Connect with us

BiH

Ekskluzivno Christian Schmidt : Hoću li smijeniti Milorada Dodika!?

Published

on

– Neće se tolerirati antidejtonsko ponašanje vlasti u RS. Dodik mora raditi za svoj entitet, a to do sada nije činio, nije radio za RS

 

U intervjuu za „Dnevni avaz“ visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) govori o nasrtajima Milorada Dodika na ustavni poredak BiH te njegovim intervencijama koje su uslijedile kao odgovor na to, mogućnosti da smijeni predsjednika RS, rješavanju pitanja državne imovine, da li on, kao visoki predstavnik, radi na štetu Srba i Bošnjaka, te da li se kaje što je prihvatio poziciju visokog predstavnika.

Nismo tigar od papira

Vjerujete li da će Vaše subotnje odluke zaustaviti Dodika?

– Ja sam u subotu donio odluku da ilegalni zakoni koji su doneseni u Narodnoj skupštini RS ne stupe na snagu, da to ne dopustimo. Slijedimo princip – ista pravila za sve. Imam osjećaj da Milorad Dodik misli da se zakon i pravo ne odnose na njega i da on sebi može dozvoliti ono što malo ko drugi smije. Ipak, mi smo neograničenu vladavinu sultana i careva u Evropi odavno ukinuli. To znači da svako mora prihvatiti i poštovati pravne norme. Mogu apelirati na sve da zajedno trebaju služiti narodu, a to znači sjesti i raditi te donijeti zakone koji su bitni za evropske integracije. To je ono što će doprinijeti budućnosti. Ako se to ne desi, onda mora svako znati da međunarodna zajednica nije tigar od papira.

 Morat će odgovarati

Ali upravo izgleda da on jeste iznad zakona. Ovo nije prvi put da otvoreno udara na Ustav ili negira genocid. I nikom ništa. Tužilaštvo ne djeluje.

– Niko nije iznad zakona, a isto tako iznad zakona nisu određene Dodikove izjave, kojim vrijeđa druge ljude. Ako neko negira genocid, po zakonu je to krivično djelo i to krivično djelo se mora istražiti. To je posao, prije svega, Tužilaštva, ali moram reći da baš i nisam zadovoljan dosadašnjim rezultatima.

Nastavak ekskluzivnog intervjua za Avaz čitajte OVDJE!

BiH

Milorad Dodik se mirno razdružuje od BiH – samo Konakoviću, Nikšiću i Forti to još niko nije javio

Published

on

By

Ako će Bećirović i Schmidt već tražiti “krivce” za ovu vikend-diverziju Vojske Srbije, onda je jasno koga trebaju pozvati na odgovornost, a to nisu ni Dodik ni Aleksandar Vučić

Piše: MAJA RADEVIĆ

Upad Vojske Srbije na teritoriju Bosne i Hercegovine desio se u nezgodan dan – u nedjelju, jednog vrelog julskog popodneva, kad sav pošten narod odmara i priprema se za nove radne obaveze.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković bio je zauzet napuhivanjem plastičnih flamingosa na nekoj egzotičnoj destinaciji, patriotska armija Rame Isaka rasula se po roštiljima i teferičima, a novinari su jedva uspjeli nahvatati državnog ministra odbrane Zukana Heleza koji je umirivao raspamećene građane riječima da, prema njegovim saznanjima, nisu u pitanju “pravi” vojnici, nego kadeti Vojne akademije iz Srbije.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić kratko se zapitao “ko je to odobrio” ne upirući se previše da pronađe odgovor na to pitanje, a čak je i Denisu Bećiroviću te blažene nedjelje bilo mrsko da piše otvorena pisma, pa je zakazao sastanak s Christianom Schmidtom za ponedjeljak.

ZAR JE VAŽNO KO JE KRIV…

Nermina Nikšića i Edina Fortu još uvijek niko nije locirao, a i nema neke potrebe za tim. Ukratko, defilovanje vojnika Srbije po Prijedoru i Bratuncu proteklo je mirno, dostojanstveno i bez ikakvih incidenata, baš onako kako je to zacrtao predsjednik RS Milorad Dodik u svojim planovima o mirnom razdruživanju od Bosne i Hercegovine.

Na pitanje ko je odobrio ulazak strane vojske na područje Bosne i Hercegovine već jučer smo dobili jasan odgovor. Ambasada Srbije u Bosni i Hercegovini uredno je Ministarstvu vanjskih poslova BiH 5. jula najavila dolazak kadeta i “predstavnika Ministarstva odbrane i Vojske Srbije” u Bratunac i Kozaru povodom obilježavanja godišnjice Bitke na Kozari. Iz MVP o tome nisu obavijestili Predsjedništvo BiH, ali su poslali najavu Graničnoj policiji da će pripadnici Vojske Srbije ući u BiH.

