Connect with us

Religija

Jesmo li zahvalni Bogu?

Published

on

Hazreti Omer je češto učio dovu: „Gospodaru, učini me od onih kojih je malo.” Kada su ga upitali šta pod tim misli, hazreti Omer je odgovorio: “Zar ne učite Kur’an? Zar ne vidite da je Gospodar u Kur’anu kazao: “Malo vas je koji u Gospodara vjerujete, malo vas je koji primate pouku, malo vas je koji ste zahvalni dragome Bogu.”

Suština zahvalnosti jeste skrušeno priznati da sve što imamo jeste Božiji dar nama. Našim srcima, našim riječima i našim djelima moramo pokazati da cijenimo ono što nam Gospodar daje iz milosti Svoje. Značaj zahvalnosti ili šukra se možda najbolje može vidjeti kroz Kur’anski ajet u kojem Gospodar kaže:

مَا يَفْعَلُ اللَّهُ بِعَذَابِكُمْ إِنْ شَكَرْتُمْ وَآمَنْتُمْ

“Zaista vas Allah neće kazniti ako Njemu budete zahvalni i Njega budete vjerovali.” (En-Nisa, 146)

Velikani odgoja srca kažu da je suština zahvalnosti spoznaja da nismo u stanju dragome Bogu dovoljno zahvaliti na svemu što nam je On dao.

Advertisement

Mi smo stvoreni da Uzvišenog Boga spoznamo, svoje živote prema Njegovoj uputi uredimo i budemo strpljivi u iskušenjima i zahvalni na blagodatima.

Ovo su dva elemntarna stanja u kojima je svako ljudsko biće tokom svoga života. Ili smo u stanju iskušenja kada se od nas traži da budemo strpljivi ili smo u stanju uživanja, u blagodatima, kada je naš zadatak da budemo zahvalni Uzvišenom Gospodaru.

Zahvalnost je spoznaja koliko čovjek kod sebe ima. Kada hoćemo uvidjeti šta znači biti zahvalan, moramo to odmah povezati sa spoznajom da sve ono što imamo u našim životima jeste dar Uzvišenog Gospodara nama.

Ulema nas uči da je preduvjet zahvalnosti spoznaja.

Advertisement

Bez spoznaje, čovjek neće zahvaljivati Gospodaru

. Nekada se čovjeku desi da leži bolestan, hasta, i neki ga prijatelj posjeti. Ostavi za vratima, gdje ovaj koji je bolestan ne vidi, neki pokon. Nema nikakve logike da se onaj ko je bolestan zahvaljuje prijatelju na poklonu, zahvaljuje mu se na dolasku, ali poklon ne vidi. Nekada mi ne vidimo šta nam je sve Gospodar dao i zbog toga nismo Mu zahvalni na onome što nam On daje.

Citirali smo kur’anski ajet: „Gospodar vas neće kazniti, ako budete zahvalni i ako Njega budete vjerovali”, ovaj ajet moramo također čitati i na sljedeći način: Ukoliko bude odsutno u našim životima to stanje zahvalnosti, onda ćemo doživjeti raznorazne kazne, doživljavat ćemo raznorazne terete! Ono što bi trebali znati jeste da nas ne smije viđenje darova Uzvišenog Gospodara spriječiti da vidimo Darovatelja. Blago li onome ko u svemu vidi Allahov dar njemu ili njoj.

Također, učeni nam govore da ne smijemo smatrati sebe dostojnim blagodati. Da smo mi nekim svojim djelima zaslužili da nam blagodat dođe, već trebamo smatrati da nam je ukazan dar od Uzvišenog Gospodara, samim time što smo u nekom nimetu, što smo u nekoj blagodati. Kada su govorili o tome koja je to manifestacija zahvalnosti koju možemo vidjeti kod onih srca koja su zahvalna Gospodaru kaže se da je zahvalnost da ne koristimo ono što nam je Gospodar dao u nepokornosti Njemu.

