BiH
Državni ministar pomogao privatniku, zato će građani BiH plaćati skuplju registraciju
Milioni maraka od naplate naljepnica za registraciju vozila ubuduće bi umjesto u budžet BiH mogli ići u kase privatnika. Tako je određeno novim pravilnikom koji je bez konsultacija i odobrenja donio državni ministar prometa i komunikacija
Vozači u Bosni i Hercegovini će od početka septembra plaćati naljepnice koje označavaju rok važenja registracije devet maraka – skoro duplo više nego dosad.
Do sada su vozači ova sredstva uplaćivali u budžet BiH, a novim Pravilnikom o registraciji je određeno da bi ih od početka septembra mogli uplaćivati privatnoj firmi, tzv. stručnoj instituciji s kojom Ministarstvo prometa i komunikacija bude sklopilo ugovor.
Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)
Ta firma bi od vozača godišnje naplaćivala najmanje 10 miliona maraka.
Saradnici ministra Vojina Mitrovića tvrde da je on potpisao promjenu pravila registracije ne poštujući zakone i utvrđene procedure.
“Nisam uopće znao da se radi na Pravilniku. Nikako, nemam blage veze”, rekao je novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) sekretar Ministarstva prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine (BiH) Igor Pejić.
Pravilnik bi se trebao početi primjenjivati od 1. septembra 2022. godine.
“Za tekst Pravilnika, koji je objavljen u Službenom glasniku BiH, saznao sam nakon što je potpisan i tada sam uputio dopis i obavijestio ministra da ću se obratiti Upravnoj inspekciji i podnijeti zahtjev za vršenje inspekcijskog nadzora”, kaže zamjenik ministra prometa i komunikacija Nedžad Branković.
Branković tvrdi da je više puta upozoravao ministra Mitrovića da je novi pravilnik u suprotnosti sa: Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, Zakonom o Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH te Zakonom o upravi, ali Mitrović nije reagovao.
Ministar nije želio razgovarati ni sa novinarima CIN-a.
U Bosni i Hercegovini se prosječno godišnje registruje 1,2 miliona vozila. Svako vozilo prilikom registracije dobija naljepnicu koja je od 2009. godine koštala 5 KM. Tako je budžet BiH svake godine dobijao oko šest miliona maraka koji su se raspoređivali nadležnim institucijama za osiguranje radne snage, opreme i drugih troškova za potrebe izdavanja dokumenata za registraciju vozila.
Novi pravilnik nije propisao namjenu sredstava od naplate stikera.
Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) BiH je nadležna za nabavku naljepnica i već je nabavila zalihe za naredne četiri godine.
Oni ukazuju da je nova odredba, koja predviđa davanje poslova privatnoj firmi, nezakonita jer se samo institucijama s javnim ovlaštenjima može povjeriti obavljanje upravnih i stručnih poslova iz nadležnosti Ministarstva te da se to uređuje samo zakonom.
“U konkretnom slučaju, Ministarstvo poslove vezano za stikere pokušava urediti odredbama pravilnika a koji je akt niže pravne snage”, objasnili su iz Agencije i upozorili Ministarstvo da će Pravilnik biti neprimjenjiv i nezakonit ukoliko bude sadržavao odredbe o dodjeli posla privatnoj firmi.
No, iz Ministarstva nisu reagovali na dopise, a zanemarili su i njihovo mišljenje o donošenju Pravilnika.
Zamjenik ministra Branković kaže da je zanemareno mišljenje drugih nadležnih organa na Nacrt pravilnika – Vanjskotrgovinske komore BiH, Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, Federalnog ministarstva prometa i komunikacija i kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova (MUP).
MUP-ovi Republike Srpske, Kantona Sarajevo, Unsko-sanskog, Tuzlanskog, Zapadnohercegovačkog i Zeničko-dobojskog kantona ukazali su Ministarstvu na nezakonitost odredbe Pravilnika kojom bi se privatna firma ovlastila za izdavanje i aktivaciju stikera.
CIN je već pisao o nametima koji se uvode bh. vozačima, a kojima su povećani profiti privatnika. Novinari su otkrili da je federalni ministar prometa Denis Lasić uvođenjem nove cijene ekotesta u Federaciji BiH zaobišao zakonska pravila i procedure, omogućivši veliku zaradu stanicama tehničkog pregleda i privatnim firmama koje vrše nadzor nad radom stanica. Među njima su i firme u vlasništvu članova stranke kojoj pripada i federalni ministar.
