Connect with us

BiH

Dodik ponovo negirao genocid u Srebrenici: “Na unutrašnjem planu RS je država više nego BiH”

Published

prije 4 sedmice

on

U Banjaluci je danas održan sastanak koalicionih partnera ovog entiteta, a glavni akteri su se obratili na kraju. Dodik je poručio da će kolektivno odbaciti prijedloge koji su najavljeni na sjednici Generalne skupštine UN-a, te se osvrnuo na aktuelnu situaciju.

Dodik je kazao da je jedna od tački dnevnog reda bila i najavljena Rezolucija u Srebrenici čije je usvajanje najavljeno za sjednicu Generalne skupštine UN-a krajem ovog mjeseca. Također, ponovo je negirao genocid u Srebrenici, te je izjave ministra Elmedina Konakovića nazvao “glupim pristupom”.

“Mi smo stavili na dnevni red najvažnija pitanja naših odnosa ali isto tako i pitanja važna za RS. Sve je vezano za prijedlog Generalne skupštine UN o određenim tekstovima, to smo odbacili. Mi ćemo usvojiti izvještaj međunarodne komisije, a koji je dostavljen cjelokupnoj javnosti, tu stoji da u Srebrenici nije bilo genocida. Tu stoji da u čitavom periodu rata je stradalo 3.741 osoba, a da je na istom prostoru stradalo preko 2.500 Srba. S obzirom da za genocid mora postojati namjera jednog naroda da eliminiše drugi, to nije dokazano. Mogli ste da čujete glupi pristup Konakovića o Vučiću da se skine kolektivna odgovornost. Ne postoji kolektivna odgovornost, nego kolektivna budalaština Konakovića i partnera“.

“Ovo je loše, ta njihova pozivanja na pomirenje u BiH su promašena zbog činjenice da pokušavaju satanizovati RS i jedan narod. NSRS će nas podržati, a naša javnost će biti upoznata s tim. Postoje neki drugi odnosi vezano za nastalu situaciju jer je Šmit uradio to što je uradio”.

“Pokušavaju natovariti veće probleme za RS i Srbe, ući u materiju Izbornog zakona mogu samo diletanti i oni koji se hrane mržnjom. Oni koji mrze oni najviše i gube. Mislimo da postoji kolektivan pristup mržnje prema RS od strane Bošnjaka koji žele da devastiraju Srpsku i nestane kao neželjeni faktor. S druge strane, nama je željeni faktor. Mogu govoriti šta hoće, ali uporno nam servisirati samo mržnju, doći će do trenutka da više o tome nećemo moći razgovarati“, kazao je Dodik.

“Naši rokovi nisu uslovi, nego ponuda. Pozivamo na razum, ali želim da budu nerazumni i prepuste nam mogućnost da usvojimo republički izborni zakon. To nije nikakav antiustavni poduhvat. U članu 1B piše da CIK provodi izbore za Predsjedništvo i Predstavnički dom i ništa više. To što su oni uzurpirali ranije pravo da provode izbore ne znači da nisu u pravu”, dodao je Dodik.

“Ne postoji državna koalicija. NIkakva koalicija na nivou BiH ne postoji”, kazao je Dodik dok je odgovarao na pitanja. “Ne postoji koalicija, niti je BiH država u smislu u kojem to žele da kaže. Na unutrašnjem planu RS je država više nego BiH”, poručio je.

Petar Đokić je kazao da se ovom saradnjom rješavaju pitanja koja postoje u radu svake koalicije.

N1 BIH

“Razgovarali smo i imamo snažnu volju da sarađujemo u najboljem interesu za RS. Ovom saradnjom želimo riješiti neka pitanja koja postoje u radu svake koalicije i sada postoji volja da se ta pitanja rješavaju efikasnije nego ikad. Stojimo čvrsto u odbrani RS od svakog neprincipijelnog uticaja, od OHR-a i Šmita, kao i dijela međuanrodne zajednice. Osuđujemo svaki pokušaj destrukcije koji dolazi iz RS koji olako prihvataju da rade ono što stranci traže od njih. Uvjeren sam da će naša politika u budućnosti biti dominantna i da će se na njoj u budućnosti zasnivati razvoj i život u RS“.

Nedeljko Čubrilović je kazao da “odbacuju sve što se nadvilo nad RS”.

