Ljeto je period u godini kada je na hrvatskim cestama, a pogotovo autocestama, promet najgušći. Zbog korištenja godišnjeg odmora vozači ljeti najčešće odlaze na duža putovanja i provode u svojim automobilima više vremena nego u drugim dijelovima godine.

Zbog toga je i mogućnost dobivanja kazne ako se ne poštuju prometna pravila i pravne norme koje reguliraju ponašanje u cestovnom prometu veće. Gužve na cestama, velike vrućine ili nervoza zbog dugačke vožnje mogu vozačima smanjiti koncentraciju, stoga vam donosimo savjete kako što sigurnije putovati na odmor, jer, sigurnost na cestama jest, dakako, najvažnija i koje vas kazne očekuju ako prekršite pojedine propise, piše Večernji list.

Primjerice, odlučili ste uštedjeti na cestarini putovanjem državnom cestom na svoje ljetno odredište umjesto autocestom.Tada nemojte juriti, jer osim što brzom vožnjom ugrožavate svoju sigurnost, sigurnost svojih putnika i svih ostalih sudionika u prometu, možete dobiti kaznu koja je mnogo veća od cijene cestarine. Već za prekoračenje brzine do 10 km/h u naselju kazna iznosi 30 eura, što je više od cijene cestarine za vozilo od Zagreba do Splita (26,40 eura).

Kazne za prekoračenje brzine

Kazna od 60 eura predviđena je za prekoračenje od 10 do 20 km/h, a 130 eura za 20 do 30 km/h. Od 290 do 920 eura kazna je za prekoračenje od 30 do 50 m/h, a 1320 do 2650 eura ili kazna zatvora do 60 dana za one koji voze više od 50 km/h od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine. Na autocesti i brzoj cesti kazne za brzinu su nešto blaže: od 10 do 30 km/h 60 eura, od 30 do 50 km/h 260 eura, a preko 50 km/h od 660 do 1990 eura. Stoga, nikako se ne isplati juriti i riskirati sigurnost te plaćanje kazne.

U špicama turističke sezone, naročito vikendima, na autocesti se stvaraju zastoji i kolone, što je sasvim normalno. Budite strpljivi i nikako ne pomišljajte na vožnju u zaustavnoj traci, što je jedna od najopasnijih radnji na autocesti. Zasigurno je svaki vozač koji se našao u koloni koja stoji na autocesti pomislio kako bi bilo sjajno da u tom trenutku obiđe kolonu praznim zaustavnom prometnom trakom, a vjerovatno ste nekad i vidjeli da to neki vozači i čine. Ne pokušavajte!

I to ne samo zbog kazne od 260 eura, već zbog svoje i tuđe sigurnosti, jer za ozbiljnu nesreću je dovoljno da jedan od vozača u koloni pomisli isto što i vozač koji pretječe po zaustavnoj traci ili se samo želi propisno zaustaviti u zaustavnoj traci. Kako vozači ne očekuju da ih neko pretječe po zaustavnoj traci, velika je mogućnost da to neće ni provjeriti, a tada je nesreća neizbježna. A za nesreću može biti dovoljno i da samo suvozač iz automobila u koloni u desnoj traci otvori vrata automobila kako bi se rashladio. Lijeva prometna traka je preticajna traka i obveza je vozača da se nakon pretjecanja vrati u desnu prometnu traku.

Kazna od 260 eura

Zakon kaže “autocestom se vozila moraju kretati desnom prometnom trakom ako nije zakrčena vozilima u koloni”, a ako to ne učini prijeti mu kazna od 260 eura. Istovjetna je kazna od 260 eura propisana i za vozača koji “blica” vozilu ispred sebe, jer Zakon kaže da” vozač ne smije požurivati vozila ispred sebe davanjem svjetlosnih ili zvučnih znakova”. Dakle, blicati vozilu ispred sebe kao znak da ga želite preteči ne smijete ni kad nema gužve na autocesti. Kazna od 260 eura je propisana i za slalom vožnju na autocesti.

Noviji automobili imaju mogućnost telefoniranja bez korištenja ruku, što je dopušteno za vrijeme vožnje, no automobili su u prosjeku stari 14 godina i velika većina auta u Hrvatskoj nema ugrađen takav uređaj. Dobra je vijest što se može ugraditi u svako vozilo, pa ako mislite telefonirati u vožnji svakako to učinite.

No, sve je više onih koji pametni telefon koriste u vrijeme vožnje ne za telefoniranje, već za dopisivanje ili pregledavanje društvenih mreža što je još opasnije jer vozačevu pažnju duže odvaja od ceste i umanjuje mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja vozilom. Kazna za korištenje mobitela u vožnji iznosi 130 eura.

Velike ljetne vrućine često smeta vozačima, pogotovo ako u automobilu nemaju klima-uređaj.

Kazne zbog nevezivanja sigurnosnog pojasa

Zbog vrućine i znojenja se ljeti neki vozači ne vežu sigurnosnim pojasom, što nikako nije preporučljivo.

Kazna za vožnju bez pojasa jest 130 eura, i vrijedi za sve putnike u vozilu, pa i na one na stražnjim sjedalima, a ne samo za vozača. Istovjetna kazna od 130 eura propisana je i za vozača koji u vozilu prevozi djecu do 150 cm visine ako nisu smješteni u posebnoj sjedalici ili postolju. Bez obzira na kaznu, nemojte nikako to činiti ni na najmanje udaljenosti, jer za djecu može biti vrlo opasno.

Za vrijeme nesnosnih ljetnih vrućina mnogi vozači ostavljaju otvoren prozor kako bi se izbjeglo pregrijavanje automobila. To je razumljiv potez ako vam je automobil pod nadzorom, no nemojte to činiti i ostavljati ga izvan nadzora. Osim što vam neko može nešto ukrasti iz automobila, policija vas zbog tog postupka može kazniti. Naime. Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama vozač, prije nego što napusti vozilo, mora poduzeti sve mjere kojima se sprječava da vozilo samo krene s mjesta ili da ga druge osobe pokrenu, a to uključuje gašenje motora, zaključavanje vozila, uzimanje ključa, kao i zatvaranje prozora. Kazna za to je 30 eura.

Ne sjedajte u automobil pod utjecajem alkohola

Dakako, kažnjava se i vožnja s otvorenim prtljažnikom iz kojeg vise stvari i nisu pravilno osigurane ili ako prekrivaju registraciju. Dakle, ne razmišljajte nepropisno prevesti, recimo, SUP ili neki drugi veliki predmet do najbliže plaže, ako niste proučili kako pravilno prevoziti teret u automobilu. Kazna za tablice koje nisu dobro vidljive je 30 eura. Umor za volanom može biti vrlo opasan i već nakon prvih simptoma pospanosti, stanite na prvom odmorištu i ne krećite dalje dok se ne odmorite. Ako je potrebno odspavajte, jer vozačima kojima se to dogodi za volanom, najčešće izazovu fatalne posljedice. Ako vas policija uhvati pospane za upravljačem može vas kazniti sa 130 do 260 eura.

Dakako, ne sjedajte za volan pod utjecajem alkohola, a preporuka jest da ako idete na putovanje ne konzumirate alkohol ni u zakonskim dopuštenim okvirima do 0,5 promila. Podsjećamo, kazna za vožnju pod utjecajem alkohola od 0,50 do 1,00 promila jest od 390 do 660 eura, za vožnju uz 1,00 do 1,50 promila od 660 do 1990 eura, a iznad 1,50 promila od 1320 do 2650 eura ili do 60 dana zatvora. Istovjetna najstroža kazna od 1320 do 2650 eura ili 60 dana zatvora očekuje i vozača koji vozi pod utjecajem droga ili lijekova.

Sedmogodišnji dječak preminuo je u četvrtak, sedmicu dana nakon što je u KB Sveti Duh u Zagrebu operisao krajnike, saznaje se iz bolnice.

Izvijestili su da je dječak preminuo u prostoru reanimacije Objedinjenog hitnog bolničkog prijema KB Sveti Duh.

“Dijete je, sedam dana po učinjenoj tonzilektomiji na Klinici za otorinolaringologiju i hirurgiju glave i vrata KBSD i šest dana po otpustu iz Bolnice, kolima Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije-ispostava Zaprešić, u ranim jutarnjim satima dovezeno bez vitalnih funkcija”, izvijestili su iz bolnice.

Utvrdit će se tačan uzrok smrti

Započeta je reanimacija, no dijete je preminulo, piše portal Dnevnik.hr.

Tijelo je prevezeno na Zavod za sudsko medicinsku obdukciju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, kako bi se utvrdio tačan uzrok smrti.

Državljanin Bosne i Hercegovine (30) jučer je u austrijskom St. Georgenu tokom preticanja izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je povrijeđena i trudnica (27).

Kako prenose austrijski mediji, vozač iz BiH je preticao kamio, a onda je iznenada zakočio na znak “stop”.

Istovremeno, iz pravca Gurtena išla je 27-godišnja trudnica, i tada je došlo do teškog sudara usljed kojeg su oba automobila završila u obližnjem polju.

Trudnica je neko vrijeme bila zarobljena u svom automobilu i moralo se čekati na dolazak vatrogasaca, koji su je uspješno oslobodili.

Ipak, zbog povreda neutvrđenog stepena, ona je transportovana u bolnicu Brunau, baš kao i vozač iz BiH, koji je također povrijeđen u udesu, prenose Nezavisne.