Vlasnici vozila u Federaciji BiH su za četiri godine platili najmanje 74 miliona KM za ekotestove, od čega je najveći dio – 72,5 miliona KM – završio u rukama privatnika. Budžetima entiteta i kantona je proslijeđeno 1,5 miliona KM čiji utrošak nije poznat.
Nakon pisanja CIN-a Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH je uputio Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija preporuku da razmotri visinu cijene za ekotest, ali to još nije učinjeno.
BiH
Vukanović: „Ja se ne bojim! Ako Vukan bude ministar sigurnosti, kuku vama!”
Vukanović:“Takva percepcija se stvara. SNSD ima šest, HDZ četiri u Predstavničkom domu. ‘Za’ treba 22, a oni imaju deset! U Domu naroda imaju šest od petnaest! Čović vrlo lako može biti smijenjen skupa sa Špirićem!”
Hadžifejzović: “I on?”
Vukanović: “A šta je to on? Djeva Marija?”
Hadžifejzović: “Vidiš li kolebanje kod Trojke?”
Vukanović:“Kad jednom napravite ustupak, to je put u anarhiju!”
Hadžifejzović:“Krenuli su… Zašto su stali? Je li Čović zaustavio?”
Vukanović:“Ne znam. Neka ga krunišu, neka bude novi Tvrtko kralj! On odlučuje s četiri poslanika i tri delegata! Legenda! Oni imaju tajne dilove i talove; ne znamo mi te kombinacije!”
BiH
Žuljević: Inteligentna bića za šest dana mogu sebi osigurati dovoljno da prežive neradnu nedjelju
Stava je da kritičari neradne nedjelje iz sebične perspektive vlastite slobode i konformizma pogrešno tragaju za argumentacijom u ekonometriji.
“Suština je u činjenici da taj zakonski neradni dan formatira humanistički nediskriminirajući pristup koji u potpuno drugom aspektu, izvan pravila ekonometrije kreira prostor da najveći broj majki, supruga, sestara konačno dobiju priliku da spoznaju šta je nedjeljni porodični ručak uz svoju djecu, muževe i braću”, kaže Žuljević.
Dodaje da je porodica stub svakog društva koja je rasturena na paramparčad logikom komercijalizma u kojem se roditelji mimoilaze na vratima, a djeca dominantno sama digitalno odgajaju.
“Najveći iskorak našeg društva se upravo vidi u hrabrim pojavama organiziranog suprotstavljanja bolesno nametnutim pravilima potrošačkog društva koji nas svaki dan kao perpetum mobile uvjerava da sreća i emocije ne postoje bez ostvarenja profitne logike kroz potrošačku ideologiju valute. Inteligentna bića za šest dana sedmice mogu osigurati sebi dovoljno da prežive taj jedan zatvoren dan”, ističe Žuljević.
Na kraju kaže da je možda najbolje da “tu čarobnu nedjelju, proglasimo radnom za sve bez izuzetka, ako je presudna za ekonomiju, i zamijenimo je odmorom u srijedu za sve.”
Klix
BiH
Borio se za Ruse: U Ukrajini poginuo Haris Mataradžija, četnik iz Visokog
Ruski dobrovoljac iz Visokog Haris Mataradžija poginuo je na ukrajinskom ratištu u Zaporožju u novembru prošle godine, saznaje Istraga.ba.
Mataradžija je bio član Srpske radikalne stranke, poštovalac ratnog zločinca Vojislava Šešelja, ali i nekadašnjeg predsjednik SRJ Slobodana Miloševića, koji je umro u Hagu, gdje je bio optužen za ratne zločine.
Matardžija je ranije na svom Facebook profilu objavljivao fotografije s podignuta tri prsta, dijelio četničke pjesme, pozivao na “klanje šiptara”, pisao uvredljive komentare o Bošnjacima nazivajući ih “Turcima” i “balijama”.
Mediji u regionu su 2021. godine pisali da je Matardžija napadnut pred svojom kućom u Visokom “zato što se izjašnjava kao Srbin”. Tom prilikom je zadobio lakše tjelesne povrede. Haris je rođen u “mješovitom braku”, a dobar dio svog života proveo je u Srbiji.
Kako je 2021. prenio Stav Haris je sudeći po komentarima koje je ostavljao na Facebooku bio uključen i u kriminalne obračune u Istočnom Sarajevu, u kojima je korišteno i vatreno oružje.