Dopis Ambasade Srbije Ministarstvu vanjskih poslova BiH Foto: Istraga.ba

Dakle, u Ministarstvu vanjskih poslova BiH znali su za ovu “službenu posjetu”. Da li je o tome nešto znao i ministar Konaković, koji je trenutno na godišnjem odmoru i još uvijek se nije oglasio, tek će se utvrđivati. No, ako će Bećirović i Schmidt već tražiti “krivce” za ovu vikend-diverziju Vojske Srbije, onda je jasno koga trebaju pozvati na odgovornost, a to nisu ni Dodik ni Aleksandar Vučić.

DODIKOVA JEDNA RIJEČ – “KONAČNO”

Milorad Dodik je jučer uz vijest o defileu vojnika Srbije kroz Prijedor napisao samo jednu riječ: “Konačno.” “Konačno” je bila jedina reakcija inače uvijek rječitog Dodika na društvenim mrežama. U toj jednoj riječi, “konačno”, objašnjena je cijela politička agenda Dodika i Vučića i njena realizacija. “Konačno” je Vojska Srbije (ponovo) u Bosni i Hercegovini, tamo gdje oduvijek i treba biti, “konačno” su u entitetu RS „svoji na svome“, “konačno” Republika Srpska postaje jedna država sa Srbijom, a ne više tek “manji bh. entitet”, neželjeni privjesak, formulacija koja je Dodiku godinama parala uši i iz koje se razvio cijeli plan o secesiji od BiH.

Govoreći nedavno po ko zna koji put o planiranom otcjepljenju Republike Srpske, Milorad Dodik kazao je da kada (zvanično) dođe taj veličanstveni dan, neće biti nikakvih oružanih nemira i rata. Malo će se dići halabuka, predviđa Dodik, političari iz Federacije davat će ljutite izjave, citirati odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i uprazno prijetiti odmazdom i dronovima kamikazama, i poslije nekoliko dana sve će se smiriti i doći na svoje, a Republika Srpska postat će nezavisna država i vremenom se pripojiti Srbiji. Što se tiče međunarodne zajednice, EUFOR-a, NATO-a i ostalih, oni će reagovati otprilike onako kako su reagovali i na početak agresije na BiH prije više od 30 godina – dakle, nikako, očekuje Dodik.

Jučerašnje marširanje vojnika Srbije ulicama Prijedora i Bratunca i nemušta, konfuzna reakcija predstavnika vlasti i političara iz Federacije BiH koji obnašaju funkcije državnih ministara pokazuju koliko je Milorad Dodik bio u pravu. „Mirno razdruživanje“ Republike Srpske od Bosne i Hercegovine uz zeleno svjetlo od Aleksandra Vučića već je uveliko počelo, samo što Konaković, Helez, Schmidt i ostali o tome još nisu zvanično obaviješteni. A nezvanično, je li moguće da oni to zaista ne vide?!

Nastavi čitati

BiH

Arnela se sedam godina bori sa opakom bolešću: Pomozimo joj da se bol pretvori u osmijeh

Published

on

By

Udruženje Pomozi.ba pokrenulo je apel za Arnelu Fejzić koja vodi borbu s rakom. Za nju je u funkciju stavljen humanitarni broj 17041, pozivom se doniraju 2 KM, a broj je jedinstven za sve mobilne operatere u BiH.

Ova Zeničanka od 2017. godine vodi borbu za zdravlje. Prvobitno je operisala cistu na jajnicima.

Potom je imala totalnu histerektomiju i postaje onkološki pacijent. Nakon brojnih kemoterapija i agonije koja prati sve pacijente koji se bore s nekom vrstom raka te kratkog razdoblja mirovanja bolesti, saznaje da je karcinom metastazirao na zdjelicu kod mokraćnog mjehura.

Ona je već operisana u Istanbulu, a Udruženje Pomozi.ba je dalo garanciju bolnici da će pokriti troškove liječenja u iznosu od 16.150 eura.

Ova 47-godišnja žena živi za njena dva sina, Dinela i Adina. U njenoj borbi joj osim poziva na broj 17041 možete pomoći i donacijama putem web platforme www.pomoziba.org, PayPala ili žiro računa Pomozi.ba organizacije.

RAČUNI ZA UPLATE

PayPal:

paypal1@pomozi.ba

(Arnela Fejzić)

Za uplate iz BiH:

UniCredit Bank

338-730-22202506-52

Intesa Sanpaolo Banka BiH

154-180-20085330-48

Raiffeisen Bank

161-000-02481200-94

Bosna Bank International d.d

141-306-53201196-79

NLB Banka d.d

132-260-20223371-17

ZiraatBank BH dd Sarajevo

186-121-03108095-46

Asa banka d.d. Sarajevo

134-105-11300001-66

Sparkasse Bank BiH

199-496-00059682-82

Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, Dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo

Svrha: Arnela Fejzić

Za uplate iz inostranstva:

Bank name: Intesa Sanpaolo Banka BiH

SWIFT CODE: UPBKBA22

IBAN: BA39 1541802008533048

Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, Dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo

Svrha: Arnela Fejzić

Za uplate na račun Pomozi.ba u Austriji:

ERSTE BANK

IBAN: AT64 2011182266475400

BIC: GIBAATWWXXX

Wien, Oestereich

Name: hilfhelfen-pomozi.ba

Verwendungszweck: Arnela Fejzić

Za uplate iz Turske:

VAKIF KATILIM BANKASI A.S.

