Connect with us

Cazin

Cazin: Obnova najvećeg nacionalnog spomenika u BiH “zapela” na tenderima

Published

prije 1 mjesec

on

Preživio je vijekove, gostio vojske i vojskovođe, sa njega je najljepši pogled na kanjon Une, a danas, na raskršću dvije države, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, u ruševnom stanju čeka na obnovu.

Tri tendera za restauraciju dvorca Lothara von Berksa u Cazinu, na krajnjem sjeverozapadu BiH su propala, a po izjavama nadležnih, nema optimizma ni oko četvrtog, koji je u toku, piše Radio Slobodna Evropa.

Sve ponude koje su do sada pristizale bile su neprihvatljive.

Dvorcem koji je sastavni dio Starog grada Ostrožca, a koji je nacionalni spomenik, kroz historiju su prolazili hrvatski plemići, knezovi, age, grofovi, vitezovi, pjesnici, umjetnici.

Stari Grad Ostrožac i njegov dvorac je najveći nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, a tu titulu ima već 11 godina.

Mještanin koji živi u blizini ovog nacionalnog spomenika Rešid Sagrković za Radio Slobodna Evropa kaže kako se ne smije dozvoliti da dvorac propadne.

“Počelo je obrušavanje zidova, dvorac je u katastrofalnom stanju, čak postoje iz rata granate koje su nanijele ogromnu štetu, ni krov nije saniran”, kaže Sagrković za RSE

Do sada je u obnovu nacionalnog spomenika BiH, starog grada Ostrožac, uloženo oko pola miliona maraka (oko 250.000 eura). No, to nije ni izbliza dovoljno da, mjesto koje posjećuju i brojni turisti, ponovo zablista.

Zašto tenderi ‘padaju’?

U dosadašnjim postupcima javnih nabavki, koje se odnose na radove rekonstrukcije dvorca Lothara von Berksa, utvrđeno je da su ponude bile neprihvatljive u pogledu dostavljene dokumentacije i ponuđene cijene ponuđača, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE), Nermin Ogrešević, gradonačelnik Cazina u kojem se ovaj nacionalni spomenik i nalazi.

Ogrešević dodaje da je u prva dva puta postupka javna nabavka poništavana iz razloga što su dostavljene ponude bile iznad procijenjene vrijednosti.

Treći put, kaže, jer ponuđači uz ponudu nisu dostavili obaveznu bezuslovnu bankarsku garanciju kojom bi garantovali i ozbiljnost ponude.

“Radi se o specifičnim radovima čiji je rok izvođenja 24 mjeseca od dana uvođenja izvođača u posao, a zbog obaveze posjedovanja ovlaštenja nadležnog ministarstva za izvođenje radova zaštite, konzervacije i rehabilitacije nacionalnih spomenika, mali je broj firmi registriranih u BiH koje ispunjavanju uslove. Na području Unsko-sanskog kantona trenutno nemamo ni jednu takvu firmu registriranu”, kaže Ogrešević za RSE.

Iz Zavoda za zaštitu nacionalnih spomenika, koji djeluje pri Federalnom ministarstvu kulture i sporta, navode u odgovoru za RSE da se na prva dva tendera prijavila jedna firma, dok su se na treći prijavile dvije firme.

Trenutno je za obnovu dvorca urađen glavni projekat. Nabavka koja je u toku podrazumijeva zamjenu krova na dvorcu, međuspratnih konstrukcija i vanjske stolarije.

U Bosni i Hercegovini postoje četiri firme koje izvode radove rekonstrukcije na nacionalnim spomenicima, kaže za RSE Ermin Beganović, direktor Centra za kulturu i turizam grada Cazina, koji upravlja ovim nacionalnim spomenikom.

Dodaje da je dvorac u najlošijem stanju i da je njegova obnova ujedno i najskuplja.

Trenutna procijenjena vrijednost ovih radova je veća od četiri miliona maraka (oko dva miliona eura).