Mjesec dana prije smrti Matardžije u Ukrajini je poginuo još jedan ruski dobrovoljac iz Bosne i Hercegovine Veljko Mijatović iz sela Boljanić kod Doboja. Prema objavama, Mijatović je poginuo u blizini ukrajinskog grada Bahmut, gdje se proteklih godina, kao dobrovoljac, borio na strani ruskih agresorskih snaga u Ukrajini.
BiH
Stevandić odgovorio Bećiroviću: Grbovi sa ljiljanima su grbovi srpskih kraljeva, vlastele, kneževa…
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ekspresno je odgovorio članu Predsjedništva BiH Denisu Bećiroviću i poručio mu da treba da zna da je “Zakon o upotrebi zastave, grba i himne RS usklađen sa ranijim odlukama Ustavnog suda i da pravni modus ne može da se pobija političkom mržnjom”.
Stevandić tvrdi da je zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne RS, koji je Bećirović podnio, kako je naveo, krnjem Ustavnom sudu BiH, izraz političke mržnje i nipodaštavanja, ali ne prema srpskim simbolima, nego prema RS.
“To je zato što RS još nije rekla koje će koristiti simbole, niti je to decidno navedeno u zakonu, nego je uvedeno pravo korištenja koje ne negira i ne mijenja korištenje dosadašnjih amblema i himne, koje se i dalje koriste i dobile su prolaznu ocjenu ustavnih sudova Srpske i BiH”, rekao je Stevandić.
On je, kako prenosi RTRS, napomenuo da je riječ o materiji kojoj se ne može osporiti pravo.
“Ovdje je riječ o pravu, a ne o nametanju, a Bećirović želi da iskoristi sud da poništi naša prava, da bi nam nametnuo svoja. To mi Bošnjacima ne radimo, niti ćemo dopustiti da oni rade nama”, rekao je Stevandić.
On tvrdi kako je Bećirovićev potez sračunat, te da je izabrano vrijeme kada će početi velika kriza s ciljem da se još više zavade narodi i usložnjava situacija u BiH.
“Mi drugim narodima ne vrijeđamo datume rođenja, himne, praznike, te zastave koje stavljaju na svojim svečanostima i nećemo dozvoliti da to neko vrijeđa nama. Nismo ovdje narod bez korijena, mi smo ovdje prapostojbina. Prvi grbovi, uključujući i one sa ljiljanima, su grbovi srpskih kraljeva, vlastele, kneževa, župana, te mi je žao što je to mnogo starije od Bećirovića i njegove percepcije nacije, simbola, grba i himne”, rekao je Stevandić.
BiH
Kovačević predlaže da ministar sigurnosti bude Vukanović: “To je Srbin po mjeri Sarajeva”
U objavi na društvenoj mreži X, Kovačević je rekao kako je pričao o odbrani fotelja čista banalizacija cijelog procesa.
“Kažu iz opozicije da imaju legitimitet za ulazak u vlast. Iako se takav legitimitet stiče jedino pobjedom na izborima. Ali, ne mare oni. Kažu i kako se mi borimo za fotelje, što je opšta banalizacija politike i očigledan politički alibi za njihovu politiku izdaje. Da li možda Miloradu Dodiku sude zbog toga što se bori za nekakve fotelje, ili ipak zbog toga što, kao što piše i u samoj optužnici, poštuje Ustav Republike Srpske, a ne poštuje nelegitimnog stranca, Christiana Schmidta”, rekao je Kovačević.
Poručio je da je odgovor svima jasan.
“Koji li je razlog što svima nama prijete, uvode sankcije i, na kraju, što nas pokušavaju izbaciti iz vlasti, iako smo ubjedljivi pobjednici izbora i stranka sa najvećim demokratskim legitimitetom i u RS-u i u BiH?! Mislim da je odgovor baš svima jasan. Ne morimo se mi ni za kakve fotelje, već se beskompromisno borimo za interese RS-a. Samo zato smetamo. Pa, evo, još jednom. Ne zanimaju nas fotelje. Zanima nas pozicija Republike Srpske. Mjesto ministra sigurnosti u Vijeću ministara BiH je upražnjeno i time je narušena pozicija srpskog naroda i RS-a”, naveo je Kovačević.
Zbog toga, kako ističe, predložit će Dodiku da za ministra sigurnosti BiH predloži opozicionara Nebojšu Vukanovića.
“Kad su se već začešljali. I on, a i cijela opozicija. A najviše Sarajevo. To je Srbin, a i sigurnost, po njihovoj mjeri”, zaključio je Kovačević.
