Apelaciju Ustavnom sudu za preispitivanje donošenja Abdićevog budžeta uputio je premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić, na zahtjev većine vijećnika Velike Kladuše. Ovo je zatraženo jer je Općinsko vijeće Velike Kladuše usvojilo budžet ove općine za ovu godinu, ali je Abdić odbio da ga objavi u Službenom listu Velike Kladuše i potom je naknadno donio “svoj” budžet. Razlog tome je što Abdić ne priznaje novu većinu u Općinskom vijeću Velike Kladuše u kojoj nema njegove Laburističke stranke, te ne priznaje izbor Bisenije Mušedinović (SDA) za predjsedavajuću ovog vijeća.

Ustavni sud FBiH, iako je proglasio neustavnim budžet koji je donio Abdić, neustavnim je proglasio i budžet kojeg je usvojilo Općinsko vijeće jer on nije objavljen u Službenom glasniku.

Nadalje, Ustavni sud FBiH se u svojoj presudi osvrnuo i na pitanje izbora Mušedinović koje se desilo početkom godine, a nakon što je nadležnost predsjedavajućeg, poslije smrti predsjedavajućeg Admila Mulalića, preuzela zamjenica predsjedavajućeg Emina Ćehić iz Laburističke stranke.

Ustavni sud FBiH osporava to što je Abdić tražio preispitivanje odluke Općinskog vijeća o izboru Mušedinović, ali je stava i da je Općinsko vijeće trebalo preispitati tu odluku.

U međuvremenu, protiv Abdića je podignuta optužnica zbog zloupotrebe položaja, na osnovu tužbi vijećnika nove većine. On je, nakon dvije odgode, za nekoliko dana treba izjasniti o krivnji.

Povodom presude Ustavnog suda oglasila je i aktuelna većina u Općinskom vijeću koja je djelomično zadovoljna presudom.

– Radi velikokladuške javnosti dužni smo iznijeti stav povodom presude Ustavnog suda FBiH na koju čekamo punih pola godine i pojasniti njenu suštinu, znajući da će ista postati predmet različitih tumačenja i manipulacija.

Prije svega ističemo da presudom nismo u potpunosti zadovoljni, ali jesmo njenim najvećim dijelom, te je, kao legalisti, u potpunosti poštujemo.

Sud je utvrdio da su budžet Općine Velika Kladuša i Odluka o izvršenju budžeta, koje je proglasio načelnik, doneseni suprotno Ustavu Federacije BiH. Međutim, sud je utvrdio i da su budžet i Odluka o izvršenju Budžeta, koje je donijelo Općinsko vijeće, također doneseni suprotno Ustavu Federacije BiH iz razloga što, po nalogu Općinskog načelnika, nisu objavljeni u Službenom glasniku i samim tim nisu stupili na snagu – navedeno je u saopćenju pozicije koje je prenije i Mušedinović na svom Facebook profilu.

– Sud je također zauzeo stav da je zamjenica predsjedavajućeg Općinskog vijeća Emina Ćehić bez valjanog pravnog osnova preuzela nadležnost predsjedavajućeg vijeća nakon smrti gospodina Admila Mulalića. U presudi se navodi da se smrt predsjedavajućeg kao konačna činjenica ne može podvoditi pod poslovničku odredbu o odsutnosti ili spriječenosti predsjedavajućeg koja je moguća iz brojnih razloga (službeno putovanje, bolovanje i slično) nakon čega isti nastavlja da obavlja funkciju na koju je izabran. “Zamjenica predsjedavajućeg je bila dužna u ovoj situaciji sazvati sjednicu Općinskog vijeća na kojoj bi se izvršio izbor novog Predsjedavajućeg”, zaključuje sud.

Podsjećamo da Emina Ćehić ne samo da nije zakazala takvu sjednicu nego je u više navrata odbijala da na dnevni red stavi tačku o izboru novog predsjedavajućeg vijeća (uključujući i 4. oktobra 2021., odnosno na prvoj sjednici nakon smrti bivšeg predsjedavajućeg) – istakla je pozicija.

U saopćenju su naveli da Ustavni sud dalje ističe da je nesporno pravo općinskog načelnika da traži preispitivanje odluka Općinskog vijeća koje je dužno da iste razmotri.

– Međutim, kada je u pitanju zahtjev za preispitivanje odluka (o imenovanju komisije za izbor i imenovanje i predsjedavajuće vijeća), sud je utvrdio da načelnikov zahtjev ne sadrži navode i činjenice koje ukazuju da odluke čije se preispitivanje traži mogu dovesti do “nepopravljive štete” po interese ili imovinu lokalne zajednice, niti je naveo razloge koji su propisani Statutom Općine. “U tom smislu Ustavni sud Federacije smatra da Zahtjev za preispitivanje odluka od strane Općinskog načelnika može da predstavlja i način za odugovlačenje izbora novog Predsjedavajućeg Općinskog vijeća i preuzimanje po automatizmu nadležnosti predsjedavajućeg od strane zamjenice predsjedavajućeg”, zaključuje sud – pojasnili su iz većine u Općinskom vijeću.

Ustavni sud u presudi konstatuje da Općinsko vijeće nije preispitalo svoje odluke o izboru Komisije za izbor i imenovanje i predsjedavajuće vijeća iako mu je to bila dužnost prema Statutu Općine.

