori Večernjeg lista otkrivaju i u kojoj mjeri dolazi do porasta cijene od polja do stola.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo kao ilustraciju navodi cijenu mlijeka koju potrošači na policama plaćaju u prosjeku 2 marke po litri, no podsjeća i kako je otkupna cijena mlijeka od 65 feninga do jedne marke.

Drugi primjer dolazi nam iz pekarstva, pa je tako otkupna cijena pšenice od 30 do 40 feninga, a otkupna cijena brašna ispod 1 KM, dok, s druge strane, građani izdvajaju i do 700 posto više sredstava kada kupuju hljeb.

Naime, od jednog kilograma brašna, koji košta manje od marke, dobivaju se četiri hljeba, od kojih se svaki plaća po dvije marke, odnosno dolazimo do računice koja glasi: kilogram brašna za marku, kilogram hljeba za osam maraka. Naravno, proizvođač će uvijek imati objašnjenje u smislu da je za proizvodnju kruha potrebno platiti radnika, najam prostora, električnu energiju… No, i dalje ostaje činjenica da bi u konačnici kupnja brašna bila itekako isplativija opcija.

Poljoprivrednici kažu i kako je, uz korjenitu promjenu stanja u kojemu se kao društvo nalazimo, potrebna i mnogo aktivnija uloga države u smislu ograničenja marži, ali i značajnija ulaganja u domaću proizvodnju hrane.

Saša Marić, ombudsman za zaštitu prava potrošača BiH, za Večernji list nedavno je otkrio rezultate velike analize koju su proveli u smislu kretanja globalnih cijena i usporedbe globalnih cijena na svjetskim tržištima u posljednjih deset, dvadeset i trideset godina.

Rezultati jasno govore o tomu s čime se suočavaju potrošači u BiH. U skladu s cijenama od prije desetak godina na globalnoj berzi hrane, današnje cijene hrane, u koju se ubrajaju sve vrste mesa, sve vrste mlijeka i mliječnih proizvoda, većina žitarica, većina uljarica i šećera, u odnosu na to razdoblje na globalnim berzama dvadesetak su posto više, dok su, s druge strane, cijene hrane u BiH od 100 do 400 posto više.

Ulaganje u proizvodnju

Kako riješiti situaciju u kojoj se suočavamo, pitanje je na koje nije moguće pružiti jednostavan odgovor. On traži višeslojan pristup, u središtu svega je znatno veći fokus na domaćoj proizvodnji. Potencijali za takvo što postoje, a za BiH su spremna i značajna sredstva Evropske unije u okviru IPARD-a, koja, nažalost, uslijed nepostojanja političkoga dogovora, ne uspijevamo povući. I to je nešto što će se morati mijenjati ako želimo na policama vidjeti jeftinije prehrambene proizvode.

Posljednjih dana u BiH je aktuelna tema razrješavanja pojedinih političara sa njihovih pozicija. Predsjedavajući Parlamentarne skupštine BiH Nebojša Radmanović je smijenjen a u najavi je i smjena ministra vanjskih poslova BiH Elemdina Konakovića. Sve ovo je otvorilo pitanja o smjeni aktuelne vlasti i formiranju nove većine.

O posljednjim dešavanjima na političkoj sceni u BiH na početku emisije ‘7plus’ na Hayatu je govorio predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

SDA neće ući u vlast. Ovo političko blato u kojem se nalazimo su proizveli ljudi iz međunarodne zajednice, Trojka. SNSD i HDZ. Do 2026. će doći do sazrijevanja kada bi SDA trebala povesti procese – istakao je Izetbegović.

Izetbegović je govorio i o razgovoru kojeg je vodio sa Miloradom Dodikom.

– Dodik je mene nazvao da mi čestita novu godinu. Ali mislim da želi otvoriti kanal u ovoj situaciji ili da pokaže da ima neku alternativu. Upitali smo se za zdravlje. Nije bilo tu nekih ponuda jer bi to bio račun bez krčmara. Sa ovakvim politikama SNSD-a ne bih ulazio u vlast – ističe Izetbegović.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović danas je u Mostaru komentirao ekonomsko stanje u zemlji i bojkot trgovina u znak nezadovoljstva rastom cijena, istaknuvši potrebu zaštite građana kroz konkretne mjere.