Advertisement

Nemoj da koristiš ono što ti je Gospodar dao da bi Njemu nezahvalan bio. Uzvišeni Gospodar kaže:

فَاذْكُرُونِي أَذْكُرْكُمْ وَاشْكُرُوا لِي وَلَا تَكْفُرُونِ

“Sjetite se Mene, Ja ću se vas sjetiti, Meni zahvalni budite i nemojte nezahvalni biti.” (El-Bekare, 152)

Koliko god nekoga volimo, ta osoba se ne može nas sjetit svaki put kada se mi nje sjetimo. Gospodar nas je počastio svaki put kada u srcima Njega spomenemo ili jezicima Njegovo ime izreknemo, svaki put nas se Gospodar sjeća! Odmah nakon sjećanja dolazi naredba: “Meni zahvalni budite i nemojte nezahvalni biti”, šta će dobiti onaj ko je zahvalan Uzvišenom Gospodaru?

Uzvišeni kaže:

Advertisement
لَئِنْ شَكَرْتُمْ لَأَزِيدَنَّكُمْ ۖ وَلَئِنْ كَفَرْتُمْ إِنَّ عَذَابِي لَشَدِيدٌ

“I kad je Gospodar vaš objavio: Ako budete zahvalni, Ja ću vam zacijelo još više dati; budete li nezahvalni, kazna Moja doista će stroga biti.” (Ibrahim, 7)

Kada kažemo nakon jela „Elhamdulillah“, hvala dragom Bogu, kada ujutro ustanemo pa kažemo: „Hvala Allahu koji je vratio duše naše u tijela“, kada uđemo na bilo koje mjesto, pa kažemo: „Hvala Gospodaru na onome što nam je dao“, u tom trenutku mi garantujemo, jer smo se odazvali Gospodaru, da smo ušli među one koji su zahvalni Gospodaru. Dok je hazreti Aiša, r.a., gledala Božijeg Poslanika, s.a.v.s., kako u noći klanja, kazala je: „Toliko je stajao na namazu da su mu noge njegove znale oteći. Govorila sam mu: ‘Zbog čega se toliko umaraš, a Gospodar ti je oprostio sve što si ranije učinio ili što možeš učiniti. On te štiti od svih grijeha.’ Tada je Božiji Poslanik, posljednji u nizu te plejade velikana koja je darovana čovječanstvu, kazao: ‘Aiša, zar da ne budem zahvalan rob svom Gospodaru.'“

Kada Gospodar hvali svoje robove, poslanike i druge, On kaže za njih: “On je bio zahvalan rob.” Zbog toga, onaj ko slijedi Božijeg Poslanika, treba nastojati u svojim stanjima da bude zahvalan Uzvišenom Gospodaru. Tri su stepena zahvalnosti. Prvi je, vjerovanje i priznavanje da sve što imamo od blagodati jeste dar od Gospodara, jer je svaka blagodat od Allaha, dž.š.

Ovaj stepen je isključivo u srcu. To je ona borba u kojoj mi moramo savladati šejtana koji nam došaptava da blagodati dolaze od ovoga ili onoga. Ne, sve blagodati dolaze od Uzvišenog Gospodara. Drugi stepen zahvalnosti jeste spomenuti ono što ti je Gospodar dao.

Advertisement

Kaže Gospodar:

وَأَمَّا بِنِعْمَةِ رَبِّكَ فَحَدِّثْ

“I o blagodati svoga Gospodara kazuj, govori!” (Ed-Duha, 11)

Ovaj stepen je vezan za jezik i posljedni stepen jeste onaj na koji ukazuju riječi Gospodara:

اعْمَلُوا آلَ دَاوُودَ شُكْرًا ۚ وَقَلِيلٌ مِنْ عِبَادِيَ الشَّكُورُ

“Radite, porodice Davudova, kako biste pokazali zahvalnost!” (Sebe’, 13)

Advertisement

Ovo je zahvalnost koju moramo pokazati svojim djelima. Dakle, vjerovanje i priznavanje srcem, spominjanje blagodati našim jezicima i pokazivanje zahvalnosti našim djelima. Učen čovjek zahvaljuje tako što govori, pobožan tako što daje lijep primjer i oni koji su spoznali da sve što imaju je dar gospodara daju od onoga što im je Gospodar dao. Musa, a.s., je rekao, kako mu je Gospodar objavio: “O Musa, smiluj se bolesnom i zdravom, budi obziran i opomeni ih.” Musa je rekao: “Zbog čega da se smilujem onome koji je zdrav, on je u blagodati?” Tada mu je Gospodar rekao: ”Smiluj se njemu, uči dovu za njega, jer nije dovoljno svjestan kolika je blagodat zdravlje.”