IBAN:TR91 0021 0000 0006 3546 7000 01

İstanbul, Türkiye

Derneğin Adı: Bosna Hersek Yardımlaşma Derneği

Açıklama: Arnela Fejzić

Za uplate iz Nizozemske i Zapadne Evrope:

ING

SWIFT: INGBNL2A

BAN: NL63INGB0675431905

St. Pomozi.ba (Help Bosnie) NL

Het doel van de betaling: Arnela Fejzić

Nastavi čitati

BiH

Preminula Snježana Mulić-Softić, novinarka i urednica na Al Jazeeri Balkans

Published

on

By

Preminula je Snježana Mulić-Softić, urednica i novinarka Al Jazeere Balkans. Da je izgubila borbu s teškom bolešću, potvrdila je porodica.

Novinarka, urednica, književnica, dokumentaristica… Sve je to u svojoj karijeri bila Snježana Mulić-Softić. To će i ostati, jer novine u kojima je pisala i portali na kojima je objavljivala tekstove ostavljaju dubok trag, svjedoče o prepoznatljivom stilu pisanja, atraktivno ispričanoj priči, davanju glasa onima koje se baš često i ne čuje tako jasno i glasno.

Rođena u Sarajevu, Snježana je u svom gradu završila osnovno, srednje i visoko obrazovanje, a već u 1980-im, kad je Sarajevo proživljavalo najsvjetlije trenutke svoga postojanja, postaje novinarka.

Iako je počela u zlatnim vremenima grada, novinarstvo kojem se posvetila nije se bavilo nimalo naivnim pričama jer se približavalo ratno zlo. U svom gradu ostaje i tokom opsade, u najtežim danima, ne odustajući ni tada od novinarskog poziva i pisane riječi, jer istina se o opkoljenom Sarajevu morala čuti.

Tokom karijere bila je novinarka i urednica magazina BH Dani i Slobodna Bosna, radila je na Televiziji Hayat, a posljednjih 12 godina kao novinarka i urednica na portalu Al Jazeere Balkans. Kolumne je objavljivala i u više domaćih i stranih medija.

Iskustvo stečeno na stranicama brojnih medija znala je vješto upotrijebiti i na polju književnosti. Autorica je nagrađene zbirke priča Sanduk po mjeri i romana Povratak. Njene priče uvrštene su u nekoliko antologija bosanskohercegovačke proze. Bila je članica PEN centra BiH.

Dobitnica je Novinarske nagrade “Srđan Aleksić”, koja se dodjeljuje za profesionalno i kontinuirano izvještavanje o marginaliziranim i ranjivim grupama u bosanskohercegovačkom društvu te razvoj društveno-odgovornog novinarstva.

Nagrađena je i za najbolju priču o Srebrenici, dobila je i druge nagrade, bila je i društveno angažirana, a Društvo za ugrožene narode je 2006. godine nominiralo za Nobelovu nagradu za mir, u okviru projekta “1000 Peace Women”.

U obrazloženju nominacije Društvo je, između ostalog, napisalo da je bila prva novinarka iz Bosne i Hercegovine koja je, na početku 1996. godine, ušla u zapadni dio Mostara, koji je kontroliralo Hrvatsko vijeće obrane i tamo napravila reportažu iz tog dijela grada. Osim toga, bila je i prva novinarka iz Sarajeva koja je ušla u Srebrenicu nakon rata i razgovarala s tamošnjim stanovništvom koje je tu doselilo iz prigradskih sarajevskih naselja nakon reintegracije glavnog grada Bosne i Hercegovine.

Autorica je dva dokumentarna filma: Pismo preporučeno srcem je dokumentarni film o životu za vrijeme opsade u sarajevskoj općini Novi Grad (film ima i francusku verziju i prikazan je u Francuskoj), dok dokumentarno-igrani film Jetimi govori o djeci iz miješanog braka tokom opsade Sarajeva.

“Al Jazeera Balkans ostala je bez novinarke kojoj nije bio problem napraviti tekst prebirući po sjećanjima, pronaći sagovornike i interpretirati njihove probleme te ponuditi rješenja, boriti se za malog čovjeka i poštivanje svih njegovih prava, ali i otputovati u bilo koji kutak bivše zajedničke države i donijeti toplu ljudsku priču, pravu novinarsku reportažu kakve su danas rijetke – za primjer drugima. Iskustvo koje je godinama stjecala, uspješno je, kao urednica, primjenjivala pripremajući, uređujući i objavljujući tekstove mlađih kolega, istovremeno ih podučavajući tajnama novinarskog poziva i svemu onom što ne piše u udžbenicima, čineći boljim njihove tekstove i stvarajući sadržaj koji će biti ono što medijska kuća u kojoj je do posljednjeg dana života radila i jeste – glas onih koji ga nemaju”, saopćeno je iz AJB.

 

Nastavi čitati

Najčitanije