“Nažalost, odbijamo ponude koje su za nekih 40 do 50 posto veće u odnosu na procijenjenu vrijednost. U tom slučaju javna nabavka se mora poništavati, jer nije moguće u suštini takvog ponuđača odabrati. Čak, ni materijal za obnovu dvorca nije problem. U našem centru imamo originalne dijelove koji se odnose na stolariju, imamo i uzorke koji se odnose na krovni pokrivač. Ovdje je najveći problem što imamo samo četiri licencirane firme, a te firme su, uglavnom, stacionarane u Sarajevu, Konjicu i Mostaru”, kaže Beganović za RSE.

Tenderskom dokumentacijom propisani su minimalni uslovi koje zainteresirani ponuđači, a kasnije i izvođači, moraju ispunjavati a to je da imaju ovlaštenje nadležnog ministarstva za izvođenje radova i iskustvo iz oblasti visokogradnje.

Prema postojećim propisima, za obnovu nacionalnih spomenika u BiH zadužene su vlade dva bh. entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska) i Brčko distrikt, kao zasebna administrativna jedinica u BiH.

Odobrenje za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnih spomenika izdaje Federalno ministarstvo prostornog uređenja.

Obnova dvorca kompleksan i skup posao

Dvorac i cjelokupna cjelina starog grada predstavljaju i historijsku riznicu BiH, jer svjedoče o raznim epohama kroz koje je građen- srednjem vijeku, te Osmanskom i Austrougarskom periodu.

I upravo taj historijski momenat znatno komplicira njegovu obnovu, kaže Adnan Kaljanac, profesor arheologije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

“Ako se ide na to da se dvorac uradi onako kako i izgleda, onda tu trebaju stručnjaci i za srednji vijek, Osmanski period, moraju se uraditi arheološka istraživanja kojim bi se utvrdilo gdje su i u kojim fazama rađeni i pravljeni arhitektonski zahvati na ovom objektu. Sve to evidentirati i dokumentirati, i to je neki proces koji bi trajao i par godina, da bi se nakon toga pristupilo terenu, da se krene sa radovima”, kaže Kaljanac za RSE.

Dodaje i da je prilično komplicirano doći do materijala za ovakav objekat.

“Ako težite da napravite autentični malter, kod nas je jako teško doći do takvih materijala koji omogućavaju autentičnost, zato što mi nemamo adekvatnu proizvodnju i onda sve morate da uvozite. Sad za obnovu jednog takvog dvorca, tu se radi o velikim količinama materijala koji bi podlijegale međunarodnim nabavkama”, kaže Kaljanac.

Dodaje i da procijenjene vrijednosti, uglavnom, nisu u skladu sa stanjem na tržištu i da četiri miliona maraka, koliko je planirano za obnovu dvorca, nije dovoljno.

“Morate poznavati stanje temelja da biste stavili određenu količinu na krov i prema stanju tih temelja izabrati koju građu ćete koristiti i kakvu, da li ta građa zadovoljava fizičke izdrživosti krova. Sve to košta. Generalno, kad kažemo četiri miliona to zvuči jako puno. Ako se radi po modernom standardu, od ta četiri miliona, veliki dio tog novca odlazi samo na utvrđivanje stanja izdržljivosti, pa izrade projektne dokumentacije i onda u sve to uklopiti još fizički rad”, kaže Kaljanac, te dodaje da Evropa ulaže značajna sredstva u konzervaciju i restauraciju takvih objekata.

“Naprimjer, samo održavanje obnovljenog manjeg objekta u Francuskoj košta četiri miliona maraka”, navodi on .

Bosna i Hercegovina ima više od 900 dobara koji su proglašeni nacionalnim spomenicima.

Za svaki od njih, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH utvrdila je mjere zaštite. Tako, primjerice, nije dozvoljeno rušenje, niti bilo kakvi radovi, osim onih propisanih odlukom o proglašenju nacionalnim spomenikom.

U obnovu spomenika do sada uloženo pola miliona maraka

Stari grad Ostrožac proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2013. godine.

Nacionalni spomenik čine srednjovjekovna utvrda, utvrda iz osmanskog perioda, dvorac Lothara von Berksa i zbirka skulptura.

“Treba ga obnoviti, tu ima i soba, malo naroda zna da je tu bio restoran, kad je mogao prije 50 godina raditi restoran što ne bi mogao i sad”, kaže mještanin Ostrožca, Asmir Burzić.

