Kolegij Narodne skupštine RS-a utvrdio je dnevni red za sutrašnju sjednicu Narodne skupštine RS-a na kojoj će se raspravljati i o prijedlogu novog ustava RS-a. Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez ocijenio je da “taj prijedlog predstavlja opasan, možda i posljednji korak u razbijanju države Bosne i Hercegovine”.

“U članu 9. predloženog teksta novog ustava doslovno stoji: ‘RS ima pravo na samoopredjeljenje’. Skoro svakom odredbom u prijedlogu novog ustava krši se Ustav BiH i preuzimaju se ovlasti države Bosne i Hercegovine. Predviđeno je ukidanje Oružanih snaga BiH te formiranje vojske RS-a, ukida se državljanstvo Bosne i Hercegovine, a uvodi “državljanstvo RS-a” te niz drugih stvari koje Milošević, Karadžić, Mladić i drugi velikosrpski zločinci nisu mogli ostvariti čak ni oružjem”, naveo je Helez.

Dodik i klika okupljena oko njega, ističe, su odavno prešli sve granice i moraju biti zaustavljeni odmah. Sjednica Narodne skupštine RS-a, dodaje, ne smije biti održana sa ovim dnevnim redom.

“Eventualno usvajanje novog ustava RS-a, onakvog kakav je u prijedlogu, Bosnu i Hercegovinu bi vratio u 90-te. Pravosudne institucije BiH, prije svih Tužilaštvo BiH, mora hitno reagovati i narediti SIPA-i hapšenje rukovodstva Narodne skupštine RS-a i Milorada Dodika, zvaničnog predlagača novog ustava RS-a. Ukoliko se sad Tužilaštvo BiH i SIPA, ali i ostale policijske agencije koje dobiju naredbu za hapšenje, povuku pred Miloradom Dodikom i ekipom koja zajednički s njim ruši državu, on će samo dodatno biti ojačan i nastaviti sa razaranjem, jer je krenuo na put bez povratka”, naglašava Helez, i dodaje.

“Kriza u Bosni i Hercegovini može se još neko vrijeme razvijati u okvirima “političke borbe”, kako to Dodik naziva. Međutim, nakon današnjeg poteza ona prijeti da eskalira u nešto puno ozbiljnije”.

Poručio je i onima koji pozivaju na dogovor tri naroda – narodi u Bosni i Hercegovini su prepoznati kroz Ustav BiH.

“Ali, svaki dogovor mora biti postignut isključivo u institucijama BiH. Bosna i Hercegovina je zemlja sa hiljadugodišnjom tradicijom državnosti. Njenu budućnost neće odrediti trojica poglavica, već njene institucije”, kazao je ministar odbrane.

Na kraju je pozvao visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, države članice PIC-a, EUFOR, NATO, Vijeće sigurnosti UN-a da hitno reaguju u skladu sa svojim mandatima i u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i zaštite ustavnopravni poredak u BiH od nasrtaja jednog kabadahije koji je umislio da je jači od države te da je iznad zakona.

“Nebrojeno puta sam čuo od naših međunarodnih prijatelja da su uz Bosnu i Hercegovinu, da su tu da očuvaju mir i sigurnost. Ovo je prilika, ali i njihova međunarodna obaveza, da riječi pretvore u djela. Njihova pasivnost prije 30 godina je moj narod koštala genocida i na stotine masovnih grobnica. Ovaj put, ukoliko nam ne žele pomoći pošteno bi bilo da nam makar kažu, da nas ne obmanjuju pružanjem samo verbalne podrške, nego da poduzmu konkretne poteze”, navodi on.

Zaključuje i da su Dodik i ekipa spremni uništiti sve ono što je izgrađeno u proteklih 30 godina. Zbog toga moraju biti zaustavljeni.

“Ukoliko ne reagira visoki predstavnik koji ih može smijeniti, institucije države Bosne i Hercegovine će odlučno odgovoriti na ovu prijetnju separatista”, poručio je Helez.

Čelnik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović izjavio je danas da se ‘usijanim glavama’ neće dopustiti destabilizacija situacije u BiH, a posljednju krizu u zemlji ocijenio je prilikom da se tri naroda dogovore o budućnosti zemlje i razriješe međusobne nesuglasice.

“One usijane glave koje bi stalno željele stvarati ozračje nepovjerenja i straha među našim ljudima širom Bosne i Hercegovine, to im se neće dopustiti”, rekao je Čović u Orašju gdje se susreo s predstavnicima vlasti Posavskog kantona i tamošnjih većinskih hrvatskih općina.

Posljednja kriza u zemlji nastala je nakon prvostupanjske osuđujuće presude čelniku bosanskohercegovačkih Srba Miloradu Dodiku nakon čega su vlasti toga entiteta donijele niz zakona kojim osporavaju rad državnih institucija. U međuvremenu je Ustavni sud BiH sve te odluke stavio izvan snage, a u zemlji traje kriza za koju nema naznaka kako će završiti.

