Dok su kopali kroz ostatke srušene stambene zgrade u Khan Younisu u Gazi, spasioci su u četvrtak čuli plač bebe ispod ruševina.

Odjednom su se začuli povici “Allahu Ekber”. Muškarac je iz ruševina istrčao noseći živu bebu umotanu u deku i predao je ekipi hitne pomoći. Djevojčica je nemirno reagovala dok su je medicinari pregledavali.

Njeni roditelji i brat poginuli su u noćnom izraelskom zračnom napadu.

“Kada smo pitali ljude, rekli su da je stara mjesec dana i da je bila pod ruševinama od zore”, izjavio je Hazen Attar, pripadnik civilne zaštite. “Plakala je, a zatim povremeno utihnula dok je nismo uspjeli izvući, i hvala Bogu, ona je na sigurnom”.

Djevojčica je identificirana kao Ella Osama Abu Dagga. Rođena je prije 25 dana, usred krhkog primirja koje su mnogi Palestinci u Gazi smatrali krajem rata koji je devastirao enklavu, ubio desetke hiljada ljudi i raselio gotovo cijelo stanovništvo.

Samo su djed i baka djevojčice preživjeli napad. Poginuli su njen brat, majka i otac, zajedno s drugom porodicom koja je uključivala oca i njegovih sedmero djece. Spasioci su, kopajući kroz ruševine, izvlačili tijelo malog djeteta koje je bilo ispruženo na madracu gdje je spavalo.

Izrael je u utorak nastavio intenzivne napade širom Gaze, prekidajući primirje koje je omogućilo oslobađanje više od dvadeset talaca. Izrael je za obnovljene sukobe okrivio Hamas, jer je militantna grupa odbila novi prijedlog za drugu fazu primirja koji se razlikovao od potpisanog sporazuma, kojim su posredovale Sjedinjene Države, Katar i Egipt.

Prema podacima Ministarstva zdravstva Gaze, od tada je ubijeno gotovo 600 ljudi, uključujući više od 400 samo u utorak. Zdravstveni zvaničnici navode da su većina žrtava žene i djeca.

Napad koji je uništio dom djevojčice pogodio je Abasan al-Kabira, selo nedaleko od Khan Younisa blizu granice s Izraelom, usmrtivši najmanje 16 ljudi, uglavnom žena i djece, prema obližnjoj Europskoj bolnici koja je primila tijela poginulih, javlja AP.

PROSVJEDI u Srbiji, napetosti u BiH i na Kosovu. Zašto su u razmaku od samo petnaestak dana već drugi put razgovarali glavni tajnik NATO-a Mark Rutte i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, analizira DW.

Prosvjedi u Srbiji, ali i događanja u Bosni i Hercegovini te na Kosovu, ipak su privukli pozornost međunarodne politike. Nakon višemjesečnog ignoriranja studentske i građanske pobune, oglasili su se i pojedini zapadni političari, koji su među ostalim izrazili podršku teritorijalnom integritetu BiH, ali i dali određene oprezne komentare na val nezadovoljstva na srpskim ulicama.

Čini se da je postalo donekle jasno kako podrška “stabilokraciji” Aleksandra Vučića nije velika garancija za regionalnu stabilnost te da su sada sve učestaliji izravni susreti pojedinih međunarodnih dužnosnika s predsjednikom Srbije.

Srbija kao faktor nestabilnosti

Detalji tih susreta uglavnom nisu predstavljeni javnosti, osim uobičajenih fraza o spremnosti na unapređenje suradnje i podršci miru. No svakako je zanimljivo da je u razmaku od samo nekoliko tjedana već drugi put došlo do razgovora između glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea i Aleksandra Vučića.

Kako za DW ocjenjuje Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose, to je siguran znak da je glavna tema tog susreta Srbija.

“Pokazuje se da se Srbija našla na rubu velikog sigurnosnog rizika i da ponašanje srpskih vlasti doprinosi tom procesu, što je privuklo pozornost NATO-a, budući da Srbija ima i regionalni značaj. Vjerojatno će tema biti korištenje/nekorištenje zvučnog oružja i da vlast učini sve kako bi izbjegla oružane sukobe s građanima. Posebno važno je, čini mi se, upozorenje da se stave pod kontrolu paravojne i parapolicijske snage, koje su u čvrstoj vezi s organiziranim kriminalom i narkobiznisom”, kaže Janjić.