Na obnovi ovog najvećeg nacionalnog spomenika u proteklom periodu realizovano je nekoliko značajnih projekata manje vrijednosti.

Kako kaže gradonačelnik Cazina, trenutno se radi na izradi glavnog projekta rekonstrukcije tabija, zidina i srednjovjekovnog dijela starog grada.

Također, značajan je i projekat koji je u toku, a odnosi se na izgradnju ekološkog sanitarnog čvora koji će biti završen do kraja ove godine.

U toku je i javna nabavka za novi objekat suvenirnice i kafe bara.

Federalno ministarstvo prostornog uređenja sudjelovalo je u obnovi nacionalnog spomenika Stari grad Ostrožac 2016., 2023. i 2024. godine u iznosima od ukupno 160 hiljada maraka (oko 80 hiljada eura).

Jedan projekat iz 2016. koji se odnosio na hitnu sanaciju na dvorcu je završen, dok su ostala dva u fazi realizacije, kažu iz Ministarstva za RSE.

I zavoda za zaštitu spomenika Federacije BiH navode i da su u posljednjih 28 godina na dvorcu Lothara von Berska vršene samo hitne intervencije na sanaciji najugroženijih dijelova, s ciljem zaštite od daljeg propadanja.

Na bedemima starog grada Ostrožac su se parcijalno vršili konzervatorsko-restauratorski radovi.

Inače, u posljednje tri godine zabilježeno je više od 40 hiljada turista koji su posjetili dvorac.

Povezane teme:
Nastavi čitati

Cazin

Posla ima, ali radnika nema: Grad Cazin u problemima zbog manjka poštara

Published

prije 17 sati

on

6. Januara 2025.

By

Građani Cazina suočavaju se s ozbiljnim problemom uslijed manjka poštara u BH Pošti Cazin, zbog čega su primorani sami preuzimati svoje račune i poštu. Ova situacija izaziva značajne poteškoće, naročito među starijim sugrađanima koji nisu u mogućnosti da sami odlaze na poštu i preuzimaju svoja pisma.

Iako je posao i dalje prisutan, broj poštara u ovom gradu drastično je smanjen, što je uzrokovalo kašnjenje u dostavi pošte. Građani koji nisu u mogućnosti osobno otići do pošte sada su prisiljeni snositi dodatne troškove ili tražiti pomoć od rodbine i prijatelja kako bi preuzeli svoje račune, obavijesti i druge važnije dokumente.

Ova situacija posebno pogađa starije osobe i osobe s invaliditetom, koje nemaju dovoljno fizičkih ili logističkih mogućnosti da preuzmu poštu na vlastitu ruku. Mnogi od njih redovno zavise od dostave računa i drugih važnih dokumenata, a trenutni nedostatak poštara ostavlja ih u teškoj situaciji.

Građani Cazina apeliraju na nadležne institucije da hitno poduzmu mjere za rješavanje ovog problema i osiguraju dovoljnu količinu radne snage u BH Pošti Cazin. Pored toga, traže da se razviju alternativni oblici dostave pošte, kao što su digitalni računi ili bolja organizacija dostave, kako bi se olakšao život onima koji nisu u mogućnosti osobno preuzeti svoju poštu.

Ovaj problem postavlja ozbiljna pitanja o upravljanju ljudskim resursima u javnim službama, te ukazuje na nužnost bolje organizacije i planiranja kadrova u službama koje pružaju osnovne usluge građanima.

U međuvremenu, građani Cazina nastavljaju živjeti s neizvjesnošću u vezi s dostavom pošte, a nadležni će morati poduzeti konkretne korake kako bi se stanje popravilo i olakšao život svim građanima, posebno onima koji su najugroženiji ovom situacijom.

 

IZVOR

Nastavi čitati

Cazin

GSS Cazin uspješno spasio ženu iz sela odsječenog snijegom kod Martin Broda

Published

prije 23 sata

on

6. Januara 2025.

By

Gorska služba spašavanja (GSS) Cazin uspješno je evakuisala ženu iz sela Malo Očijevo, nedaleko od Martin Broda, koja je bila odsječena zbog velikog snijega koji je padao u proteklim danima.

