Azel d.o.o posjeduje proširenu prodajnu mrežu od više od 90 prodavnica širom Bosne i Hercegovine i lider je na lokalnom tržištu u maloprodaji outlet odjeće i obuće više od 20 godina

Građani bh. entiteta Republika Srpska, Srbije, Crne Gore pokrenuli su peticiju kojom traže “poštovanje ljudskih prava” osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića koji se nalazi u britanskom zatvoru Albani, te da ga vrate u pritvorsku jedinicu UN u Haagu ili prebace u neku drugu državu u kojoj će dobiti adekvatnu medicinsku pomoć.

– Zdravstveno stanje Karadžića je ozbiljno narušeno i on je životno ugrožen zbog uskraćivanja medicinske njege od trenutka deportovanja u Britaniju 2021. godine, navedeno je u peticiji.

Nakon više kriznih situacija Karadžić je, navodno u teškom stanju, prebačen u ambulantu u okviru zatvora.

– Zbog svega navedenog, mi građani Republike Srpske, Srbije, Crne Gore i dijaspore pokrenuli smo potpisivanje peticije kojom tražimo da dr Karadžića iz Britanije vrate u pritvorsku jedinicu UN u Hagu ili prebace u neku drugu državu u kojoj će dobiti adekvatnu i pravovremenu medicinsku pomoć, neophodne preglede i tretman, ali i gdje su uslovi služenja kazne u skladu sa poštovanjem ljudskih prava i Rezolucija UN, piše u peticiji, javlja Srna.

Prikupljeni potpisi biće predati Karadžićevom advokatu na dalje postupanje.

Bivši šef hrvatske diplomatije Miomir Žužul, inače prvi hrvatski ministar koji je tokom obnašanja dužnosti morao podnijeti ostavku i odstupiti iz Vlade zbog optužbi za korupciju i sukob interesa, pozvao je Hrvate u BiH da organizirano pokrenu lobističku kampanju kod administracije Donalda Trumpa “kako bi osigurali svoju punu ravnopravnost u BiH”.

Svoj apel Hrvatima u BiH Žužul je uputio posredstvom Večernjeg lista BiH koji je blizak Čovićevom HDZ-u.

Žužul, koji se svojevremeno hvalio vlastitim lobističkim uspjesima u SAD za hrvatsku stvar, kazao je mostarskom Večenjaku kako je uspjeh Republike Hrvatske bio rezultat aktivne diplomatije i lobističkih napora koji su RH omogućili da iznese svoju istinu pred najvažnijim svjetskim liderima. Slično iskustvo sada treba preslikati na situaciju Hrvata u BiH.

Kako naglašava Žužul, Hrvati u BiH nemaju luksuz pasivnog čekanja. Umjesto toga, moraju aktivno iznijeti svoje interese i spriječiti da se kroz strane kanale šalju lažne slike o njihovoj ulozi u BiH. Organizirano lobiranje može osigurati da ključni međunarodni akteri shvate stvarnu prirodu problema i podrže rješenja koja će jamčiti ravnopravnost Hrvata u BiH, navodi  Večernjak riječi Žužula.

Žužul ističe važnost povezivanja s administracijom Donalda Trumpa, koja ima specifičan pogled na međunarodne odnose. Aktivno sudjelovanje u Trumpovim redovima, bilo kroz podršku njegovim političkim inicijativama ili kroz izravnu komunikaciju s njegovim timom, moglo bi donijeti značajne prednosti Hrvatima u BiH. Osim SAD-a, Hrvati u BiH trebaju aktivno raditi na izgradnji odnosa s ključnim europskim državama poput Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva. Njemačka, kao najutjecajnija država Europske unije, ima veliki utjecaj na političke procese u BiH. Međutim, kako primjećuje Žužul, bošnjačke političke elite već desetljećima vode “mini ofanzivu” u međunarodnim krugovima, lobirajući za svoje interese. Srpska strana, s druge strane, često se oslanja na podršku Rusije, dok Hrvati ostaju u najnepovoljnijoj poziciji jer nemaju organizirane i koordinirane lobističke aktivnosti.

Lobiranje u Njemačkoj mora biti usmjereno na objašnjavanje važnosti Daytonskog sporazuma i njegove uloge u očuvanju ravnoteže među trima narodima. Hrvati moraju naglasiti da pokušaji stvaranja unitarne BiH, u kojoj bi Bošnjaci dominirali, nisu u skladu s evropskim standardima demokratije i ravnopravnosti. Sličan pristup potreban je i u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje bi Hrvati trebali izgraditi odnose s ključnim političarima i institucijama te osigurati da njihova perspektiva bude zastupljena.

Da bi osigurali svoju ravnopravnost, Hrvati u BiH moraju biti proaktivni, organizirani i glasni. Njihovi predstavnici moraju biti prisutni u međunarodnim institucijama, diplomatskim krugovima i ključnim medijima kako bi razotkrili pokušaje manipulacije i osigurali potporu za svoja legitimna prava, smatra Žužul.

Hrvati u BiH imaju priliku iskoristiti povoljne političke okolnosti i boriti se za svoju poziciju. No, ta prilika neće trajati vječno. Kako zaključuje Žužul, ne smije se dopustiti da drugi oblikuju percepciju o Hrvatima u BiH. Oni sami moraju iskoristiti svoje resurse i lobističke kanale kako bi osigurali svoju budućnost u zajedničkoj državi. Lobiranje nije samo pravo već i obaveza Hrvata u BiH. To je ključ za osiguranje njihove ravnopravnosti, očuvanje Daytona i postizanje dugoročne stabilnosti u BiH, zaključuje Žužul.