Udruženje žrtava i svjedoka genocida i “Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa” uputili su inicijativu svim nivoima vlasti u BiH  da, u skladu sa svojim nadležnostima, pokrenu inicijativu za proglašenje 9. januara danom žalosti, u okviru svojih teritorijalnih i ustavnih nadležnosti.

Iako se Ustavni sud BiH suprotstavio proglašenju 9. januara kao praznika u Republici Srpskoj, udruženja navode da vlasti u tom entitetu ne poštuju odluke Ustavnog suda BiH i u kontinuitetu obilježavaju 9. januar.

Udruženja ističu da su presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MRMKS) utvrđena dva zločinačka poduhvata s ciljem stvaranja etnički čistih teritorija u BiH i uništenja međunarodno priznate države BiH.

Naglašavaju da je realizacija UZP-a započela 9. januara 1992. proglašenjem “države srpskog naroda” u BiH, što je bio uvod u planove razbijanja BiH, praćene zločinima nezabilježenim od Drugog svjetskog rata.

Također, navode da je presudama MKSJ-a potvrđen međunarodni sukob u BiH jer je cilj bio stvaranje drugih država na teritoriji BiH protivno međunarodno priznatoj državi BiH, te da su utvrđena teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava na području cijele BiH kao posljedica UZP-ova.

Podsjećaju da je prema presudama MKSJ-a, prvi zločinački plan, koji je pokrenuo spiralu zločina na području bivše Jugoslavije, a fokusiran prema BiH i Hrvatskoj, pokrenut od Slobodana Miloševića i njegovih saradnika, uključujući Jovicu Stanišića i Frenkija Simatovića, presuđene pred MKSJ/MRMKS, kao i njegovih saradnika i pomagača u BiH, predvođenih Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem.

U presudama UN-a potvrđeni su svi međunarodni zločini, uključujući zločin genocida u Srebrenici i Istočnoj Bosni.

Slobodan Milošević, optuženik MKSJ-a, dogovarao je UZP sa političkim rukovodstvom Srba u BiH.

Ključne osobe političkog rukovodstva Srba, kao što su Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, Mićo Stanišić i drugi, osuđene su pred MKSJ-om/MRMKS-om za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava i učestvovanje u UZP-u kao obliku pojedinačne krivične odgovornosti.

“Svi građani BiH su 9. januara 1992., bez obzira na bilo koju pripadnost, postali žrtve takve politike, a 9. januar simbolizira najmračnija sjećanja svih žrtava.

Naslijeđe tih datuma vidljivo je kroz djelovanje sudova i institucija UN-a i EU-a, koje su formirale MKSJ zbog ugrožavanja mira u svijetu. Svojim odlukama i rezolucijama jasno su naglašavali i naglašavaju obim i odgovornost za zločine u BiH.

Rezolucija UN-a o Srebrenici predstavlja posljednji i najvažniji primjer djelovanja međunarodne zajednice”, saopćeno je iz udruženja.

FENA

Mitropolit zvorničko-tuzlanski, Fotije, jučer je u jednoj bijeljinskoj crkvi održao govor na praznik Oci uoči predstojećeg pravoslavnog Božića.

Dotakao se mitropolit u jednom dijelu svog govora i političkih tema pa je, između ostalog, izjavio da je bh. entitet Republika Srpska nastao na “temeljima svetosavlja i pravoslavlja i mora ostati garant jedinstva”.

Govorio je mitropolit Fotije i o “matici Srbiji” iznijevši informacije koje je “čuo ovih dana”, a odnosi se na navodno komadanje ove države.

– Pominje se navodno odvajanje Sandžaka, naše stare Raške oblasti, u neku vrstu autonomije ili pak potpuno odvajanje – samostalnost. Sa druge strane, govori se nažalost i o projektu za Srpsku Vojvodinu, koja bi trebala postati regija u okviru EU i lokomotiva koja će vući ostatak Srbije ka njenom priključenju zajednici EU. Ta ideja je izgleda probudila stare autonomaše, koji postaju sve glasniji, pa po rečima jednog uglednog profesora Beogradskog Univerziteta i oni stoje iza nemira i protesta u Beogradu. Autonomaši zagovaraju obnavljanje NDH u Vojvodini i time njeno otcepljenje od Srbije, rekao je mitropolit Fotije jučer u Bijeljini.

Istakao je da su te informacije značajne i za ljude u Republici Srpskoj.