Poziv za pomoć stigao je od porodice iz Banja Luke, koja je tražila pomoć za ženu starije životne dobi, slabijeg zdravstvenog stanja i otežane mobilnosti.

Tim GSS Cazin je brzo reagovao, došao do žene i uspješno je evakuisao do najbližeg puta R-408. Nakon toga, žena je prebačena vozilom do Martin Broda, gdje su je preuzeli njeni rođaci za dalju njegu.

Ovom prilikom GSS Cazin zahvaljuje svim svojim članovima na hrabrosti i timskom radu koji su omogućili uspješan završetak ove hitne akcije.

Nastavi čitati

Cazin

Protekla 24 sata u Cazinu: Policija intervenirala tri puta, evo gdje i kada

Published

prije 24 sata

on

6. Januara 2025.

By

Izvještaj za protekla 24 sata na području Grada Cazin

U protekla 24 sata na području Grada Cazin zabilježeni su sljedeći događaji:

Policijska stanica Cazin:

  • Intervencije: 3
    • Saobraćajne nezgode: 3
      • 13:40 sati, Rajak – sudar dva motorna vozila, materijalna šteta, bez povrijeđenih lica.
      • 14:45 sati, Krivaja – sudar dva motorna vozila, materijalna šteta, bez povrijeđenih lica.
      • 17:00 sati, Pećigrad – sudar dva motorna vozila, materijalna šteta, bez povrijeđenih lica.

Profesionalna vatrogasna jedinica Cazin:

  • Stanje: Mirno, bez intervencija.

Javno zdravstvo:

  • Pregledi (01.-06.01.2025): 732
  • Povrede: 15
  • Sanitetski transporti: 15

Komunalne usluge:

  • Vodosnabdijevanje: Uredno.
  • Elektrosnabdijevanje: Nema planskih isključenja, osim održavanja stabilnog napajanja.
  • Odvožnja komunalnog otpada: Po redu odvožnje.

Stanje na putevima (06.01.2025, 06:30 sati):

  • U većem dijelu BiH, saobraća se po mokrom ili vlažnom kolovozu. Zbog jakog vjetra, upozorava se na odrone zemlje i kamenja. Magla i niska oblačnost smanjuju vidljivost na dionicama: Kupres-Šuica, Glamoč-Priluka, Kalesija-Bukinje i širem području Kladnja. Snijeg koji se topi i pada sa krovova predstavlja dodatnu opasnost.
  • Savjeti za vozače: Apeluje se na maksimalni oprez i prilagodbu brzine uslovima na putu. Oprez se traži i od ostalih učesnika u saobraćaju, uz poštovanje saobraćajnih propisa.

Ograničenja u saobraćaju:

  • Zabranjen je saobraćaj za teretna vozila na putnim pravcima: Bosanski Petrovac-Drvar-Bosansko Grahovo, Glamoč-Mlinište, Drvar-Glamoč.
  • Na magistralnom putu Kotor Varoš-Teslić (preko Borja), zbog suženog kolovoza, otežan je saobraćaj za teretna vozila, dok putnička vozila nemaju problema.
  • Na regionalnom putu Karanovac-Kneževo (dionica Vidovo Vrelo-Kneževo i Kneževo-Ugar), kolovoz je sužen, sa otežanim saobraćajem.

Stanje na graničnim prelazima:

  • Na graničnim prelazima Izačić, Hadžin Potok, Velika Kladuša, Gradina, Gradiška i Orašje formirale su se duže kolone vozila na izlazu iz BiH.
  • Na ostalim prelazima putnička vozila ne čekaju duže od 30 minuta.

Cazin.ba

Nastavi čitati

Cazin

Razim Halkić: Ko ne plati radnika, ne treba ni da radi – neka propadne

Published

prije 3 dana

on

4. Januara 2025.

By

Razim Halkić, poslanik SDP-a u Predstavničkom domu PFBiH, za Oslobodjenje govori o funkcioniranju većine, reformama, ali i prioritetima rada vlasti

Gospodine Halkiću, kad se osvrnete na rezultate rada Predstavničkog doma Parlamenta FBiH u protekloj godini, jeste li zadovoljni? Gdje su propuštene prilike da se uradi više i bolje?

