U proteklih dva mjeseca općinu Veliku Kladušu posjetili su predstavnici vlasti iz USK-a kao i federalni, međunarodni i drugi zvaničnici. Izborom nove lokalne vlasti, ova općina polako se prestaje spominjati u negativnom kontekstu uzrokovanim stalnim političkim aferama, blokadama, podjelama koje su nanijele veliku štetu i učinili je ekonomski zaostalom krajiškom sredinom. Iako su se stvari konačno pomjerile sa mrtve tačke, između ostalog i usvajanjem općinskog budžeta, jasno je da će biti potrebna značajna pomoć domaćih vlasti viših nivoa kako bi Velika Kladuša sustigla ostale bh sredine…                                                                           

 – Dva dana prije isteka stare godine, općina Velika Kladuša dobila je budžet za 2025. godinu. Na vrijeme i uz glasove većine vijećnika. Prekinuta je tako ranija praksa da o njemu isključivo odlučuje načelnik, koji je proglašavao budžet, zbog izostanka dogovora u Vijeću. 

Predsjedavajući Vijeća Asim Veladžić, kadar SDA, koja poslije Laburista ima najveći broj mandata u Vijeću, kaže da je održano niz sjednica na kojima je, osim budžeta, usvojeno oko 50 važnih akata. Kako nam je sam kazao, usvojen je Program zajedničke komunalne potrošnje u kojem su definirali komunalne usluge koje održava Komunalije ali i druge važne dokumente koje nisu imali minulih godina tadašnje općinske vlasti.

U tome svemu je i odgovor zbog čega su općinski javni prihodi skromni i ne mogu odgovoriti na brojne obaveze, niti sredstva usmjeravati u značajne javne investicije. Sa budžetom koji je usvojen u iznosu od oko 25 miliona mogu se pratiti tek osnovne obaveze općine. Boris Horvat, načelnik Velike Kladuše podsjeća kako je dnevno punjenje od 15-20 000 maraka u prosjeku i to je vrlo malo jer s tim sredstvima pokrivaju njihove dnevne obaveze…

Opširniju sliku zabilježenu u Velikoj Kladuši donosimo u TV Dnevniku  Rtvusk

Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić ugostio je danas Asmira Dževlana, izvršnog direktora za projektovanje i građenje JP Autoceste FBiH, te Arijanu Bašić, šeficu Službe za dokumentaciju. Tokom radnog sastanka prezentirane su najnovije informacije vezane za izgradnju brze ceste Bihać-Cazin-Velika Kladuša, s posebnim naglaskom na prvu fazu projekta – dionicu Bihać-Cazin.

Na sastanku je naglašeno inteziviranje aktivnosti na početku konkretnih radova koji su ključni za realizaciju ovog strateškog infrastrukturnog projekta, prenosi Fena.

Prema riječima Dževlana, izrađena je studija utjecaja na okoliš, čime su ispunjeni osnovni uvjeti za nastavak procesa izgradnje. Također, upućen je zahtjev prema Vladi FBiH za proglašenje javnog interesa.

“Izrađen je elaborat o eksproprijaciji zemljišta, a tokom idućeg mjeseca bit će podnesen zahtjev za pretvorbu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko. Nakon toga slijedi proces eksproprijacije za prvu fazu brze ceste, za koju je u ovogodišnjem Budžetu Federacije BiH izdvojeno 18 miliona KM”, istaknuto je na sastanku.

Pored toga, u toku je postupak javne nabavke za idejni i glavni projekt, dok će uskoro biti pokrenut postupak za izdavanje urbanističke saglasnosti.

Kako je naglašeno, projekt izgradnje brze ceste Bihać-Cazin-Velika Kladuša ima dugoročni značaj za Unsko-sanski kanton. Povezivanjem tri ključna grada – Bihaća, Cazina i Velike Kladuše – dodatno će se unaprijediti prometna povezanost unutar Bosne i Hercegovine. Istovremeno, ovaj projekt ima i širi značaj zbog blizine granice s Republikom Hrvatskom, čime se otvaraju dodatne mogućnosti za ekonomski razvoj i povezanost s Europskom unijom.

Gradonačelnik Sedić izrazio je zadovoljstvo napretkom aktivnosti na ovom projektu te zahvalio JP Autoceste FBiH na saradnji i posvećenosti, istaknuvši da će izgradnja ove brze ceste promijeniti perspektivu razvoja Unsko-sanskog kantona i cijelog regiona.

FENA

Kompanija “Lager” iz Posušja namjerava izgraditi solarne elektrane na području bivšeg ugljenokopa u selu Kamengrad, desetak kilometara od Sanskog Mosta, gdje već više od deset godina vrši eksploataciju mrkog ugljena.

Zbog realizacije ovog projekta, podnijeli su inicijativu za izradu regulacijskog plana, koju je Općinsko vijeće Sanski Most usvojilo na svojoj posljednjoj sjednici. Odluka predviđa da se u skladu sa zakonom i procedurama pokrene proces izrade plana kako bi se omogućila gradnja spomenutih energetskih postrojenja, piše Indikator.

Investitor planira izgraditi četiri fotonaponske elektrane, snage između 25 i 29 megavata. Regulacijski plan obuhvaća područje od 479 hektara, koje se sastoji od terena gdje je završena eksploatacija ugljena. Projektom se predviđa rekultivacija zemljišta, odnosno njegovo vraćanje u prvobitno stanje, kako bi se omogućila instalacija solarnih panela za potrebe elektrana.

Usvajanje ove odluke predstavlja prvi korak u procesu izrade regulacijskog plana, a predviđeno je da će se ovaj dokument više puta razmatrati na sjednicama Općinskog vijeća, koje će donijeti konačnu odluku.

Također, građani će imati priliku sudjelovati u javnim raspravama i iznijeti svoje mišljenje o ovom projektu.

Kompanija “Lager” je 2015. godine započela iskopavanje ugljena na širem području Kamengrada, a aktivnosti su se intenzivirale posljednjih godina zbog energetske krize i povećane potražnje za ugljenom.

“Lager” u narednim godinama želi postati lider u Bosni i Hercegovini na polju obnovljive energije, te su već pokrenuli brojne projekte vezane za zelenu energiju širom Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

• U protekla dva mjeseca, općinu Veliku Kladušu posjetili su predstavnici vlasti iz Unsko-sanskog kantona, kao i federalni, međunarodni i drugi zvaničnici. Izborom nove lokalne vlasti, ova općina polako prestaje biti spominjana u negativnom kontekstu uzrokovanom stalnim političkim aferama, blokadama i podjelama koje su nanijele značajnu štetu i učinile je ekonomski zaostalom krajiškom sredinom.

 – Iako su se stvari konačno pomjerile s mrtve tačke, između ostalog i usvajanjem općinskog budžeta, jasno je da će biti potrebna značajna podrška viših nivoa domaćih vlasti kako bi Velika Kladuša sustigla ostale bosanskohercegovačke sredine.

Video prilog Rtvusk pogledajte OVDJE.