Hasan, sin hazreti Alije je govorio: ”Gospodaru moj, darivao si me, pa nisam bio zahvalan, iskušavao si me, pa nisam bio dovoljno strpljiv, niti si mi blagodati uzeo, niti si mi produžio iskušenja moja. Zaista, od tebe koji si najplemenitiji, samo se plemenitost može očekivati.” Božiji Poslanik, Muhammed, s.a.v.s., je rekao jednom od ashaba:
“Iza svakoga namaza reci: ‘Gospodaru moj, pomozi me da se Tebe sjećam i da Tebi zahvalan budem i da Tebi na najljepši način robujem.’”

Ibrahim, a.s., je kazao: “Gospodaru moj, kako da ti zahvaljujem, a i riječi moje: ‘Hvala Ti Bože” izrečene su onim što si mi Ti dao?’” Uzvišeni Gospodar mu je tada objavio: “Kada si svjestan toga, o Ibrahime, tada si zahvalan rob Moj.

hafizkenanmusic.com

Advertisement
Nastavi čitati
Advertisement

Religija

U petak nakon akšam namaza počinje ramazan – mjesec posta, molitve i oprosta

Published

on

By

U petak 28. februara s ezanom akšam namaza prema takvimu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini počinje sveti mjesec ramazan.

Prvi dan posta biti će u subotu, 1. marta 2025. godine, a početak posta razlikuje se od lokacije do lokacije pa će tako u Sarajevu početi u 4:48 sati, a prvi iftar će biti u 17:40 sati.

Prva teravija će se klanjati u petak 28. februara 2025. godine nakon zalaska sunca.

Za detaljan raspored namaza i vremena početka i završetka posta (sehur i iftar) u Sarajevu, ali i drugim bh. gradovima ramazanske vaktije se mogu preuzeti sa zvanične stranice Islamske zajednice u BiH.

Advertisement

O ramazanu
Ramazan je deveti mjesec islamskog kalendara i predstavlja period posta, molitve, introspekcije i zajedništva za muslimane širom svijeta. Tokom ovog mjeseca, vjernici se suzdržavaju od jela, pića i drugih tjelesnih potreba od zore do zalaska sunca, s ciljem duhovnog čišćenja i približavanja Allahu dž.š.

Post je obavezan svakoj fizički i psihički zdravoj i punoljetnoj osobi, muslimanu i muslimanki (u islamu se pod punoljetstvom podrazumijeva pubertet). To je treći temelj islama.

Ramazan se smatra mjesecom milosti, oprosta i spasa od vatre. Vjernici se tokom dana od zore do zalaska sunca suzdržavaju od jela, pića, loših misli i postupaka, dok se noći provode u namazu, učenju Kur'ana i dobročinstvu.

U ramazanu se praktikuje teravija, poseban noćni namaz koji se klanja isključivo tokom ovog mjeseca, a u posljednjoj trećini ramazana muslimani imaju priliku prisustvovati itikafu, povlačenju u džamiju radi ibadeta.

Advertisement

Osim posta, jedan od najvažnijih ibadeta tokom ramazana jeste zekat i sadekatu-l-fitr, obavezna milostinja koja se daje prije Bajrama kako bi se osiguralo da i siromašni mogu osjetiti radost blagdana.

Lejletu-l-kadr – Noć vrijednija od hiljadu mjeseci
Jedna od najsvetijih noći u islamu jeste Lejletu-l-kadr, poznata i kao Noć sudbine ili Noć moći. U Kur'anu se navodi da je to noć u kojoj je počela objava Kur'ana i da je vrijednija od hiljadu mjeseci (Suretul-Kadr, 97:3).

Tačan datum ove noći nije preciziran, ali se vjeruje da pada u neparnim noćima zadnje trećine ramazana – najčešće se obilježava 27. noć ramazana.

Muslimani provode ovu noć u molitvi, traženju oprosta i učenju Kur'ana, vjerujući da se tada Božija milost posebno spušta na vjernike. Preporučuje se učiti dovu koju je Poslanik Muhammed, a.s., preporučio:

Advertisement

“Allahumme inneke afuvvun, tuhibbul-afve, fa’fu anni.”
(“Allahu moj, Ti si Onaj koji prašta, voliš oprost, pa mi oprosti.”)