– Treba ponekad biti samokritičan i reći da uvijek može bolje. Nažalost, situacija je takva kakva jeste.

Treba vremena

Ali, kad pogledamo izvještaj koji nam je prezentirao predsjedavajući Dragan Mioković o broju zakona koji su došli u Parlament, odluka, zaključaka i koliko ih je usvojeno, ne može se baš reći da smo nezadovoljni. No, treba raditi više.

Nema dvojbe da je bilo situacija gdje je bila upitna parlamentarna većina. Kod usvajanja Zakona o južnoj interkonekciji, kada je HDZBiH preglasan, Mladen Bošković, dopredsjedavajući Predstavničkog doma, najavio je da će se ubuduće preispitivati saradnja na svakom pitanju. Imamo li opet u najavi krizu vlasti?

– Ono što je meni začuđujuće je da je taj zakon 2021. prihvatio Predstavnički dom, a za njega je glasao i tada vladajući HDZ, sa SDA i DF-om, da bi ovaj put iz nekih razloga taj zakon došao u problematičnu krizu. Zahvaljujući američkoj administraciji koja na prvom mjestu gleda interes građana BiH, Zakon je usvojen kako ne bismo bili taoci ruskog plina. Poslije te sjednice, održana je još jedna, gdje se pokazalo da većina normalno funkcionira i da imamo 51 ruku. Mislim da HDZ neće dovoditi u pitanje funkcioniranje Parlamenta niti Vlade, jer je svima u interesu da vlast funkcionira.

Iako su vlasti bile optimistične da će Zakon o neradnoj nedjelji unijeti dosta pozitivnog, posebno za radnike, informacije sa terena nisu optimistične. Brojne općine traže izuzeće, onda su i zbog nevremena neke općine tražile da trgovine rade nedjeljom, dok ekonomski stručnjaci upozoravaju na gubitak prihoda jer se kupovina nedjeljom intenzivno obavlja u RS-u. Kakvo je Vaše mišljenje o svemu tome?

– Dolazim iz realnog sektora i tačno znam šta tim ljudima treba, a šta ne treba. Razumijem općine koje su turistički orijentisane poput Međugorja, Orašja, Sarajeva, Bihaća, pa i Cazina, da će neradna nedjelja na njih sigurno uticati. Ali, treba naći kompromis, da se privrednici ne ugroze, a s druge strane i sa radnicima. Skoro sam bio u Hrvatskoj i u Sloveniji. U Sloveniji ništa ne radi, osim starog grada koji je turistički i koji možete posjetiti. A gledam situaciju ovdje. Dan prije nego što će Zakon stupiti na snagu, subota se pretvorila u shopping dan. Niste mogli naći parking pred velikim marketima. Raja se kao prepala, nema ništa kući, pa sad sve to mora kupiti danas. Možda treba pustiti da prođe neki period i da vidimo efekte, pozitivne i negativne strane zabrane rada nedjeljom.

Građani su frustrirani brojnim obećanjima koja su vlasti dale u 2024, a nisu ih ispunila. To se posebno odnosi na fiskalnu reformu, pa se onda spominjala uredba o minimalnim primanjima? Šta će od svega toga imati privreda, a šta radnici koji nisu na budžetskim jaslama?

– Da budem krajnje brutalan. Onaj ko ne može isplatiti 1.000 KM radniku, ne treba ni da radi. Treba da zatvori. S druge strane, poslodavci godinama grade carstva, bogatstva i lično bogaćenje na minimalnim plaćama i jeftinoj radnoj snazi i da opet budem brutalan, krađi od države na konto doprinosa, penzionog, zdravstvenog i te minimalne plaće. Ja sam stava da ispod 1.000 KM ne bi smjela biti minimalna plaća, a doprinose smanjiti na 28 posto, koliko su poslodavci tražili i to iskontrolirati da poslodavci ne mogu napraviti mehanizam kako da to zaobiđu. Nisam za varijantu da se i dalje bavimo uredbama Vlade, gdje ugrožavamo penzioni i zdravstveni fond i druge kategorije. Često znamo kritizirati zdravstvo. Nema ovoga, nema onoga. Namirujemo zdravstveni fond ovim minimalnim plaćama koje puni realni sektor i uvijek će faliti para. Jednostavno, koliko dajemo u tu kasu, toliko će nam se i vratiti. Ne znam da li ijedan radnik danas radi ispod 1.000 KM, s tim da je to još u sivoj zoni kroz keš, a samo ono što se mora, prijavi se kroz sistem radi doprinosa i drugih stvari.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Probijeni su zakonski rokovi, što je i dosad bila praksa, da nema u parlamentarnoj proceduri budžeta za 2025. Zbog toga negoduju brojne kategorije stanovništva, jer ne mogu da učestvuju u raspravama kako bi se izborile za što bolji položaj u društvu. Tu mislim na teško oboljele pacijente, jer Vlada FBiH kontinuirano krši zakon u smislu isplate novca za Fond solidarnosti, ali i penzionere. Šta parlamentarci mogu uraditi da se to promijeni?