U taj kontekst Janjić smješta i činjenicu da je tijekom prethodnog razgovora s Vučićem glavni tajnik NATO-a skrenuo pozornost i na rješavanje slučaja Banjska. “To nije samo međunarodna obveza Srbije. Razoružavanje i stavljanje pod kontrolu takozvane civilne obrane, koja se aktivirala i tijekom prosvjeda 15. ožujka, mora se provesti. Sustav njezina upravljanja mora se demontirati, a taj sustav nalazi se u Srbiji”, napominje Janjić.

Diplomatsko upozorenje Vučiću

Aleksandar Vučić iz Bruxellesa je poručio da je s Markom Rutteom razgovarao o ponašanju KFOR-a i NATO-a na Kosovu, ali i o situaciji u BiH.

Kada je riječ o napetoj situaciji u Bosni i Hercegovini, Dušan Janjić smatra da je Vučić dobio “diplomatsko upozorenje da je vrijeme isteklo i da više nema prostora za takozvane duple i troduple igre podrške ili izostanka podrške Miloradu Dodiku”. “To je također upozorenje i to spada u nadležnost Ruttea – da se i tamo ne dogodi nešto poput Banjske. Srbija tu mora pokazati da ima jasne političke stavove, a možda i više od toga, da pokaže kako ima učinkovite sigurnosne mehanizme za smanjenje rizika”, ističe Janjić.

Europska povjerenica za proširenje Marta Kos ocijenila je sastanak u Bruxellesu s Vučićem kao “konstruktivan” te navela da su razgovarali o konkretnim koracima na putu Srbije prema EU i primjeni Plana rasta za Zapadni Balkan. Istaknula je i “važnost civilnog društva i neovisnih medija u tom procesu”.

Takva formulacija zasigurno neće naići na oduševljenje u srpskoj javnosti, kao što nisu ni prethodna suzdržana izjašnjavanja predstavnika Europske unije o režimu Aleksandra Vučića. To će vrlo vjerojatno samo dodatno produbiti nepovjerenje prema EU u Srbiji.

Izgubljeno povjerenje

Dušan Janjić ipak upozorava da se “prije svega predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen našla na udaru kritika zbog izjava Marte Kos. Vidjeli smo izraze zahvalnosti onima koji su navodno zaštitili sigurnost svih sudionika, a sada svi znamo da su oni zapravo izveli napad na građane”, primjećuje Janjić.

Aleksandar Vučić, s druge strane, ne može reći ništa novo o napretku Srbije u europskim integracijama, jer su one gotovo potpuno zaustavljene, dodaje Janjić i naglašava kako je “nova činjenica da Vučiću više nitko ništa ne vjeruje. Možda može pokušati formirati neku novu vladu koja bi na papiru bila malo više proeuropska i ekspertska, ali ostaje taj problem da mu u međunarodnoj zajednici nitko ne vjeruje. Ta sumnja će postojati sve dok ne dođe do neke vrste međunarodne istrage onoga što se događalo 15. ožujka u Beogradu”, smatra Janjić.

Novi politički igrač u Srbiji su pobunjeni građani

Ako se već govori o paradržavnim snagama, tijekom prosvjeda u subotu 15. ožujka, u takozvanom “parku studenata koji žele učiti” bilo je nagurano nekoliko stotina maskiranih batinaša. Prema aktualnim svjedočanstvima, ozbiljniji sukobi izbjegnuti su zahvaljujući malo sreće i dobroj organizaciji osiguranja prosvjeda.

Iako je nakon prosvjeda izgledalo da se park napušta, na prostoru Pionirskog parka ispred Predsjedništva Srbije upravo se organizira novo okupljanje sa šatorima koji izgledaju kao vojni, te maskiranim civilima koji provode neka svoja pravila ulaska i kretanja kroz park, dok policija sve to nijemo promatra.