Lejletu-l-kadr je prilika da se čovjek približi Allahu, traži oprost za grijehe i moli za svoje potrebe, jer se vjeruje da su dove u toj noći primljene.

Ramazanski bajram
Ramazanski bajram dolazi nakon završetka posta i traje tri dana. To je vrijeme zajedništva, porodičnog okupljanja i dijeljenja radosti sa bližnjima, posebno s onima koji su u potrebi.

Ramazan nije samo mjesec posta već i prilika za unutrašnju transformaciju, jačanje karaktera i izgradnju boljeg odnosa s Bogom i ljudima.

Advertisement

Ove godine Ramazanski bajram će biti 30. marta.

 

Nastavi čitati

Religija

Profesor i učenik Medrese “Reis Džemaludin-ef. Čaušević” u Cazinu postali hafizi Kur'ana

Published

on

Još jedan dragulj Medrese “Reis Džemaludin-ef. Čaušević” – učenik Amar Dervić položio hifz
Amar Dervić, sin Asmira i Hatidže, rođen je 23. februara 2006. godine u Bos. Krupi.
Pred Komisijom za hifz Rijaseta IZ-e je proučio cijeli Kur'an napamet,učeći dnevno po dva džuza, a zadnje ajete je proučio 24. februara 2025. i tako stekao titulu hafiza Ku'ana časnoga.
Hafiz Amar je učenik četvrtog razreda naše Medrese. Poznat je po lijepom ahlaku, blagosti, primjernom ponašanju, upornosti u svemu što radi i ta se upornost ogleda i u tome što je za približno dvije godine naučio Kur'an napamet pred svojim muhafizom hafizom prof. Elmirom-ef. Mehmedovićem.
Čestitamo našem novom hafizu, njegovim roditeljima, kolektivu Medrese, kao i njegovom muhafizu na postignutoj časnoj tituli hafiza Kur’ana plemenitog.
Amar Grahović, profesor u Medresi “Reis Džemaludin-ef. Čaušević” položio hifz
U subotu, 22. februara 2025. godine, pred Komisijom za hifz Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, posljednje sure Časnog Kur'ana proučio je prof. Amar Grahović, sin Hasana i Bajrame iz Velike Kladuše i time stekao titulu hafiza Kur'ana.
Amar Grahović rođen je 02.05.1998. godine u Velikoj Kladuši. Osnovnu školu je završio u rodnom gradu, a Medresu „Reis Džemaludin-ef. Čaušević“ u Cazinu 2017. godine kao odličan učenik. Iste godine upisuje Fakultet islamskih nauka, teološki smjer, koji uspješno privodi kraju 2021. godine kao dobitnik najvećeg priznanja Univerziteta u Sarajevu „Zlatna značka“ za ostvaren ukupan prosjek ocjena od 9.63. U toku studija je bio honorarno angažiran kao demonstrator (student-asistent) na katedri za šerijatsko pravo. Nakon završetka fakulteta zasniva radni odnos u Medresi “Reis Džemaludin-ef. Čaušević”, najprije na poziciji bibliotekara a zatim odgajatelja. Dodatno je angažiran kao pomoćni imam u Gradskoj džamiji u Velikoj Kladuši i kao koordinator Mreže mladih Muftijstva bihaćkog. Duži niz godina je bio voditelj i urednik ramazanskog programa na Radiju Velika Kladuša. U procesu je izrade master teze na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu na katedri za šerijatsko pravo.
Hifz je učio pred muhafizom hafizom mr. Salihom-ef. Halilovićem.
Polaganje hifza je trajalo od 08. do 22. februara 2025. godine pred hafiskom komisijom u sastavu: hafiz doc . dr. Mensur-ef. Malkić, hafiz Haso-ef. Popara, hafiz mr. Salih-ef. Halilović, hafiz mr. Hamza-ef. Lavić i hafiz Omer-ef. Kurtić.
Kolektiv Medrese ovim povodom upućuje čestitku hafizu i muhafizu, porodici i njegovim prijateljima.
Nastavi čitati