“Vrijeme je bilo da koalicioni partneri razgovaraju i konkretizuju svoje korake. Ovo je pravo vrijeme da definišemo naredne korake. Koalicija je spremna za funkcionisanje sa velikim stepenom jedinstva i za lokalne izbore, pa i dalje. Te izbore ćemo pripremiti na najbolji mogući način i dokazati da imamo snagu da vodimo RS bez obzira što smo u poziciji. Sve ono što se nadvilo nad RS mi odbacujemo i kažemo da moraju da se poštuju odluke i konvencije koje su potpisane, a ne koje neko tumači kao duh nekog zakona”.

Darko Banjac je poručio da će u RS biti historijski izbori jer će biti raspisani na bazi republičkog zakona, piše N1.

“Ovo će biti historijski izbori jer će ih RIK raspisati na bazi republičkog izbornog zakona. Republika Srpska ima tu nadležnost i pravo da provodi izbore u lokalnim skupštinama. Pokušali smo dati šansu i naglasiti da se krši Dejtonski sporazum, da se svi politički subjekti dogovore, ali očigledno “sijela” po raznim ambasadama su mnogo jača i ići ćemo u pravcu donošenja izbornog zakona RS. Najveću političku i pravnu bitku će snositi predsjednik RS i Vlada RS. Mislim da je put kojim je krenula RS ne samo put očuvanja Dejtonskog sporazuma, nego očuvanja državnih zajednica. Bez entiteta ne postoji ni državna zajednica. Mislim da ćemo pokazati stabilnost čitave RS”, kazao je Banjac.

Povezane teme:

BiH

Dodik ljut zbog odluke Crne Gore da podrži rezoluciju: “Mogli su se bar zapitati kako će se osjećati blizu 40 posto Srba u toj zemlji”

Published

prije 3 sata

on

30. Aprila 2024.

By

Najava crnogorskog premijera Milojka Spajića da će podržati rezoluciju o Srebrenici je moralno, politički i historijski katastrofalna, kazao je predsjednik RS Milorad Dodik.

“Ako nisu vodili računa o stigmi koja se ovom rezolucijom nameće cijelom srpskom narodu, mogli su se bar zapitati kako će se osjećati blizu 40 odsto državljana Crne Gore koji se izjašnjavaju kao Srbi”, kazao je Dodik.

Dodik je napisao na društvenim mrežama da je Milo Đukanović poražen na izborima, ali politika koja je po pravilu na štetu Srba u Crnoj Gori je, kako kaže, nažalost, pobijedila

“To je večeras potvrdio i premijer Spajić”, rekao je Dodik.

Nastavi čitati

BiH

Munira Subašić u UN-u: “S bolom legnem s bolom ustanem, pa zar je moj sin se sastojao od dvije kosti?”

Published

prije 18 sati

on

29. Aprila 2024.

By

Predsjednica udruženja Majke Srebrenice Munira Subašić je govorila na UN-ovoj panel diskusiji, prilikom čega je obrazložila zašto je važno podržati rezoluciju, kojom bi se obilježio međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Kroz suze je ispričala ko je ona i koga je sve izgubila u genocidu, zatim se osvrnula na podatke do kojih je došlo udruženje.

“Prema našoj evidenciji, ubijeno je 10.701 osoba, ubijali su bebe koje su tek rađale, ubijali su starce, žene, 1.042 maloljetne djece, ubijali su i sve su to uradili za osam dana, samo zato što su bili muslimani”, kazala je.

Osvrnula se na to koliko je sama brutalnost zločina šokirala majke i preživjele žrtve genocida.

“Na početku mi majke nismo mogle vjerovati da su mogli ubiti tolike ljude i narod, sakupiti i zatrpati u velike masovne grobnice. Mislile smo da su ljudi živi, čekale i nadale se da će doći, međutim kongresmen američki nam je saopćio da su svi mrtvi, a nama je ostao cilj da pronađemo kosti svoje djece, da ih dostojanstveno sahranimo, a da zločinci izađu pred lice pravde”, kazala je.

Govorila je o tome kako je bilo živjeti nakon ovog ogromnog zločina koji se dogodio Bošnjacima Srebrenice te je istaknula ponos zbog toga što su uprkos svemu majke uspjele odgojiti djecu koja ne mrze.