BiH
Od polja do stola: 1 kg brašna 1 KM, a kruha 8 KM, mlijeko u otkupu 65 feninga, a plaćamo ga 2 KM
Prevelika ovisnost o uvozu prehrambenih proizvoda, marže, kao i preskromna ulaganja u tehnološki razvoj domaće proizvodnje hrane ključni su razlozi uslijed kojih se građani BiH iz mjeseca u mjesec suočavaju s kontinuiranim i upornim rastom cijena prehrane, a kada se tomu doda i podatak kako udio prehrane u mjesečnim troškovima višestruko premašuje evropske prosjeke, jasno je da su promjene nužne, piše Večernji list BiH.
Nezadovoljstvo
Bojkot trgovina jedan je od oblika iskazivanja građanskog nezadovoljstva situacijom, no korjenite promjene traže sistemski pristup i sinergiju države, proizvođača i potrošača. Naravno, kada se dodaju brojni distributivni lanci, jasno je kako u formiranju konačne cijene proizvoda najmanje sudjeluju primarni proizvođači, a izvori Večernjeg lista otkrivaju i u kojoj mjeri dolazi do porasta cijene od polja do stola.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo kao ilustraciju navodi cijenu mlijeka koju potrošači na policama plaćaju u prosjeku 2 marke po litri, no podsjeća i kako je otkupna cijena mlijeka od 65 feninga do jedne marke.
Drugi primjer dolazi nam iz pekarstva, pa je tako otkupna cijena pšenice od 30 do 40 feninga, a otkupna cijena brašna ispod 1 KM, dok, s druge strane, građani izdvajaju i do 700 posto više sredstava kada kupuju hljeb.
Naime, od jednog kilograma brašna, koji košta manje od marke, dobivaju se četiri hljeba, od kojih se svaki plaća po dvije marke, odnosno dolazimo do računice koja glasi: kilogram brašna za marku, kilogram hljeba za osam maraka. Naravno, proizvođač će uvijek imati objašnjenje u smislu da je za proizvodnju kruha potrebno platiti radnika, najam prostora, električnu energiju… No, i dalje ostaje činjenica da bi u konačnici kupnja brašna bila itekako isplativija opcija.
Poljoprivrednici kažu i kako je, uz korjenitu promjenu stanja u kojemu se kao društvo nalazimo, potrebna i mnogo aktivnija uloga države u smislu ograničenja marži, ali i značajnija ulaganja u domaću proizvodnju hrane.
Saša Marić, ombudsman za zaštitu prava potrošača BiH, za Večernji list nedavno je otkrio rezultate velike analize koju su proveli u smislu kretanja globalnih cijena i usporedbe globalnih cijena na svjetskim tržištima u posljednjih deset, dvadeset i trideset godina.
Rezultati jasno govore o tomu s čime se suočavaju potrošači u BiH. U skladu s cijenama od prije desetak godina na globalnoj berzi hrane, današnje cijene hrane, u koju se ubrajaju sve vrste mesa, sve vrste mlijeka i mliječnih proizvoda, većina žitarica, većina uljarica i šećera, u odnosu na to razdoblje na globalnim berzama dvadesetak su posto više, dok su, s druge strane, cijene hrane u BiH od 100 do 400 posto više.
Ulaganje u proizvodnju
Kako riješiti situaciju u kojoj se suočavamo, pitanje je na koje nije moguće pružiti jednostavan odgovor. On traži višeslojan pristup, u središtu svega je znatno veći fokus na domaćoj proizvodnji. Potencijali za takvo što postoje, a za BiH su spremna i značajna sredstva Evropske unije u okviru IPARD-a, koja, nažalost, uslijed nepostojanja političkoga dogovora, ne uspijevamo povući. I to je nešto što će se morati mijenjati ako želimo na policama vidjeti jeftinije prehrambene proizvode.
-
BiHprije 6 dana
NES odbio potpisati inicijativu za smjenu Konakovića: SDA pomaže Miloradu Dodiku
-
Cazinprije 3 dana
Ogrešević: Vitalni nacionalni interes je da SDA ne bude dio vlasti
-
Cazinprije 5 dana
Tužne vijesti iz Cazina, iznenada preminuo Suad Čizmić
-
Cazinprije 7 dana
Futsaleri cazinske Bubamare deklasirali Hercegovinu, Mostar SG ih prati u stopu
-
BiHprije 3 dana
Kovačević: Zahvaljujući zakonu koji smo usvojili, bit će table “Dobro došli u Republiku Srpsku”
-
Cazinprije 6 dana
Cazin: Potpisan ugovor o rekonstrukciji dvorca Lothara von Berksa
You must be logged in to post a comment Login