Religija

Božija pomoć ima svoje uslove

Published

on

Svaki vjernik očekuje Božiju pomoć, u privatnom, poslovnom, društvenom životu. Ali Božija pomoć ima svoje uslove.
Već dugo razmišljam o redoslijedu kratkih sura koje vjernici uče u namazu.
Sura Nasr (Božija pomoć) govori o Njegovoj podršci i kolektivnoj pobjedi. Odmah iza ove sure dolazi sura Leheb koja govori o prokletstvu amidže Poslanika, a.s., Ebu Leheba.
Kao da nam Gospodar govori: da biste zadobili Božiju pomoć, morate ispuniti kriterije. U suprotnom, ni amidža Poslanikov neće biti pošteđen kazne.
Kako veličanstvena kur'anska lekcija – nema pobjede ni uspjeha bez kriterija, pravila, reda, vrijednosti i sistema.
A kako ćemo to postići?
Kao da nam je odgovor sljedeća sura – Ihlas (Iskrenost). Bez iskrenosti u vjerovanju i djelovanju nema kriterija u međuljudskim odnosima, a bez toga nema ni Božije pomoći!
Ammar Bašić, hfz.
Nastavi čitati

Religija

Sulejmanov, a.s., mrav naučio nas je da nema koristi od znanja koje se ne pretoči u djelo

Published

on

Piše: Abdusamed Nasuf Bušatlić

Uzvišeni Allah, objavio je: ”I sakupiše se Sulejmanu vojske njegove, džini, ljudi i ptice, sve četa do čete, postrojeni, i kad stigoše do mravlje doline, jedan mrav reče: “O mravi, ulazite u stanove svoje da vas ne izgazi Sulejman i vojske njegove, a da to i ne primijete!” I on se nasmija glasno riječima njegovim i reče: “Gospodaru moj, omogući mi da budem zahvalan na blagodati Tvojoj, koju si ukazao meni i roditeljima mojim, i da činim dobra djela na zadovoljstvo Tvoje, i uvedi me, milošću Svojom, među dobre robove Svoje!” (En-Neml, 17-19.)

Ovi ajeti otvaraju široke horizonte u razumijevanju odnosa muslimana prema svjetovima koji ga okružuju, te kako čak i najmanja stvorenja mogu biti izvor razmišljanja i pouke.

Naime, u devetnaestom ajetu sure En-Neml, Uzvišeni Allah spominje ponašanje sićušnog mrava, naglašavajući važnost pažljivog promatranja i učenja iz svega što nas okružuje, pa čak i iz naizgled malih i nevažnih stvorenja.

Advertisement

Ovaj ajet nas podsjeća da u svakom stvorenju postoji znak za onoga ko razmišlja, te da musliman treba biti svjestan Božanske mudrosti koja se manifestira u svemu stvorenom, uključujući i živote malih stvorenja poput mrava.

On također predstavlja put svijesti od spoznaje do dubokog promišljanja, od promišljanja do zahvalnosti, i od zahvalnosti do činjenja dobrih djela.

Dakle, prvo dolazi spoznaja ili razumijevanje (idrâk), potom duboko razmišljanje (te’emmul), koje vodi do zahvalnosti (šukr), a zatim ta zahvalnost motiviše na akciju kroz dobra djela (amelun salih).

U ovim ajetima prikazana su dva međusobno povezana nivoa znanja: znanje mrava i znanje Allahovog poslanika, Sulejmana, alejhi selam.

Advertisement

Znanje mrava očituje se u njegovom razumijevanju ljudske prirode i ponašanja. Komentirajući ovaj ajet, Ibn Ašur, rekao je: ”Sulejman, alejhi selam, bio je iznenađen time što je mrav znao njegovo ime i što je rekao: ”Da vas ne izgazi Sulejman i vojske njegove, a da to i ne osjete.” A zatim je opisao Sulejmana, alejhi selam, i njegovu vojsku kao pravedne i saosjećajne, ističući da oni ne ubijaju živa bića bez opravdanog razloga.

Ovo znanje nije bilo samo teorijsko saznanje, već se odmah pretvorilo u dobra djela, kao što je upozorenje mrava njegovom narodu i čuvanje (spašavanje) njihovih života.

Što se tiče znanja Sulejmana, alejhi selam, ono se ogledalo u njegovoj sposobnosti da razumije jezik stvorenja, što je bilo znanje koje ga je vodilo ka dubokom razmišljanju i stalnoj zahvalnosti Allahu.”

Milostivi Allahu, podari nam istinsko znanje koje ćemo pretočiti u djela, i učini nas Tvojim zahvalnim robovima. Amin!