Premijer Srbije Miloš Vučević rekao je da “Srbija moli sva tri konstitutivna naroda i dva entiteta u Bosni i Hercegovini da sva otvorena pitanja dogovaraju konsensuzom”, odnosno međusobnim dogovorom.

Vučević smatra da sve što se nameće, bilo da je to od jedne strane ili nekog međunarodnog faktora, ne donosi dobro narodima koji žive na ovim prostorima.

“Ako to ne razumijemo i ako dozvoljavamo da neki tobože dušebrižnici koji dolaze iz bijelog svijeta, pa nam sve ovo rade i svađaju nas i dijele, onda pokazujemo veliku političku nezrelost”, ocijenio je Vučević koji je odmah nakon kritike “dušebrižnika iz bijelog svijeta” direktno se umiješao u unutrašnje pitanje druge zemlje stavljajući se na stranu rukovodstva bh. entiteta RS.

Vučević je poručio da će Srbija ostati uz Republiku Srpsku i da će, navodno u skladu sa Dejtonskim sporazumom i međunarodnim javnim pravom, pružiti punu asistenciju i sve što može da uradi po tom pitanju.

“Nadam se da će pobijediti razum i da niko neće sprovoditi akcije koje će ugroziti i otvoriti pitanje stabilnosti i sigurnosti BiH”, rekao je Vučević.

Premijer Srbije u ostavci je kazao da je “u toku intenziviranje napada na RS i da se ona nastoji obezglaviti i kroz sudske ili kvazisudske instance i montirane procese poništi izborna volja građana” ovog bh. entiteta.

Dodao da se na taj način ide i na poništavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je tekovina, kako je ocijenio, kakve-takve stabilnosti i mira u Bosni i Hercegovini, ali i cijelog regiona.

Vučević je za televiziju “Informer” rekao da ga brine to što neko “ima ludačke ideje da sprovede visokorizičnu akciju” privođenja entitetskog predsjednika Milorada Dodika, premijera Radovana Viškovića i predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića.

On je ocijenio da to može da dovede do “užasnog razvoja događaja” i izrazio nadu da to nikome neće pasti na pamet, javlja N1.

“U svakom slučaju, Srbija ostaje vjerna i bratski odana narodu Republike Srpske, Republici Srpskoj i njenom legalnom i legitimnom rukovodstvu, poštujući Bosnu i Hercegovinu u skladu sa Dejtonskim sporazumom”, poručio je Vučević.

Gostujući u emisiji RTL Danas, bivši šef hrvatske diplomatije Miro Kovač osvrnuo se na aktuelna politička dešavanja u Bosni i Hercegovini, s posebnim fokusom na odluku Suda BiH o privođenju predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Posebnu pažnju Kovač je posvetio ulozi političkih lidera iz reda hrvatskog naroda u BiH, ističući da njihovo djelovanje treba ostati razborito i smireno.

“Najvažnije je da Hrvati u BiH ostanu mirni, sabrani i razboriti. Trebaju izbjegavati bilo kakve pozive na radikalizaciju te čuvati ustavnopravni poredak države, poštujući njen Ustav i zakone. Hrvatska će ih u tome snažno podržavati”, poručio je Kovač.

Govoreći o mogućem privođenju Milorada Dodika, Kovač je ukazao na značaj međunarodnih sigurnosnih aktera koji bi mogli imati ključnu ulogu u tom procesu.

“Vidjet ćemo kako će reagovati EUFOR i visoki predstavnik te hoće li se odlučiti na akciju hapšenja. Prema mojim informacijama, NATO je već izvršio simulaciju postupanja u slučaju nemira u BiH, što znači da su snage spremne za djelovanje. Ako se donese odluka o privođenju Dodika, pretpostavljam da će akcija biti uspješno provedena”, izjavio je Kovač.

Na kraju je istakao kako BiH, i pored složenih okolnosti, mora pronaći rješenja kroz unutrašnji dijalog, ali uz pomoć međunarodne zajednice.

“Nažalost, svjedočimo procesu radikalizacije. Zbog toga je važno da EUFOR pokaže spremnost na djelovanje kako bi se očuvao mir i stabilnost u BiH”, zaključio je Kovač.