Connect with us

BiH

Dodik o Srebrenici: ‘Vrlo je teško biti kreten pa ne prihvatiti istinu, nevinih žrtava bilo je na sve strane’

Published

on

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik dao je intervju za Dnevnik Nove TV. U razgovoru je kazao kako je u kontaktu s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem, te da će do dogovora oko Izmjena izbornog zakona doći kada to Bošnjaci budu htjeli.

“Oni žele majorizaciju, žele podrediti hrvatski i srpski narod. Žele napraviti organizaciju BiH koja ne uvažava konstitutivnost naroda i entitetski sastav. Hrvatski narod ima jednaka prava kao svi narodi i sasvim opravdano traži svoje teritorijalnu političku strukturu. Imaju moju potporu”, rekao je Dodik u Dnevniku Nove TV te dodao da je razgovarao s Draganom Čovićem.

“Od Hrvata ovisi što će raditi dalje”, smatra Dodik. Naveo je da SDA u svom programu ima ukidanje konstitutivnosti i ustavne strukture u BiH. “Nama na bazi neke retorike žele napraviti čitavu zapadnu politiku protiv nas”, rekao je Dodik.

Kaže da ima dobar odnos s predsjednikom RH Zoranom Milanovićem. “Nekada se čujemo po nekoliko dana”, kazao je Dodik, ovisno o temama.

Ističe da pričaju o uspostavanju sistema koji garantira mir te da se čuju često. Najviše pričaju o “opravdanim zahtjevima o pitanju ravnopravnog i jednakopravnog postupanja”.

“Jako mi je drago što Milanović i Plenković imaju gotovo jasan stav. Koliko vidim, razlikuju se u nekim metodologijama”, rekao je Dodik i dodao da Milanović u pravu kad to postavlja kao pitanje “biti ili ne biti”.

Na pitanje reportera Dnevnika Nove TV Marija Juriča kako komentira da se Milanovića i njega svrstava u one ljude koji su proruski orijentirani, Dodik je opsovao.

“Jel ti mene za*ebavaš? Danas je to popularno”, rekao je Dodik kroz poluosmijeh i dodao da je on “čovjek srpskog naroda i da surađuje sa svima”.

Rekao je da mu nije teško surađivati ni s Amerikom, Velikom Britanijom, Njemačkom ili EU. Kaže da ima vrlo pozitivno mišljenje o suradnji s Rusijom, vezano za mnoga ekonomska pitanja.

“Ne nosim etiketu i nisam ničiji. S Putinom sam razgovarao o tome da napravimo plinovod koji bi bio poveznica s balkanskim tokom i da Gazprom preuzme operativne aktivnosti”, kazao je Dodik te napomenuo da je zbog trenutne situacije to trenutno u zastoju.

Razgovarao je i sa Sergejem Lavrovom koji mu je rekao da se radi na realizaciji te ideje. “Kako je važno da Hrvatska ima plinovod, tako je važno i za nas”, smatra Dodik.

Pod sankcijama je SAD-a i Velike Britanije, a Bundestag priprema veliku rezoluciju. Dodik kaže da nema nikakvu neugodu na izjave da su Čović i on rušitelji BiH. “Veliki su bezobrazni, smatraju da s malima mogu raditi što žele”, rekao je Dodik.

Nakon što je reporter Jurič rekao da Njemačka zaustavlja četiri važna projekta u entitetu Republika Srpska, Dodik je to suptilno opovrgnuo. “Jeste li sigurni? Ti projekti idu. Ako misle da ne trebaju Siemensove turbine u hidroelektrani na Trebišnjici onda okej, ima i drugih turbina.

Nije to davanje, ugrađuju svoju opremu i nama daju kredit. Ako misle da će nas to prekinuti, neka zaustave to. Imamo mi drugih turbina”, ističe Dodik i dodaje da je to politička spekulacija.

Komentirao je i priopćenje crkve u kojem kažu da je od prijeratnih 220.000 Hrvata u Republici Srpskoj ostalo njih oko 15.000. Dodik kaže da on i njegova politika nisu za to dijelom krivi. Kaže da je to riješio još kada je Ivo Josipović bio predsjednik. “To je prirodni tijek koji su nažalost ubrzali ratni sukobi”, smatra Dodik.

Na upit reportera Juriča planira li otići u Srebrenicu, Dodik je slegnuo ramenima i rekao da se bliži izborna kampanja i da će otići jer tamo ima snažan općinski odbor.

Što se tiče genocida, Dodik kaže da je to tema koja se uvijek pokušava reciklirati. “Sve je oko toga rečeno. Mislim da postoji ozbiljna manipulacija na tu temu. Ako je nešto istina, vrlo je teško biti kreten pa ne prihvatiti istinu”, rekao je Dodik te zaključio da je nevinih žrtava bilo na svim stranama.

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

on

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Nastavi čitati

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Nastavi čitati

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

on

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Nastavi čitati

Najčitanije