Broj zaraženih koronavirusom u susjednoj Hrvatskoj ponovno je u porastu, zbog povećanog broja oboljelih u nekim županijama na snazi su zabrane posjeta pacijentima u bolnicama. Da se ne događa ništa dramatično, rekao je jutros u Studiju 4 prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

– Broj novoinficiranih sada se prati na tjednoj bazi, a ne na dnevnoj, kao što je to bilo prije. Radi se o nekoliko stotina inficiranih na tjednoj bazi. Taj porast je krenuo početkom 6. mjeseca, kazao je imunolog Trobonjača.

Dodaje kako se to dogodilo zbog povećanog broja turista u toj zemlji, te da je logično da se zbog porasta broja oboljelih ograničavaju posjeti u bolnicama.

– Ipak su u bolnicama naši sugrađani koji boluju od nekih primarnih bolesti, a koje mogu biti podloga za razvoj težih oblika COVID-a, kazao je.

Kazao je da smrtnost od COVID-a u ovom trenutku nije u dramatičnom porastu.

– Uvijek će biti sugrađana koji će stradati od ovog virusa, koji imaju podležeće bolesti za koje znamo da mogu dovesti do težih oblika bolesti, pa i do smrti. Smrti od COVID-a će uvijek biti. Međutim, ona je manja u odnosu na početak epidemije kada je ta smrtnost bila na razini 2%. Ona je sada nešto veća nego što je smrtnost od gripe, a znamo da je smrtnost od gripe negdje 0,1%, rekao je Trobonjača.

Dodaje kako virus postupno evoluira.

– To znači da nastaju virusne varijante koje imaju sve veću zaraznost i da se sve lakše šire u populaciji, od čovjeka do čovjeka. Tako da ove novije virusne varijante, nazvane FLiRT, poput ovih KP2 ili KP3 podvarijanti omikron virusa, se relativno lako šire i u ljetnim mjesecima kada uvjeti za širenje respiracijskih virusa nisu baš najpogodniji, budući da ljudi više borave u vanjskim prostorima. Međutim, ti vanjski prostori ponekad se zamijene unutarnjim prostorima, pa su veće mogućnosti da se virus proširi, objasnio je.

Kazao je kako je porast i dalje daleko manji nego što je bio u velikim epidemijskim valovima.

Mutacija virusa i cijepljenje

Nove virusne varijante koje se trenutno šire “potomci” su omikron virusa, i to BA2 soja, nazvanog BA.2.86 ili Pirola.

– Za taj virus su govorili da izaziva nešto teže kliničke oblike bolesti. Međutim, koliko vidimo, nije to baš tako. Nasljednici su sada FLiRT virusi. Bolest je blažeg karaktera nego što je to bila COVID bolest koja je bila izazvana Delta virusom, kazao je.

– Ono što je važno je da imamo cjepivo, naglašava.

Kazao je kako se svi ljudi mogu docijepiti, ali smatra važnim da se starije osobe i osobe s kroničnim bolestima cijepe, budući da spadaju u rizične skupine koje mogu razviti teži oblik bolesti i stradati od virusa.

Naglašava da je za njih važno da se cijepe, unatoč tome što je virus blaži.

– Između gripe i COVID-a postoje dvije temeljne razlike. Virus gripe je prisutan u ljudskoj populaciji puno duže nego što je to koronavirus i zaraznost virusa gripe je manja nego zaraznost koronavirusa. Upravo zbog te vrlo visoke zaraznosti koronavirus se uspijeva širiti i u razdobljima kada to za respiracijske viruse nije najidealnije, a to su ljetni mjeseci, rekao je.

– Zbog pada procijepljenosti populacije pojavljuju se ospice i izbijanja pojedinih epidemijskih valova u pojedinim područjima. Da bi se ospice spriječile, odnosno njihovo širenje u populaciji, potrebno bi bilo imati kolektivnu imunost preko 95%, objašnjava.

Jedan od omiljenih glumaca, Senad Bašić, izvodi najdugovječniju predstavu “Umri muški”, koju igra već 34. godine zajedno sa svojim kolegama i prijateljima Tatjanom Šojić i Admirom Glamočakom.

Prvo je govorio o svom zdravstvenom stanju.

“Imao sam ozbiljnih zdravstvenih problema i još uvijek sam na terapijama. Imao sam tri operacije glasnica, dvije u Zagrebu i jednu u Sarajevu. Tako da jeste moje zdravlje narušeno, ali obzirom na 62 godine i obzirom na sve što sam prošao u karijeri i koliko sam igrao za vfijeme i poslije rata ja samo mogu reći dobro je da sam živ”, rekao je on.

Senad, koga mnogi pamte i po ulozi Faruka iz hit serije Lud, zbunjen, normalan pričao nam je da li se i sam našao u takvoj životnoj situaciji. Prisjetio se svog Trebinja, grada u kojem je rođen, i šta obavezno posjeti kada se tu vrati. Osvrnuo se i na period života u Beogradu i Sarajevu u kojem živi već decenijama i gdje ga ljudi zovu “svojim”.

Više u prilogu Nove BH.