“Cilj nam je bio odgojiti djecu bez mržnje i osvete, naša djeca nisu napravila nijednu osvetu, naša djeca su se školovala, završila dobre škole, umjesto mržnje i osvete, naša djeca su inžinjeri, profesori, govore nekoliko jezika, e to je ponos majki Srebrenice, kako smo uspjele da odgojimo svoju djecu iako smo istjerani, protjerani na ulicu”, rekla je Subašić.

Prisjetila se toga koliko joj je bilo teško kada je pronašla dvije kosti najmlađeg sina: “S bolom legnem s bolom ustanem pa zar je moj sin se sastojao od dvije kosti?”, zapitala se, navodeći da mnoge majke nisu uspjele naći ni jednu jedinu kost.

Na samom kraju, Subašić je naglasila da vlast u RS-u nije dobra i da svi građani u tom entitetu nemaju ista prava, ali kaže kako su obični ljudi dobri i nažalost izmanipulisani.

“Obični narod srpski je dobar i oni ne znaju pravu istinu. Želim da naša djeca budu u miru, da ne dožive ono što su prethodne generacije. Želim da moja unučad imaju prijatelje Srbe, Hrvate, Jevreje i Rome, što više budu sarađivali bit će vrjedniji i bolji”, kazala je.

Također je apelovala na članice UN-a da glasaju za rezoluciju, a onima koji to ne žele uraditi poručila je da će tako “sebe i svoju zemlju gurnuti u nešto što je netačno i da ne pripadaju čovječanstvu”.

Nastavi čitati

BiH

Suljagić u UN-u: Bio sam uvjeren da neću preživjeti susret sa Mladićem, a danas je na mjestu susreta Memorijalni centar Srebrenica

Published

prije 18 sati

on

29. Aprila 2024.

By

Danas se u Ujedinjenim nacijama održava panel diskusija posvećena memorijalizaciji genocida u Srebrenici. Obratili su se i oni koji su preživjeli genocid.

“Emir, da nije znao engleski i da nije bio prevodilac, ne bi danas bio sa nama”, rekao je Zlatko Lagumdžija, ambasador BiH pri UN-u i uvodničar na današnjoj panel diskusiji u New Yorku, a predstavljajući direktora Memorijalnog centra u Potočarima, jednog od dva govornika iz Bosne i Hercegovine.

Emir Suljagić se, prije svega, zahvalio svima na do sada iskazanoj solidarnosti, a potom otpočeo emotivan govor kojeg u nastavku prenosimo u cjelosti:

“Kada su oni koji su preživjeli genocid izašli iz šuma istočne Bosne u julu 1995. godine, niko nam nije vjerovao.

Naše priče su bile toliko užasavajuće, tako nezamislive, da su svi odlučili da ne vjeruju.

Da bi užas bio još veći, u najstrašnijoj operaciji čitavog sukoba, posmrtni ostaci žrtava bili su tako temeljno uništeni, nakon ponovljene ekshumacije i ponovnog sahranjivanja – razbacani na više od 2.900 kvadratnih kilometara – da su pojedinačne grobnice često sadržavale samo jednu kost ili čak samo fragment jedne kosti pojedinih žrtava.

U proteklih 29 godina morali smo dokazivati svaki detalj naše muke, iznova i iznova. Ali to smo učinili najsofisticiranijim naučnim metodama dostupnim čovječanstvu. Kao rezultat toga, uspjeli smo dokazati, na primjer, da komadići stakla pronađeni u sekundarnoj masovnoj grobnici 35 kilometara južno od Srebrenice potiču iz primarne masovne grobnice 40 kilometara sjeverno od enklave. Međunarodni istražitelji su pratili čahure od masovnih pogubljenja i masovnih grobnica do pojedinačnog oružja iz kojeg su ispaljene. Srebrenica je bila i ostala poligon za testiranje vodećih metoda DNK identifikacije, primijenjenih u industrijskim razmjerima, poduzetih po prvi put u svijetu, sa izričitom svrhom da se potkrijepi genocid.

Pomogla nam je i činjenica da su počinioci genocida bili toliko uvjereni u svoju nekažnjivost da su dokumentovali svaki aspekt operacije. Znamo ko je i gdje povukao okidač, ko je upravljao teškim mašinama i kada, i odakle je nabavljano gorivo za transport žrtava do mjesta ubistava i za naknadno odlaganje njihovih posmrtnih ostataka. I mi smo sve to dokazali i dokumentovali.

