Za razliku od sumornih priča koje su se doslovce pretvorile u kampanju odlaska iz ove zemlje, danas vas vodimo u naselje Slimena nadomak Travnika, gdje je prezentiran novi proizvod – rezultat bosanskohercegovačke pameti. Ovi mladi inžinjeri, ali i nešto više od 500 zaposlenih u GS-Tvornici mašina Travnik, jednoj od vodećih regionalnih kompanija u mašinskoj industriji, koja 99% radi za strano tržište, poručuju da u Bosni i Hercegovini ima budućnost za mladost poput njih. No, preduvjet za to je znanje.

Tvornica koja je osnivanjem prije sedam desetljeća u okviru tadašnje novotravničke namjenske industrije proizvodila poljoprivredne mašine za Južnu Ameriku, potom i opremu za šumarstvo, a čije je većinsko vlasništvo u procesu privatizacije preuzela njemačka firma, danas je među vodećim mašinskim kompanijama u regiji. O postignutim rezultatima u samo dvanaest godina, govore brojke.

„52 zaposlenika prosječne starosti 50 godina, dug od 2,8 miliona maraka. Danas imamo 507 zaposlenika, 64 miliona maraka prihoda sa 99% izvoza i investicijama od 42 miliona koje smo napravili od 2005. do danas“, navodi Snježana Kopruner, direktorica kompanije GS-TMT.

I sve su to napravili ljudi, oni koji u ovoj firmi imaju uvjete daleko od prosjeka realnog bosanskohercegovačkog realnog sektora, a proizvodnja je najvećim dijelom namijenjena izvozu. Zadovoljan radnik, kažu, može sve, a potvrđuje to i dostavno vozilo za gradske sredine na kojem se radilo dvije godine, slično onima koja već postoje na tržištu. Svjetsku krizu ovdje vide kao šansu.

„Sa deglobalizacijom, kada se ugovori sele sa Dalekog istoka u Evropu, mislim da je jedinstvena prilika koju moramo iskoristiti da bismo otvorili nova radna mjesta i zaustavili veliki odliv stanovništava“, poručuje Kopruner.

Od 2019. firma deset procenata dobiti usmjerava u projekte od interesa za lokalnu zajednicu, prije svega u sportske, te projekte očuvanja kulturno-historijskih spomenika, a odnedavno su pokrenuli i izdavačku djelatnost. Sa svojim roditeljim na posao idu i najmlađi jer je zbog njih u krugu firme otvoren vrtić. Stoga, između odlaska ili ostanka u Bosni i Hercegovini – ovi mladi obrazovani ljudi nemaju dileme.

Želje i znanja za ulaganje u nove proizvodne pogone, a time i nova radna mjesta ima, još samo kada bi država shvatila da brži razvoj i veće plaće koje su preduvjet ostanka u ovoj zemlji – ovise od smanjenja poreza. Pa bismo ovakvim primjerima svjedočili svakodnevno.

federalna.ba