Advertisement

saff.ba

Nastavi čitati

Religija

Večeras je blagoslovljena noć Lejletu-l-Berat

Published

on

Hazreti Aiša, r.a., prenosi: „Allahov Poslanik, a.s., je jedne noći klanjajući noćni namaz toliko dugo ostao na sedždi da sam pomislila kako je umro. Ustala sam, dodirnula mu kažiprst, a on se pomače i podiže glavu sa sedžde. Kada je završio namaz rekao mi je: ‘O Aiša, o Humejra! Da li si pomislila da te je Allahov Poslanik, a.s., obmanuo?’ Rekoh: ‘Ne, tako mi Allaha, Allahov Poslaniče, nisam to pomislila, nego sam pomislila da si umro zato što si dugo ostao na sedždi.’ Poslanik, a.s., tada reče: ‘A znaš li ti koja je ova noć?’ Rekoh: ‘Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju.’ On reče: ‘Ovo je noć polovine šabana. Uzvišeni Allah večeras pažljivo promatra Svoje robove i oprašta onima koji traže oprost i obasipa Svojom milošću one koji milost mole. Bez ičega ostavlja samo one koji mrze druge (zle osobe).'“[1]

Hazreti Aiša, r.a., također prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: „Allah, dž.š., se spušta na nama najbliže nebo 15. noći šabana i oprasti grijehe većem broju osoba nego što ima dlaka u vuni Benu Kelbovog stada.“[2] Benu Kelb je bilo pleme koje je imalo najveći broj ovaca. Allahov Poslanik, a.s., je zapravo želio reći da u ovoj noći Uzvišeni Allah, dž.š., prašta velikom broju ljudi i žena.

Muhammed, a.s., kaže: „U noći polovinom šabana Uzvišeni Allah oslobađa od Vatre veći broj osoba nego što ima dlaka u vuni Benu Kelbovog stada. Međutim, (čak i u ovoj noći) Allah ne gleda (neće oprostiti) u idolopoklonika, onoga čije srce je ispunjeno zlobom, onoga ko prekida rodbinske veze, onoga ko iz ponosa i oholosti spušta svoje haljine ispod članaka, onoga ko je neposlušan prema svojim roditeljima i notornog alkoholičara.“[3]

Muaz ibn Džebel, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: „Uzvišeni Allah, dž.š., promatra Svoja stvorenja u noći poloviom šabana i oprašta svima osim mušricima i zlobnicima.“[4]

Advertisement

Iako lanci prenosilaca nekih od navedenih hadisa imaju određenih tehničkih nedostataka kombinovani zajedno oni predstavljaju jak dokaz odličnosti i blagoslovljenosti Lejletul-berata, a ne kako tvrde pojedini savremeni učenjaci koji na osnovu ovih minornih nedostataka odbijaju ovoj velikoj noći priznati bilo kakvu vrijednost. Ustvari, za pojedine islamske učenjake neki od spomenutih hadisa su autentični (sahih), a mane u lancima prenosilaca (send) ostalih hadisa smatrali su malim tehničkim nedostacima koji se prema nauci hadisa mogu otkloniti s drugim lancima prenosilaca (sened) istog hadisa. To je razlog zbog kojeg su naši dobri prethodnici smatrali kako Lejletul-berat ima posebnu vrijednost i trudili su se da je provedu u ibadetu i molitvi.

Šta bi trebalo učiniti za vrijeme Lejletul-berata?

Uzimajući u obzir vrijednost Lejletul-berata svaki musliman bi trebao ostati što duže budan tokom ove veličanstvene noći. Ako je neko u mogućnosti najbolje bi bilo provesti cijelu noć u ibadetu i molitvi. A ako to iz nekog razloga nije u mogućnosti, dobro bi bilo barem dio ove noći, najbolje iza ponoći, provesti u ibadetu. Povodom Lejletul-berata preporučuju se sljedeći ibadeti:

Najpoželjnije je Lejletul-berat provesti u dobrovoljnom namazu. Nije određeno koliko bi rekata namaza trebalo klanjati, ali taj broj ne bi trebao biti manji od osam rekata. (Uobičajeno je kad se klanja noćni namaz da se selam predaje poslije svaka dva rekata. Ovdje je spomenut parni broj rekata jer autor podrazumijeva da se vitr klanja na kraju.) također je poželjno da svaki dio namaza: kijam, ruku i sedžda traju duže nego što je uobičajeno (Iz gore navedenog hadisa vidi se da je Poslanik, a.s., dugo ostao na sedždi tako da je hazreti Aiša pomislila da je umro). Dobro bi bilo da osoba koja klanja noćni namaz povodom Lejletul-berata na kijamu uči najduže sure koje zna. Ako neko ne zna duge sure može učiti nekoliko kratkih sura na jednom rekatu. (Također se na jednom rekatu može učiti ista sura nekoliko puta, naprimjer sura Ihlas – Kul huvallahu ehad, kao što to prenosi Gazalija u Ihjau.)

Advertisement

Učenje Kur'ana. Učenje Kur'ana je veoma koristan ibadet. Poslije namaza, ili u neko drugo vrijeme tokom ove noći lijepo bi bilo proučiti što više ajeta i sura iz Kur'ana.

Zikr. Uz dobrovoljni namaz i učenje Kur'ana Lejletul-berat je poželjno provoditi u zikru – spominjanju, veličanju Uzivšenog Allaha, dž.š., i donošenju salavata na našeg dragog Pejgambera, a.s. Zikr se može učiti u šetnji, sjedeći, ležeći u krevetu ili u nekoj drugoj situaciji. (Zikr se može učiti i bez abdesta, s tim da je bolje s abdestom.)

Dova. Najveću korist u ovoj noći moguće je ostvariti putem namaza i dove. Nadati se je, ako Bog da, da će dove u ovoj noći biti primljene. Dova je sama po sebi ibadet. Uzvišeni Allah, dž.š., prima dove, rješava potrebe i nagrađuje vjernika za svaku dovu koju prouči. Nekada čak i kad se čini da je dova ostala bez odgovora Uzvišeni Allah, dž.š., obasipa onoga ko uči dovu većim blagoslovom i dragocjenijom nagradom od prolaznih svjetovnih koristi koje je u dovi tražio. Kroz dovu će vjernik ojačati svoje veze sa Svemogućim Gospodarem što je glavna svrha svih propisanih ibadeta. U dovi se može tražiti bilo koja želja i potreba, ali su najbolje dove Božijeg Poslanika, a.s. To su veoma jezgrovite i sadržajne dove kojima se zadovljavaju sve čovjekove potrebe na ovom i na budućem svijetu. Zapravo, vjerovjesničke dove su tako duboke da ljudska mašta teško može doseći njihovu bit. Postoje brojne knjige na različitim jezicima koje sadrže dove iz Kur'ana i hadisa, pa bi najbolje bilo Dragog Boga moliti u skladu s njima, svejedno da li će se učiti na izvornom arapskom ili na maternjem jeziku.

Osobe koje iz opravdanih razloga, poput bolesti i iznemoglosti, nisu u mogućnosti klanjati dobrovljne namaze ili učiti Kur'an trebali bi se posvetiti ibadetima koje mogu izvršavati, jer se ni ove osobe ne bi trebale lišavati blagodati Lejletul-berata. S te strane predlažem im sljedeće:

Advertisement

– Da klanjaju akšam, jaciju i sabah u džematu u džamiji, ili kod kuće ako su teže bolesni.
– Da, bez obzira na okolnosti, uče zikr, spominju Dragog Boga i donose salavate na časnog Poslanika, a.s., dok ih ne savlada san.
– Da mole Allaha, dž.š., za oprost grijeha i druge potrebe što mogu činiti čak i u bolesničkom krevetu.

Žene koje imaju menstruaciju u ovoj noći ne smiju klanjati namaz niti učiti Kur'an, ali mogu učiti zikr, tesbih, salavate i dove. Također mogu učiti dove iz Kur'ana ili hadisa s namjerom da uče dove, a ne s namjerom da uče Kur'an.

Prema jednom slabom predanju (daif) Muhammed, a.s., je za vrijeme Lejletul-berata otišao u mezarje i učio dovu za umrle muslimane. Na osnovu toga neki pravnici (fakih) smatraju da je mustehab povodom Lejletul-berata otići u muslimansko mezarje, proučiti Fatihu ili neki drugi odlomak iz Kur'ana i dovu za umrle. No, to nije obavezujuće.

Šta ne bi trebalo činiti povodom Lejletul-berata?