– Moramo očuvati Republiku Srpsku, našu državu, ili kako je neki zovu, entitet. Kako god da je zvali, ona je nastala na temeljima Svetosavlja i Pravoslavlja, na temeljima Kosovskog – Lazarevog zaveta. Republika Srpska čuva naš narod, i rukovodi ga putem dobrim, putem spasenja – putem Božića. Dakle, pored jedinstva Crkve potrebna nam je i celovitost države, jer je i država garant našeg jedinstva i slobode. Neki narodi neprestano ustaju na nas Srbe i izgleda neće stati dok nas ne vide potpuno raskomadane, razjedinjene, i ne dao Bog i unište. Ali neće dati Bog, kazao je on.

Građani Bosne i Hercegovine godinama plaćaju najskuplje lijekove u regiji u odnosu na životni standard. Glavni razlozi su neuređena zakonska regulativa i jedinstvena stopa PDV-a od 17 posto. Inicijative za smanjenje ili ukidanje stope PDV-a na lijekove, Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine još nije podržao. Promet lijekova u BiH u 2023. godini iznosio je 961 milion maraka i raste iz godinu u godinu, a tržištem dominiraju strani proizvođači.

Koliko su vrtoglave cijene lijekova i medicinskih sredstava u Bosni i Hercegovini najbolje znaju članice “Iskre”. Oboljele od karcinoma mjesečno plaćaju i do 10.000 maraka da bi preživjele.

“Ako su u pitanju inovativni lijekovi to je i do 10.000 maraka. Pacijenti se zadužuju, dižu kredite, prodaju imovinu da bi obezbijedili sebi terapiju ko ima sta da proda. Ako nema čeka se, pacijenti umiru i ne dočekaju da dodju na listu”, ističe Suzana Kekić, predsjednica Saveza žena oboljelih od raka “Iskra”.

U Agencija za lijekove BiH kažu da bi do smanjenja cijena lijekova došlo kada bi se smnajio PDV ili uvela diferencijalna maloprodajna marža čiju visinu utvrđuju entitetska ministarstva zdravlja. Za medicinska sredstva nema ograničenja marže i cijene se formiraju slobodno.

“Kad se kaže da su cijene lijekova veće u odnosu na okruženje, to se uglavnom odnosi na Srbiju. Srbija ima daleko niže cijene. Mi kad izračunamo maksimalnu veleprodajnu cijenu uzimamo Hrvatsku. Većina naših lijekova je jeftinija nego u Hrvatskoj. Moramo voditi računa da se i proizvođačima isplati i da imamo lijekova na tržištu”, navodi Tijana Spasojević-Došen iz Agencije za lijekove BiH.

05.09.24. 17:10

Koliko košta život: Teška stvarnost onkoloških pacijenata bez pristupa citostaticima

Farmaceuti ističu da su lijekovi skuplji u Hrvatskoj i Sloveniji i da oni imaju i veće, ali stepenaste marže. Veće marže na jeftinije lijekove, a manje na skuplje lijekove.

“Marže u BiH nisu jedinstvene, već su različite po entitetima. U RS je maksimalna marža 18 odsto kada govorimo o lijekovima koji se kupuju za novac, u Federaciji BiH 25 odsto, s tim što se mora znati da je marža osnovni izvor prihoda apoteke”, kaže Zahida Binkaj iz Komore magistara farmacije Federacije BiH.

Novinar Uroš Vukić koji je istraživao tržište lijekova smatra da za izračunavanje cijene lijekova u BiH, umjesto Slovenije, Agencija za lijekove treba koristiti druge referentne zemlje sa sličnim nivom dohotka kao u BiH, kao što su Sjeverna Makedonija ili Bugarska.

“Osnovni dokument koji definiše cijenu lijekova u BiH je Pravilnik o cijenama koji BiH jedina u Evropi nije imala do 2017.godine. To je bila posljedica isključivo lobiranja farmaceutske industrije i sada kada su ga usvojili naviše pogoduje veletrgovcima lijekova u odnosu na zemlje regiona”, ističe Vukić, piše BHRT.

Za razliku od BiH, zemlje u okruženju imaju opštu i posebnu poresku stopu po kojoj se tretiraju lijekovi. Poreska stopa za lijekove u Bosni i Hercegovini je najveća u regionu, čak tri puta veća od Hrvatske i Makedonije.