Connect with us

BiH

Isplati se imati rodbinu u dijaspori: Evo koliko svojima u BiH dnevno, u prosjeku, šalju novca

Published

on

Posmatrano kvartalno, najviše novca stiglo nam je u trećem tromesečju prošle godine – 966,45 miliona KM

 

Uprkos krizi koja od proljetos dobrano trese i nas i cijeli svijet, prošla godina je bila rekordna po iznosu novca koji su naši ljudi koji žive i rade u inostranstvu poslali svojima u BiH.

To znači da, bez obzira na teškoće koje su u manjoj ili većoj mjeri zadesila i njih, dijaspora BiH nije zaboravila rodbinu i prijatelje koji bi, bez pomoći sa strane, teško uspjeli da sastave od prvog do prvog.

Prema podacima Centralne banke BiH, za tri tromjesečja 2022. lične doznake iz inostranstva iznosile su skoro 2,62 milijarde KM, što je, u poređenju sa istim periodom svih ranijih godina, ubjedljivo najviše. Posmatrano kvartalno, najviše novca stiglo nam je u trećem tromesečju lane – 966,45 miliona KM. Praktično, naši su nam iz tuđine svakoga dana u prosjeku slali preko 10 miliona KM, piše Srpskainfo.

Deseti dio BDP

Naravno, svota kojom dijaspora godišnje pomaže svoje u BiH daleko je veća od zvaničnih brojki, s obzirom da velike iznose šalju nekim drugim kanalima, a ne preko banaka, ili lično daju kad dođu ovamo.

U svakom slučaju, riječ je o izuzetno važnom vidu podrške za one koji žive u Srpskoj i BiH, što je posebno bilo izraženo u prošloj godini, kada smo se suočili s neviđenim poskupljenjima, dok su primanja uglavnom stagnirala ili neznatno rasla.

Ekonomisti naglašavaju da su novčane doznake najstabilnija stavka u makroekonomskom bilansu BiH, te da čine 10-11 odsto BDP. To znači da najmanje 10 odsto ukupnog novca koji se troši u BiH šalju naši iz inostranstva. Ovaj procenat je, svakako, daleko veći ako se na njega doda iznos koji naša dijaspora troši kad dođe u BiH.

Iz agencija koje posreduju u zapošljavanju naših ljudi u Njemačkoj, gdje nam je dijaspora i najbrojnija, objašnjavaju da su dva razloga povećanja iznosa ličnih transfera.

– Prvi leži u činjenici da je, u potrazi za boljim životom, ogroman broj naših ljudi u godinama koje su iza nas napustio BiH – ističe za Srpskainfo Vlastimir Vidić iz agencije “Skener global” Minhen.

Očekuje se rast novčanih doznaka

Drugi razlog je, kaže, činjenica da naši ljudi koji odlaze da žive i rade u inostranstvo nisu zaboravili svoje u Srpskoj i BiH.

– To potvrđuje i prošla godina u kojoj su doznake bile rekordne, iako je ekonomska kriza ozbiljno pogodila i građane razvijenih evropskih zemalja. Jednostavno, naša dijaspora nije izgubila empatiju za rođake i prijatelje u BiH. Štaviše, shvatili su da su im lane bili još potrebniji nego ranijih godina, pa nisu štedili da im pomognu. S druge strane, kako broj emigranata bude rastao, za očekivati je i porast novčanih doznaka iz inostranstva – poručuje Vidić.

A samo u periodu 2014.-2021. iz BiH se iselilo 233.719 ljudi, od čega je 138.721 građanin otišao u zemlje EU, a preostali u druge zemlje svijeta. Najviše naših stanovnika otišlo je u Njemačku, oko 88.000.

I demografi naglašavaju da su ukupne doznake koje je dijaspora poslala u BiH važan doprinos domaćoj ekonomiji.

 

– Oko 40 odsto tih doznaka dolazi iz Njemačke i Austrije, dok oko 60 odsto novčanih transfera od dijaspore završava kao pomoć užoj porodici – kaže za Srpskainfo profesor demografije Stevo Pašalić.

 

Podbačaj u godini korone

Podsjeća da je dijaspora BiH, odnosno Srpske, za devet mjeseci 2022. godine po osnovu novčanih doznaka poslala 2,616 milijardi KM.

– To je 346 miliona KM više nego u istom periodu 2021. Za cijelu pretprošlu godinu, dijaspora je porodicama i prijateljima poslala 3,043 milijardi KM, dok su godinu ranije, odnosno 2020, poslali 2,522 milijarde KM – ističe Pašalić.

Podaci Centralne banke pokazuju da su ukupni tekući transferi za tri kvartala prošle godine iznosili oko 3,6 milijardi KM.

– Od ovog iznosa, na personalne transfere, odnosno novčane doznake iz inostranstva, odnosilo se 2,616 milijardi KM, a na ostale tekuće transfere 982,62 miliona KM, od čega se na penzije iz inostranstva odnosilo 888,94 miliona KM – kažu za Srpskainfo u ovoj banci.

Unazad deceniju, u BiH je stiglo ukupno 27,3 milijardi KM doznaka iz inostranstva. Zvanična statistika pokazuje da su doznake u konstantnom porastu, te da su podbacile samo u 2020, kada je u cijelom svijetu bjesnila epidemija korona virusa. Te godine iz dijaspore nam je stiglo oko 2,52 milijarde KM.

 

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

on

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Nastavi čitati

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Nastavi čitati

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

on

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Nastavi čitati

Najčitanije