– Međutim, ovdje je bitno napomenuti da Općinsko vijeće nije preispitalo svoje odluke jer je dobilo mišljenje kantonalnog i federalnog ministarstva pravde da to nije potrebno, što sud nije konstatovao. Ipak, Sud ne spori da novoizabrana predsjedavajuća zakazuje sjednice i da Općinsko vijeće funkcioniše, odnosno ima kvalifikovanu većinu za odlučivanje. Nigdje u presudi se ne navodi da sjednice vijeća nemaju legitimitet niti da postoje problemi u odnosima pozicije i opozicije. Sud potvrđuje da se međusobni odnosi Općinskog vijeća i Općinskog načelnika ne zasnivaju na principima međusobnog uvažavanja i saradnje. Dakle, za sud je nesporno da postoji legitimno Općinsko vijeće kao organ vlasti – istakli su iz pozicije.

Ustavni sud FBiH je u svojoj presudi donio i prijelazno rješenje, “isključivo imajući u vidu interes građana Općine Velika Kladuša”. Po tom privremenom rješenju se budžet za ovu godinu i Odluka o izvršenju budžeta, iako doneseni suprotno Ustavu, imaju primjenjivati do kraja fiskalne godine.

– “Pritom je cijenio i vremenski period, odnosno trajanje tekuće, te fiskalne godine, te činjenicu da postoji pozitivna pretpostavka da su budžetska sredstva dobrim dijelom već realizovana i da pred općinskim načelnikom i Općinskim vijećem stoji obaveza usvajanja budžeta za 2024. godinu”, stoji u obrazloženju suda.

Još jednom ističući da poštujemo odluku suda, moramo sa žaljenjem konstatovati da je sud propustio donijeti i prijelaznu mjeru kojom bi se osiguralo da se budžet za 2024. godinu i prateća Odluka o izvršavanju budžeta donesu u skladu sa Ustavom FBiH, a znajući iz iskustva da općinski načelnik neće poštovati ni ovu, kao ni ranije sudske odluke, te da će pokušati da opstruira donošenje odluka od strane vijeća na isti način kako je to radio i u proteklom periodu – upozorili su vijećnici nove većine.

U Unsko-sanskom kantonu porodiljska naknada iznosi 55 posto najniže plaće u Federaciji, a što konkretno iznosi 327,80 KM, a isplaćuje se u trajanju od 12 mjeseci.

Kako je kazao ministar zdravstva i socijalne politike USK Muris Halkić, drže se Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom koji je usvojila Vlada FBiH.

– Mi pripremamo budžet za narednu godinu, mislim da mi nemamo dovoljno novaca u budžetu da mi to možemo tako finansirati. Druga stvar, mi ćemo sad podijeliti Ministarstvo, bit će odvojeno zdravstvo i socijalna politika. Ne znam šta će novi ministar – govori Halkić.

Realno gledajući, dodaje on, nemaju dovoljno sredstava da iznesu povećanje.

– Hvala Bogu, imamo porast broja porodilja. Sada imamo problem oko isplata jer u budžetu nije planirano toliko i moramo raditi rebalans. Uglavnom, nema naznaka ni indicija da će biti povećanja – zaključuje Halkić.

Ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Milenko Bevanda kratko je kazao kako će rješavati stvari u skladu sa mogućnostima.

– Još je prerano, mi smo premalo tu. Ja još snimam situaciju. Ja sazivam službe, prikupljam informacije. Sve što bude na korist našim pacijentima, ja ću sigurno staviti na dnevni red – naveo je ministar.

Novčana pomoć nezaposlenoj porodilji u Hercegovačko-neretvanskom kantonu iznosi 400 KM mjesečno, a isplaćuje se 12 mjeseci. Također, porodilja dobije i jednokratnu novčanu pomoć za opremu novorođenog djeteta u iznosu 400 KM.

Kako nam je rekao ministar zdravstva i socijalne politike Posavskog kantona Damir Živković, naknada za porodilje isplaćuje se u iznosu 400 KM mjesečno u trajanju od 12 mjeseci. Pitali smo ga planiraju li povećanje ove naknade.

– Da, u pripremi imamo nešto. Vidjet ćemo kako će nam proći budžet za iduću godinu, pa ćemo onda znati konkretno – odgovorio nam je Živković.

I ministra zdravstva i socijalne politike Srednjobosanskog kantona Antu Matića pitali smo je li u planu povećanje porodiljskih naknada u ovom kantonu, gdje porodilje primaju novčanu pomoć u visini 55 posto minimalne plaće u FBiH.

– Ne znam, mislim da nije. One su trenutno vezane za prosječnu plaću. Ovi drugi kantoni koji su išli na te iznose su u debelim deficitima i ne znaju sad kako će izaći iz toga. Mislim da je to slučaj u ZDK. Kada nešto daješ nekom pravo, moraš biti oprezan koliko daješ. Treba biti odgovoran – kaže Matić.

Matić dodaje kako ne može za sada ništa još reći na ovu temu.

– Vidjet ćemo koliko bude budžet dozvoljavao da sve osobe koje ostvaruju neka prava preko Vlade, gledat ćemo da ugradimo, da pokušamo što bolje zaštititi sve skupine – zaključuje on.