Majke su prešle stotine kilometara da bi svjedočile pred sudovima, na stranim zemljama i stranim jezicima, o ubistvu svoje djece. Sinovi su svjedočili o tome da su posljednji put sklopili ruke svojih očeva i suočili se s onima koji su naredili ili izvršili masovna ubistva. Predugo je izgledalo kao da se borimo da dokažemo svoju osnovnu ljudskost, a posebno ljudskost onih koje smo izgubili. Ponekad se činilo kao da moramo dokazati da oni uopšte postoje, da ih volimo, a da oni vole nas.

Sjećati se i odati počast Srebrenici danas za nas je priznanje vremena kada smo bili uskraćeni za ljudskost. To je priznanje napornog puta koji smo morali proći da bismo potvrdili svoje ljudsko dostojanstvo i svoje pravo na sjećanje i tugu. Naša borba traje do danas. Još uvijek se borimo za vlasništvo nad našim vlastitim narativom, kako bismo osigurali da Srebrenica ne bude potisnuta na marginu historije, svedena na manji događaj u inače mirnom i prosperitetnom dobu.

Prije dvadeset i devet godina stao sam pred Ratka Mladića, potpuno uvjeren da neću preživjeti taj susret. Danas, na samom mjestu našeg susreta, stoji Memorijalni centar Srebrenica, u kojem ja radim kao direktor, dok Mladić sjedi u zatvorskoj ćeliji, ugašena mu je moć, ostavljena da se guši u sjećanju na užas koji su počinili on i njegovi saradnici.

Kao preživjeli, krenuli smo naprijed. Pronašli smo novu svrhu u životu, osnovali porodice, obnovili naše zajednice i njegovali njihov rast. Počinioci, s druge strane, ostaju zarobljeni u prošlosti, izjedani sopstvenom mržnjom. Oni se i dalje drže svojih mračnih, destruktivnih vrijednosti, odbijajući priznati našu ljudskost i karakterizirajući genocid nad nama kao čin oslobođenja. Učimo našu djecu važnosti sjećanja i opraštanja, da je spas u milosrđu i zajednici. Svoju mladost drže zakopanu u ogorčenosti, strahu i gađenju – prema nama, ali i prema njima samima.

Nikada nismo odustali od borbe, bez obzira na izglede. 1995. niko nije vjerovao da imamo šanse. Ipak, evo nas danas, govorimo pred Ujedinjenim nacijama, pred svijetom, uoči prijedloga za usvajanje rezolucije o međunarodnom obilježavanju genocida u Srebrenici. Naše prisustvo ovdje – i fizički i simbolički – je kulminacija napora cijele jedne generacije, koja se odvijala više od tri decenije. Mnogi koji su preživjeli pokolj 1995. godine nisu doživjeli ovaj trenutak, ali duboko sam svjestan da stojimo na njihovim ramenima i u njihovoj sjeni. A danas smo tu da osiguramo da generacije koje dolaze imaju sama ramena na koja će stati. Jer sjećati se znači afirmirati našu ljudskost i afirmirati našu slobodu.

Zahvaljujemo se svakom od vas na podršci i solidarnosti. I pozivamo vas da nas posjetite u Srebrenici i u Bosni i Hercegovini, uključujući i vas danas ovdje koji još uvijek negirate historijske i naučne činjenice. Dođite u Srebrenicu. To je sveto tlo. Dođite u Srebrenicu i dozvolite da sjećanje na naše mrtve preobrazi vaš život. Dođite u Srebrenicu i vidite trijumf ljudskog duha, našeg ljudskog duha. Dođite u Srebrenicu i pridružite nam se u našoj borbi za pravdu”, poručio je direktor Memorijalnog centra u Srebrenici.

Podsjetimo, došlo je do odgađanja glasanja o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici koje se u UN-u trebalo desiti drugog maja. Umjesto na ovaj datum, uslijedit će nešto kasnije, a sve kako bi se tekst rezolucije poslao na reviziju ukoliko zemlje članice UN-a imaju još neke prijedloge na tekst.

N1

Nastavi čitati

Najčitanije

✕