Advertisement

Kao što sam već napomenuo, Lejletul-berat je mubarek noć ispunjena neizmjerom Božijom milošću. Stoga bi se u ovoj noći trebali posvetiti ibadetu, a suzdržati se od svih griješnih djela. Iako su se vjernici neprestano dužni čuvati grijeha, to je potrebnije tokom mubarek noći kako se ne bi na Božiju milost i Njegov blagoslov odgovaralo grijesima (Što je kranja neposlušnost i nepoštovanje). Takav arogantan postupak ne može izazvati ništa osim gnjeva i srdžbe Božije. Posebno je bitno čuvati se grijeha nabrojanih u hadisu pod brojem 3, jer ti grijesi lišavaju osobu Božije milosti i Njegovog oprosta.

Povodom Lejletul-berata pojedine osobe čine neke stvari kako bi pokazali koliko im je bitna ova noć, kao što je, naprimjer, kuhanje posebnih jela ili svečano osvjetljavanje džamija itd. Sve to ne samo da je novina koju su uvele kasnije generacije, već je, u nekim slučajevima, čisto imitiranje nemuslimana. Povoditi se za nemuslimanima samo je po sebi grijeh, a još je veći grijeh ako se to čini za vrijeme mubarek noći. Muslimani se toga trebaju čuvati.

Neki ljudi provode ovu noć organizujući vjerske skupove na kojima drže duge govore. To također nije preporučeno jer se može činiti bilo koju drugu noć. U ovoj noći od vjernika se traži da se sključivo posveti ibadetu.

Dobrovoljni namaz, učenje Kur'ana i zikr povodom Lejletul-berata bolje je izvršavati individualno nego zajednički. Dobrovoljni namaz ne bi trebalo izvršavati zajednički, niti bi trebalo organizovati okupljanja u džamiji radi dobrovljnog namaza povodom ove noći. (Ovo je izvodljivo u situaciji kada su svi upoznati s terminom Lejletul-berata, njenoj vrijednosti i načinom obilježavanja. Smatram stoga da nema ništa loše u tome da se organizuje u džamiji kraći program sastavljen od predavanja u kojem bi se istakao značaj ove noći, klanjala nafila od nekoliko rekata kako bi se vjernicima objasnio način klanjanja, te zikra i dove.) Naprotiv, ova noć predviđena je za ibadet u samoći. To je vrijeme za direktan kontakt s Gospodarem svemira i svu pažnju je potrebno posvetiti Njemu i samo Njemu. To su dragocjeni noćni sati u kojima niko ne bi trebao stajati između roba i njegovog Gospodara. Cjelokupnim bićem potrebno je usmjeriti se ka Allahu i ne smije se dopustiti nikome da ometa unutarnji mir. To je razlog zbog kojeg je Allahov Poslanik, a.s., u Lejletul-beratu ibadetio u potpunoj samoći, odvojen čak i od svoje supruge hazreti Aiše, r.a. Eto, zbog toga je dobrovoljni namaz za vrijeme Lejletul-berata preporučljivije klanjati u samoći nego u džematu.

Advertisement

Dobrovoljni post povodom Lejletul-berata

Preporučljivo (mustehab) je postiti dan poslije Lejletul-berata (15. šaban). Allahov Poslanik, a.s., je nedvosmisleno preporučio da se dan nakon Lejletul-berata provede u postu. Iako učenjaci hadisa imaju neke sumnje u autentičnost ovog hadisa svi se slažu kako post u prvoj polovini mjeseca šabana ima posebnu vrijednost. Vjerovjesnik, a.s., je ponekad postio gotovo cijeli mjesec šaban. Osim toga, veliki broj dobrih prethodnika (selef) u našem ummetu je prakticirao post 15. šabana. To što su oni iz generacije u generaciju konstantno postili 15. šaban znači da su ovaj hadis smatrali vjerodostojnim. Zbog toga je preporučljivo dobrovoljno postiti 15. dan šabana. Osoba može zanijetiti da će tim postom napostiti ranije propušteni post mjeseca ramazana (kada), te i za to ostvariti korist od posta 15. dana šabana.

Autor: Muhammad Taqi Usmani

Preveo: Elvir Duranović

Advertisement
preporodd.onfo
Nastavi čitati

Religija

Islam i nauka1/3 (video)

Published

on

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije