BiH
Hranit će se dobro i raznovrsno: Institucije BiH kupuju 215 litara žestokog pića i morske plodove
Kada je u pitanju pivo, saznajemo da bezalkoholno nije baš omiljeno jer će biti kupljeno tek 20 flaša od 0,25 – 0,33 litara
U institucijama BiH i ubuduće će se hraniti dobro i raznovrsno. Barem ako je suditi prema onome što je Služba za zajedničke poslove institucija BiH nabavila ili namjerava nabaviti. Bit će svega i za ljubitelje dobre kapljice, a tu je i jagermeister. U narodu kažu dobar lijek za sve, jer će jedna od 56 trava sigurno biti od pomoći.
Služba je nedavno raspisala tender za nabavku alkoholnih pića, sa procijenjenom vrijednošću od oko 26.000 sa PDV-om. Rok za dostavu ponuda je 14. novembar, a sve će biti kupljeno od jednog ponuđača jer nabavka nije podijeljena na lotove.
Bezalkoholnog piva 20 flaša
Uvidom u tendersku dokumentaciju Fokus je otkrio koja se pića preferiraju u institucijama BiH, te u kojim količina će biti isporučena. Tako znamo da će biti nabavljeno 200 staklenih flašica zapremine 187 do 200 ml crnog vina vranac, a traženo je da čep bude na odvrtanje, piše Fokus.
Kada je u pitanju pivo, saznajemo da bezalkoholno nije baš omiljeno jer će biti kupljeno tek 20 flaša od 0,25 – 0,33 litara, a uslov su čepovi bilo koje vrste, osim onih koji se otvaraju otvaračem. Ista ambalaža tražena je i za svjetlo pivo, ali je količina mnogo veće – 15.000 komada.
Među žestokim pićima i likerima najpopularniji i najtraženiji su “lavov biljni liker gorki” i “prirodna rakija dalmatinska lozovača”, kojih će biti kupljeno 55 odnosno 50 litara. U nešto manjim količinama, po 40 litara, biće nabavljeni travarica, sa najmanje 35 posto alkohola, i jagermeister biljni liker u čijem sastavu je minimalno 56 trava. Za ljubitelje viljamovke na raspolaganju će biti 30 litara.
Specijalizirani portal “Pratimo tendere” ovu nabavku ocijenio je kao rizičnu iz razloga što je Služba za zajedničke poslove institucija BiH vršila izmjene i dopune planskih dokumenata s ciljem njenog naknadnog uvrštavanja. Pored toga, tehničke specifikacije u tenderskoj dokumentaciji ukazuju na to da postoji mogućnost diskriminacije ponuđača. Fokus je analizom tenderskih dokumentacija i obavještenja utvrdio da isti rizici postoje i kod nekih drugih nabavki ove službe.
Dimljeni losos i prvoklasna hobotnica
Sada kada smo riješili piće, red je da pređemo na hranu. U nastavku ćemo prvo o zamrznutim proizvodima koji će, prema procjeni kupca, koštati do 290.901,78 KM sa PDV-om. Zainteresirane firme ponude mogu dostaviti do 23. novembra. Okvirni sporazum u trajanju od dvije godine bit će zaključen sa jednim ponuđačem jer je ugovorni organ smatrao da se nabavka ne može podijeliti na lotove.
Na tenderu se traži ponuda za sljedeće smrznuto povrće: 3.000 kg pomfrita prve klase, 1.800 kg graška, 1.700 kg špinata u briketima, 1.400 kg žute buranije, 1.400 kilograma carskog povrća, 1.300 kg brokule, po 1.200 kg đuveča i karfiola, 1.000 kg prokulica, 500 kg pekarskog krompira u kriškama s korom, 200 kg kukuruza šećerca, te 100 kg klepa sa mesom i po 20 kilograma zamrznutog tijesta, višnji i malina.
U okviru nabavke smrznutih proizvoda nisu zaboravljeni ni plodovi mora. Tako će Služba za zajedničke poslove institucija BiH kupiti 3.500 kg oslića u pakovanju od tri do četiri kilograma, zatim, 1.500 kilograma očišćene lignje, 1.000 kg filea lososa bez kosti u vakumiranom pakovanju, 200 kg dimljenog lososa, po 100 kg hobotnica prve klase i očišćenih repova kozica, te 20 kg škampi. Prve klase, naravno.
Nadjev od sira minimalno 18 posto
A šta bi bila trpeza bez pite? I to ne bilo kakve, i ne bilo čije. Zato su u Službi detaljno “nacrtali” kakvu žele, što, vjerovatno, sužava krug ponuđača koji mogu odgovoriti zahtjevu. Tenderom se traži po 200 kilograma krompiruše, zeljanice, sirnice i bureka, sa precizno utvrđenim procentima pojedinih sastojaka. Kao primjer ćemo navesti zeljanicu.
– Pita sa zeljem zamrznuta, zvrk 100 grama. Pakovanje: minimalno 600 grama. Sastav: nadjev od špinata minimalno 45% (svježi sir minimalno 38%, špinat min 38%, suncokretovo ulje, mlijeko, jaja, griz, so, gustin) brašno, voda ulje i so – zahtjev je iz tenderske dokumentacije. Koliko se išlo u detalje možete pogledati na izdvojenom dijelu tenderske dokumentacije.
Hirurški precizno je određen i sastav njoka, kojih je naručeno 100 kilograma – voda, krompirove pahuljice minimalno 24 posto, žumanjak u prahu, rižino brašno, pšenična krupica, so, voda, mlijeko u prahu. Pogačica sa sirom bit će kupljeno 50 kilograma, pojedinačnog pakovanja 700-1000 grama. Što se tiče sastava, on treba izgledati ovako: nadjev od sira minimalno 18% (svježi sir min. 92%, pasterizirano jaje, biljne masnoće, škrob, so, voda) pšenično brašno, biljne masti, voda i so.
Zašto je puretina “protjerana” iz institucija
Kao što smo ranije naveli, Služba za zajedničke poslove mijenjala je planske dokumente kako bi uvrstila neke nove nabavke. Međutim, u Planu objavljenom na stranici Portala javnih nabavki nismo uspjeli naći onu koja se odnosi na svježe pileće i pureće meso i prerađevine. Uprkos tome, tender je raspisan, a dan kasnije i njegova ispravka.
Naime, Služba je 30. oktobra raspisala tender za nabavku svježeg pilećeg i purećeg mesa i prerađevina procijenjene vrijednosti 239.835 KM bez PDV-a ili nešto više od 280 hiljada sa PDV-om.
Navedeno je da se planira koristiti e-aukcija i da je kriterij za dodjelu ugovora najniža cijena. Ni ova nabavka nije bila podijeljena na lotove uz obrazloženje da to nije moguće. Međutim, samo dan kasnije Služba objavljuje ispravku obavještenja na način da iz tendera briše pureće meso i njegove prerađevine te ostavlja samo pileće meso i prerađevine. Također, umanjuje procijenjenu vrijednost nabavke, vjerovatno za iznos koji se planirao potrošiti za puretinu, te u novom izmijenom tenderu ona iznosi 168.924,60 KM sa PDV-om.
Možda najbolje pokazatelje o konkurentnosti ponuđača mogli bi pronaći u nekim ranijim javnim nabavkama iz ove godine.
Ugovori o nabavci svinjskog mesa i ribe već su sklopljeni, a u oba slučaja na tendere je pristigla samo po jedna ponuda. Istovremeno, ponuđene cijene bile su skoro identične procijenjenim vrijednostima ovih nabavki, iz čega možemo naslutiti da su ponuđači bili prilično sigurni u svoju pobjedu.
I kao šlag na tortu na kraju da dodamo da je u toku i tender za nabavku stastičarskih proizvoda koji će, prema procjeni, Službu koštati 91.305 KM bez PDV ili 106.826,85 KM sa PDV-om. Prijatno!
Presuda bivšem premijeru i SDA-ovom zastupniku Fadilu Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a NIP-ovom Halilu Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata u Zastupničkom domu, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta.
Novaliću i Bajramoviću oduzeti mandati zbog pravosnažnih presuda
Centralna izborna komisija BiH oduzela je mandate dvojici federalnih zastupnika, SDA-ovom Fadilu Novaliću i NiP-ovom Halilu Bajramoviću, zbog pravosnažnih presuda na zatvorske kazne duže od šest mjeseci. Tako nalaže Izborni zakon BiH.
Bivši premijer Federacije BiH, Novalić, osuđen je na četiri godine u predmetu “Repiratori”, a Bajramović na tri godine zbog “obmane pri davanju kredita”.
– Novalić Fadilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 26.01.2024. godine, kada je presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 2 K 039029 21 od 05.04.2023. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 21.03.2024. godine. Bajramović Halilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 08.11.2023. godine, kada je presuda Kantonalnog suda u Bihaću, broj: 01 0 K 014058 20 K od 13.06.2022. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 15.03.2024. godine – odgovor je koji je Fokus dobio u CIK-u.
Dakle, presuda Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta. Sve do pravosnažnosti CIK-ovih odluka u martu.
Uprkos tome što su znali da su im dani u Parlamentu odbrojani, ni jednom ni drugom nije palo na pamet da prihvate odgovornost i zatraže prekid radnog odnosa. Propisi najvišeg zakonodavnog organa u Federaciji BiH omogućili su ovim osuđenicima za krivična djela da nastave primati hiljade maraka iz budžeta. Dakle, na račun građana.
CIK ne dobija službene obavijesti o presudama
Činjenica je da protekne dosta vremena od sudske presude do pravosnažnosti odluke CIK-a o oduzimanju mandata. Međutim, problem je što CIKBiH ne dobija nikakve službene obavijesti o presudama protiv izabranih članova organa vlasti pa proces oduzimanja mandata pokreće tek nakon saznanja do kojih dođe, nerijetko putem medija ili iz drugih izvora. Zato se može desiti da neki slučaj koji nije medijski propraćen, a potom i presuda, ostanu prilično dugo neotkriveni.
– Centralna izborna komisija BiH po saznanju da je neki izabrani zvaničnik pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od šest mjeseci ili duže kako je to propisano odredbama člana 1.10 stav (1) tačka 4. Izbornog zakona BiH obraća se nadležnom sudu za dostavljanje presude sa naznačenim datumom pravosnažnosti. Tek nakon toga CIKBIH pokreće postupak utvrđivanja prestanka mandata – kaže za Fokus Stručna savjetnica za odnose s javnošću u CIK-a BiH Maksida Pirić.
Međutim, pojašnjava da u svim slučajevima, bez obzira na datum donošenja pravosnažne odluke Centralne izborne komisije BiH, mandat zvaničniku prestaje sa danom pravosnažnosti sudske presude.
Nažalost, to u praksi ništa ne znači zato što prestanak mandata ne znači automatski i prekid radnog odnosa jer njihov radno-pravno status nije u nadležnosti CIK-a, nego je regulisan propisima organa vlasti. U ovom slučaju Zastupničkog doma Federalnog parlamenta.
Marinković Lepić tražila reakciju komisije
Istina je da je Mirjana Marinković Lepić još 31. januara, u vrijeme kada je bila predsjedavajuća tog doma, zatražila od Mandatno-imunitetske komisije da razmotri medijske natpise o pravosnažnoj presudi protiv Novalića te pitanje prestanka mandata. Samo osam dana kasnije i CIKBiH je obavijestio Zastupnički dom da je pokrenuo postupak utvrđivanja činjenica i odgovornosti tri zastupnika, među kojima Novalića i Bajramovića.
Nedugo nakon toga, 21. februara, CIK je dostavio i odluke o prestanku njihovih mandata sa datumima kada su im izrečene pravosnažne sudske presude. Međutim, ova komisija je odlučila čekati da i CIK-ove odluke postanu pravosnažne. One sudske valjda im nisu bile relevantne.
Parlament ne otkriva detalje
Fokus je sekretaru Zastupničkog doma Ivanu Miličeviću uputio pitanja do kojeg datuma su Bajramović i Novalić primali plaće po osnovu rada u Parlamentu. On je upit proslijedio Administrativnoj komisiji, čija je privremena sekretarka dobila zadatak da odgovori.
– U dogovoru s predsjednikom Administrativne komisije Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Rasimom Smajlovićem dostavljamo Vam odgovor na postavljena pitanja: Nakon dostave pravosnažnih Odluka od strane CIK-a, Administrativna komisija je u skladu sa Poslovnikom i svojim nadležnostima propisanim člankom 59. donijela rješenja o prestanku radnog odnosa navedenim zastupnicima Fadilu Novaliću i Halilu Bajramoviću. Odnosno, i jednom i drugom zastupniku radni odnos je prestao danom pravosnažnosti Odluka o dodjeli i prestanku mandata Centralne izborne komisije – navedeno je u odgovoru.
U prevodu, ovo bi značilo da je Novaliću radni odnos prekinut istog dana kada se javio na izdržavanje kazne u državni zatvor u Vojkovićima, 21. marta.
U nastojanju Fokusa da dobije dodatna pojašnjenja uključujući precizne datume do kada su bili na platnom spisku pokušali su stupiti u kontakt sa predsjednikom Administrativne komisije, no još nisu dobili uzvratni poziv.
Podsjećanja radi, bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić 21. marta otišao je na izdržavanje zatvorske kazne. Prethodno je, u januaru ove godine, Apelaciono vijeće suda BiH potvrdilo prvostepenu presudu u predmetu “Respiratori” kojom je osuđen na četiri godine. Uprkos njegovim nastojanjima da se odgodi izvršenje kazne, žalba je odbijena pa je Novalić bio prinuđen javiti se u državni zatvor.
Penzije u subotu plus dodatak, razlika za prva tri mjeseca
Lijepa vijest, za sve penzionere u Federaciji BiH jeste da isplata penzija za april počinje u subotu četvrtog maja. Uvećana je za 1,55 posto, pa tako će minimalna biti veća za 8,35 maraka.
Iako svjesni da sa ovim povećanjem ne mogu osigurati ni osnovno, penzioneri će ovaj mjesec možda ipak osjetiti olakšicu jer će biti uplaćena i razlika za prva tri mjeseca ove godine.
Povećanje od 1,55 posto osiguralo je cijelih 8 maraka i 35 feninga više, koliko košta npr. pola kg piletine, za korisnike koji primaju minimalnu penziju. Uplaćena će biti i razlika za prva tri mjeseca ove godine tako da će ukupno minimalna penzija ovaj mjesec iznositi 33,40 maraka više. Penzioner Anto Miličević – nezadovoljan.
Mogu osigurati više
“Kilogram mesa kupiti i to je sve. Za dva dana pojedemo i idemo ponovo”, kaže Anto za BHRT.
Smatra da nadležni itekako mogu osigurati više.
“Ima novca, ako je prošle godine moglo ići na 12 posto, može i ove godine. Evo ja pristajem odmah, nek se povećaju minimalne, ne moraju naše srednje povećavati”, smatra Anto.
Nakon najave federalnog Zavoda PIO/MIO da će penzije za april biti isplaćene u subotu, uslijedili su upiti penzionera i sumnje da li će novac uopće leći na račun prije ponedjeljka.
Iz Zavoda su odmah pojasnili da će novac preko Trezora biti uplaćen bankama i poštama u petak, 3. maja, a do banaka je da li će one taj novac odmah rasknjižiti.
Predsjednik saveza Udruženja penzionera Federacije, Redžo Mehić smatra – da hoće.
“Kada se desi da 5. pada u nedjelju ili u vikend, odnosno drugi praznik, onda se isplaćuje dan ranije”, ističe Mehić.
“Ove godine to je 20,47 maraka”
Penzioner Anto sa početka naše priče, mišljenja je da penzioneri moraju biti uporniji u borbi za veće penzije. Većina njih, kako je i sam kazao, bila je primorana naučiti živjeti i sa nešto skromnijim prihodima.
“Potrebno je da političke partije ove koje vladaju, koje viču znaš ti ko sam ja, da budu upozorene jer sam vidio neki dan štrajkače, da za koju godinu neće niko imati da zaradi za penziju”, smatra sociolog Sead Pašić.
A prema posljednjoj odluci Vlade Federacije, povećanjima nisu zaboravljeni ni kandidati koji u 2024. godini steknu uslove za penziju.
“Koliko bodova zaradi za radni vijek, to se na dan polaska u penziju množi sa tim brojem. Ove godine to je 20,47 maraka”, kaže Mehić.
Činjenica je da je na ulicama sve više nezadovoljnih građana. Dok u marketima cijene enormno rastu, povećanje penzija od osam maraka teško da će stići ionako prebrzi voz poskupljenja. Zbog toga penzioneri kažu i ne mogu biti zadovoljni.
Novalić i Bajramović nakon pravosnažne presude primali zastupničku plaću
“Moj je tata zločinac iz rata”: Napadač (14) na školu prije horora citirao srpsku pjesmu, policajci ga ubili
Adis Ahmetović se povlači iz politike: Ima rak, počinje s tretmanima
Admir Mujkić: I danas postoji teza da je Sarajevo zaboravilo Bihać i Bihaćku krajinu
“Velikan savremene povijesti”: HDZ u Hrvatskoj obilježio godišnjicu smrti Gojka Šuška, kojeg je Haški sud proglasio dijelom UZP-a
Cazinjanin Almir prodao auto i sa 2.500 eura otišao u Austriju, danas obrće milione
Sa četničkom kokardom na glavi prijeti Bošnjacima: “Turci”, čekamo 2. maj. Ne bih vam bio u koži
Na Ahiret preselila Hadžić (Maše) Nazifa
Na ahiret preselio Perviz (Redžo) Mehmed
Na Ahiret preselio Kraković (Omera) Šefik
-
Cazinprije 4 danaCazinjanin Almir prodao auto i sa 2.500 eura otišao u Austriju, danas obrće milione
-
BiHprije 6 danaSa četničkom kokardom na glavi prijeti Bošnjacima: “Turci”, čekamo 2. maj. Ne bih vam bio u koži
-
Smrtovniceprije 7 danaNa Ahiret preselila Hadžić (Maše) Nazifa
-
Smrtovniceprije 4 danaNa ahiret preselio Perviz (Redžo) Mehmed
-
Smrtovniceprije 5 danaNa Ahiret preselio Kraković (Omera) Šefik
-
USKprije 2 danaU teškoj saobraćajnoj nesreći u Velikoj Kladuši jedna osoba smrtno stradala
-
Smrtovniceprije 24 sataNa Ahiret preselio Samardžić (Murat) Selim
-
Smrtovniceprije 3 danaU četvrtoj godini na ahiret preselio Abdić (Mirsad) Jakub