– Unutar Evropske unije mislim da skoro svaka administracija štiti građanstvo, bez izuzetka. Kako možete, ako imate blokiran sistem, donijeti bilo kakvu odluku da štitite svoje građane? A to bi vam trebao biti zadatak – rekao je Čović na konferenciji za novinare nakon sjednice stranačkog predsjedništva.

Dodao je kako ekonomski pokazatelji Bosne i Hercegovine na papiru izgledaju dobro, ali da realnost često nije odraz statistike.

“Mikro i makro ekonomski pokazatelji fantastični”

– Mikro i makro ekonomski pokazatelji BiH su fantastični, ali to je statistika. S obzirom na to da je kod nas atmosfera kakva jeste unutar funkcioniranja države, sada kada bi vidjeli kakva nam je monetarna politika, kakva nam je inflacija, kakva je naša zaduženost… sve to izgleda jako dobro ako bismo usporedili s bilo kim, pa čak i unutar EU-a. A je li to tako stvarno? – komentirao je Čović.

Što se tiče samog bojkota trgovina, Čović smatra kako takav oblik pritiska može imati učinka te poziva domaće političare da izbjegavaju blokade i da aktivnim radom institucija pomognu građanima, piše Fokus.

– Naravno da se izgubila mjera. Apsolutno podržavam (bojkot trgovina, op.a.) ako nemamo drugih mehanizama. Mislim da nikakva blokada u ovom vremenu ili bilo što drugo ne dolazi u obzir u funkcioniranju vlasti. Tu smo da radimo, ne da blokiramo. Puno je ljudi koji vrlo teško žive i to će morati razumjeti i trgovci i svi poslodavci koji se nalaze u tržištu – rekao je Čović.

Delegati Doma naroda Parlamenta Federacije raspravljaju u Prijedlogu budžeta za 2025. godinu. Veliki broj je bio zamjerki, a delegat (SDA) Haris Zahiragić poručio: “Otuđili smo se od naroda”. Oštro je kritikovao povećanje plate izabranim funkcionerima i izračunao kako samo za Parlament FBiH to povećanje košta građane dodatnih 1.068.000 KM na godišnjem nivou, dok s druge strane cijene divljaju.

“Vi s platom od 4.000 KM koja će se povećati objavljujete sveti rat privrednicima, pričate o njihovim džipovima i dođete onda u džipovima koji su vam građani i ti privrednici kupili. I dede su vam vozile Touareg R-Line od 150.000 KM, dopalo vas. Povećanje plata zastupnicima i ministrima, nije to malo – 80 delegata i 98 zastupnika, puta 500 KM je mjesečno 890.000 KM, to je za godinu 1.068.000 KM koje će potrošiti na naše plate, a Vlada FBiH plus 144.000 KM. Premijeru je upaljeno auto cijeli dan, ne plaća on gorivo i ne znaju koje su cijene goriva. Radi klima, ugodno. To je ta borba za prava radnika, a ustvari bezobrazna pljačka privrednika imat će nesagledive posljedice jer niste na vrijeme usvojili set fiskalnih zakona”, naveo je Zahiragić.

Govorio je i optuštanju osoba s invaliditetom zbog povećanja minimalca.

“To su ljudske sudbine. Ovo nije politički govor, ovo je govor građanina koji s velikom platom osjeti poskupljenja. Pričamo o tome i pojedine zastupnice su šokirane da je čokolada Milka 15 KM, a to je manje od 20 posto naše dnevnice, a zasjedamo jednom ili nijednom mjesečno. Zamislite koliko je Milka skupa babi koji ima minimalnu platu, a žena na radi, a dijete želi Milku. Mi smo se potpuno otuđili od naroda, ovaj budžet ne prepoznaje taj fenomen”, kazao je Zahiragić.

Naveo je kako je struja poskupila, a da je piletina postala kao biftek nekada.

“Ali mi to ne znamo jer je kod nas u restoranu biftek 8KM”, zaključio je.

N1