“Prilika da se narodi dogovore”

Čović cijeni potporu međunarodnih autoriteta, no uvjeren je kako aktualnu krizu mogu riješiti samo domaći akteri. “Malo ko od njih ima interes za nas. Mi moramo sami preuzeti odgovornost za sebe i osigurati da je naša domovina, naš prostor apsolutno nedjeljiv”, dodao je.

To po Čoviću podrazumijeva postizanje dogovora o ključnim prijeporima što uključuje euroatlantski put i jednakopravnost triju konstitutivnih naroda.

“Kriza u kojoj se nalazimo prilika je da se narodi u BiH konačno dogovore o budućnosti zemlje i da se uklone uzroci nezadovoljstva kod sva tri naroda. On mora jamčiti potpunu ustavnu jednakopravnost hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda”, istaknuo je čelnik HNS-a BiH.

Upitan o ocjeni američkog senatora Chucka Grassleya koji je na X profilu napisao kako se budi hrvatski separatizam u BiH, Čović je rekao da ne postoji nijedan potez ili izjava hrvatskog dužnosnika u BiH koja bi to mogla sugerirati.

Upravo sam podnio ostavku na mjesto člana Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske, objavio je zastupnik PDP-a Igor Crnadak.

“Ne želim da učestvujem u procesima koji RS i moj narod vode u propast.

Ne želim biti dio sumanutih akcija aktuelne vlasti, koje ugrožavaju mir i bezbjednost i donose neizvjesnost RS.

Ne želim da budem za istim stolom sa Nenadom Stevandićem osim ako ne moram, zbog njegovog bahatog i siledžijskog odnosa prema poslanicima opozicije”, poruka je Crnadka.

Narodna skupština bh. entiteta Republika Srpska raspravljat će sutra o Zakonu o zaštiti ustavnog uređenja RS. Zakon u skupštinsku proceduru ide po hitnom postupku, na prijedlog predsjednika RS Milorada Dodika.

Zakon predviđa osnivanje Specijalnog tužilaštva RS, koji će biti nadležan za “krivična djela”, predviđena ovim zakonom. U 21 krivično djelo koje je predviđeno ovim zakonom, između ostalih, predviđeno je i “Nepoštovanje ili neizvršavanje odluka institucija ili organa RS.

U Članu 2. ovog zakona navedeno je da u slučaju postojanja nesaglasnosti odredaba nekog drugog zakona Republike Srpske sa ovim zakonom, primjenjuje se ovaj zakon.

Navedeno je i koja krivična djela će biti procesuirana:

1. napad na ustavno uređenje Republike Srpske,
2. ugrožavanje teritorijalne cjeline,
3. dovođenje Republike Srpske u položaj potčinjenosti ili zavisnosti,
4. ubistvo predstavnika najviših organa Republike Srpske,
5. otmica najviših predstavnika Republike Srpske,
6. oružana pobuna,
7. sprečavanje borbe protiv neprijatelja,
8. služba u neprijateljskoj vojsci,
9. pomaganje neprijatelju,
10. nezakonito formiranje paravojnih i parapolicijskih snaga,
11. podrivanje odbrambene moći Republike Srpske,
12. diverzija,
13. sabotaža,
14. špijunaža,
15. odavanje tajne Republike Srpske,
16. uplitanje i prebacivanje na teritoriju Republike Srpske oružanih grupa, oružja i municije,
17. pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja Republike Srpske.

Također, u zakonu je navedeno da Specijalnim tužilaštvom rukovodi Glavni specijalni tužilac kojeg na dužnost imenuje Narodna skupština Republike Srpske, na prijedlog ministra pravde. Glavnom specijalnom tužiocu mandat traje pet godina, uz mogućnost ponovnog imenovanja. Mandat iz stava 2. ovog člana može prestati usljed podnesene ostavke, navršene starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju ili smjenjivanja sa funkcije iz opravdanih razloga, navedeno je.

Iako je Ustavni sud Bosne i Hercegovine privremenom mjerom van snage stavio sporne zakone kojima Dodik pokušava oduzeti nadležnosti Tužilaštvu i Sudu BiH, VSTV-u i SIPA-i, on je odlučio nastaviti udar na ustavnopravni poredak BiH.

Kada je riječ o gore navedenim krivičnim djelima koja će biti procesuirana postavlja se pitanje ko je “neprijatelj” u cijeloj toj priči i da li se ta riječ zapravo odnosi na BiH koja je ipak iznad entiteta iako se u još jednom segmentu spominje i “položaj podređenosti” koji zapravo pripada RS-u kao entitetu naspram države.