– Meni je nepojmljivo da, kad je u pitanju izvještaj jednog zavoda zdravstvenog osiguranja, neko izađe i i kaže: poslovali smo pozitivno, imamo 10, 15, 20 ili 30 miliona na računu. Nisi ti firma da posluješ pozitivno. Tvoje je da novac uložiš u kapacitete, da pacijenti imaju najbolju zdravstvenu zaštitu, a ne da neko štedi i od toga moramo krenuti u reforme. Mehanizam povećanja penzija, tzv. švicarski model, da budem sarkastičan, može, ali u Švicarskoj. Taj model ne funkcioniše u BiH. Penzije se moraju povećati, ali preduvjet svega su fiskalni zakoni. Penzioneri su opet ti koji sve to vrate u sistem. Oni su najredovnije platiše svih usluga, vode, smeća, struje… Sav novac oni vrate u sistem i treba im pomoći.

Šta će biti u fokusu rada Parlamenta u 2025?

– U prioritet bih stavio fiskalne zakone, Zakon o minimalnoj plaći i Zakon o doprinosima. Trebamo što prije krenuti u izgradnju BiH, spajanje koridora 5c, rješavanje brzih cesta prema USK-u… Ne očekujem nikakve autoceste, ali očekujem, recimo, da se riješi Jajce, Donji Vakuf, neka brza cesta i da se urade brze ceste koje su u idejnom projektu Bihać, Cazin i Kladuša.

Usko grlo

Nekoliko desetina hiljada naših građana koji žive i rade u inostranstvu sada je tu i dobro je da su došli, jer će biti značajna ekonomska aktivnost što će se osjetiti kroz uplate poreza. Ali, ono što vidimo je to usko grlo, infrastruktura, putne komunikacije, gdje ste negdje mogli otići za pet minuta, sad stojite u koloni po 45 minuta.

Kako dolazite iz USK-a, koliko su za Vas realni planovi da Krajina dobije krak interkonekcije, ali i dio proizvodnje namjenske industrije?

– Nama bi značila namjenska industrija, zato što smo onako na braniku domovine. Bilo bi značajno zbog svih nas ovdje da se pokaže da država misli na ovaj dio BiH. Međutim, nama to ništa ne znači ako nemamo dobru povezanost sa Sarajevom i sa Republikom Hrvatskom. Nama bi jedan autoput ili brza cesta Bihać – Karlovac, odnosno Kladuša – Karlovac puno značio.

Nastavi čitati

Cazin

Zastoj saobraćaja na Ostrošcu zbog snijega, brojna vozila zaglavljena

Published

prije 4 dana

on

3. Januara 2025.

By

Snježne padavine izazvale su potpuni zastoj saobraćaja na Ostrošcu, gdje su brojna vozila zaglavljena.

Ekipe rade na čišćenju, dok se vozačima savjetuje oprez i izbjegavanje ovog područja.

Nastavi čitati

Cazin

Cazin bez struje zbog snijega, radi se na otklanjanju kvarova

Published

prije 4 dana

on

3. Januara 2025.

By

Snježne padavine izazvale su prekid električne energije u centru Cazina, naselju Ćuprija i okolnim područjima.

Ekipe su na terenu i rade na otklanjanju kvarova, ali otežani uslovi usporavaju njihov rad.

Građanima se savjetuje da budu strpljivi i prate upute nadležnih.

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije

✕