SSVOONK BIH – KANTONALNI ODBOR USK
OBRAĆANJE SINDIKALNIM POVJERENICIMA

Uvažene kolegice i kolege,

predsjednik i pregovarački tim SSVOONK-a Unsko–sanskog kantona obavještavaju članstvo da ćemo u utorak, 1. 9. 2026. godine, od 8:00 do 9:00 sati, održati jednosatni štrajk upozorenja u dvorištima škola. Štrajk upozorenja organizujemo zbog nedonošenja Pravilnika o ocjenjivanju, napredovanju i sticanju stručnih zvanja Uposlenika u srednjim školama USK-a, kao i zbog neusvajanja Pedagoških standarda i normativa za srednje obrazovanje. Na navedene probleme ukazivali smo još u aprilu, a nakon niza razgovora s Vladom USK-a dogovoreno je da se oba dokumenta usaglase najkasnije do 15. 8. 2026. godine kako bi prošli potrebne procedure i bili primjenjivani od početka nove školske godine. Nažalost, dogovoreni rokovi nisu ispoštovani. Procesi pregovaranja i odlučivanja više puta su prekidani zbog promjena u Vladi USK-a, dok zajednički prijedlozi MONKS-a i SSVOONK-a nisu razmatrani u dogovorenim rokovima. Posebno zabrinjava činjenica da je plata profesora u srednjoj školi sa VII stepenom stručne spreme, bez napredovanja i stručnog zvanja, svega 1.736,35 KM.

Istovremeno, u drugim javnim ustanovama plata Uposlenika iznosi:

– VI stepen stručne spreme, bez napredovanja i stručnog zvanja – 2.265,72 KM
– IV stepen stručne spreme – 2.575,01 KM
– III stepen stručne spreme – 1.903,27 KM

Dakle, plata profesora u srednjoj školi sa VII stepenom stručne spreme niža je za 529,37 KM u odnosu na uposlenika sa VI stepenom, 838,66 KM u odnosu na uposlenika sa IV stepenom i 166,92 KM u odnosu na uposlenika sa III stepenom stručne spreme u drugoj javnoj ustanovi. (Izvor: e-Registar zaposlenih u javnom sektoru Unsko-sanskog kantona – Ured za borbu protiv korupcije USK-a.)

Ovi podaci jasno ukazuju na izrazito nepovoljan materijalni položaj uposlenika u srednjem obrazovanju i potrebu za hitnim uređenjem sistema plata i vrednovanja rada. Navedeno nije samo pitanje plata već pitanje odnosa prema uposlenicima u srednjem obrazovanju, njihovom znanju, odgovornosti, stručnosti i dostojanstvu. U pregovorima smo pokazali maksimalnu odgovornost i spremnost na kompromis. Odrekli smo se dijela zahtjeva i predlagali rješenja koja doprinose finansijskoj stabilnosti Kantona. Međutim, partnerstvo podrazumijeva poštovanje dogovora i preuzetih obaveza s obje strane. Zbog svega navedenog smatramo da je vrijeme za konkretno sindikalno djelovanje.

Posebno žalosti činjenica da s druge strane pregovaračkog stola sjede ministri koji osporavaju naše argumente, degradiraju i ismijavaju zahtjeve uposlenika u srednjem obrazovanju, smatrajući da je plata od 1.736,35 KM dovoljna za uposlenika u srednjem obrazovanju sa VII stepenom stručne spreme. U tome se posebno ističu ministar finansija i ministar obrazovanja, koji takav stav zastupaju i brane. Uprkos ranije iskazanoj volji za rješavanje navedenih problema, zabrinjava činjenica da premijer USK-a blagonaklono podržava stav ministara, čime se šalje jasna poruka da je ovakav položaj uposlenika u srednjem obrazovanju prihvatljiv. Smatramo da je takav odnos ponižavajući za sve uposlenike u srednjem obrazovanju koji svoj posao obavljaju odgovorno, stručno i profesionalno.

Pozivamo sve sindikalne povjerenike da upoznaju članstvo i osiguraju jedinstveno i dostojanstveno učešće uposlenih u štrajku upozorenja 1. septembra 2026. godine od 8:00 do 9:00 sati. Samo zajedničkim djelovanjem možemo zaštititi prava uposlenih, dostojanstvo profesije i položaj srednjeg obrazovanja u zajednici.

U Bihaću, 26. 8. 2026. godine

Izvor:https://www.facebook.com/sindikatsrednjegobrazovanja

Molimo dobrovoljne davaoce krvi koji su u mogućnosti da daruju krv za Mehmeda Badića.

📞 Za informacije se možete javiti na 062 162 016.

Ili, ako vam je lakše, možete se direktno javiti Transfuziologiji u Bihaću i navesti da je krv namijenjena za Mehmeda Badića.

Hvala svima koji mogu pomoći!

Bosna i Hercegovina nastavlja bilježiti zabrinjavajući pad nataliteta, a posljedice se sve snažnije osjećaju u obrazovnom sistemu. Najnoviji statistički podaci pokazuju da je zemlja u posljednje tri školske godine izgubila 7.758 učenika, dok je broj upisanih prvačića manji za 853.

Posebno je pogođen Unsko-sanski kanton, koji je u posljednjih pet godina ostao bez čak 13 osnovnih škola, što predstavlja najveći apsolutni pad među svim kantonima u Federaciji BiH.

Sve manje učenika i prvačića

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u školskoj 2025/2026. godini u 1.622 osnovne škole upisano je 248.585 učenika, što je za 3.171 manje nego godinu ranije. U prve razrede krenulo je 26.962 djece, odnosno dva posto manje nego prethodne godine.

Pad je vidljiv i u ranijim godinama:

Za samo tri godine broj učenika smanjen je za 7.758, dok je broj djece koja prvi put sjedaju u školske klupe pao za 853.

Federacija ostala bez 47 škola

Negativni demografski trendovi odražavaju se i na školsku mrežu. U Federaciji BiH broj osnovnih škola smanjen je sa 1.043 u školskoj 2021/2022. na 996 u 2025/2026. godini, što znači da je ugašeno 47 škola.

Najveći gubitak zabilježio je Unsko-sanski kanton, gdje je broj škola pao sa 141 na 128, odnosno za 9,2 posto.

Gdje je stanje najteže?

Procentualno najteže stanje je u Kantonu 10, gdje je ugašena gotovo svaka peta škola.

Jedini kanton koji bilježi rast broja škola jeste Kanton Sarajevo, gdje je broj osnovnih škola povećan sa 96 na 97.

Škole sa svega nekoliko učenika

Podaci pokazuju ogromne razlike između općina.

Najmanji broj učenika ima općina Dobretići, gdje osnovnu školu pohađa svega sedam učenika.

Među općinama s najmanjim brojem osnovaca nalaze se i:

• Ravno – 16 učenika

• Trnovo – 41 učenik

• Bosansko Grahovo – 54 učenika

S druge strane, najveće škole nalaze se u urbanim sredinama:

• Novi Grad Sarajevo – 11.484 učenika

• Zenica – 9.290

• Mostar – 8.732

• Tuzla – 8.013

Natalitet u stalnom padu

Obrazovni sistem prati širi demografski problem. Federacija BiH je ove godine zabilježila negativan prirodni priraštaj u svih deset kantona, dok državni podaci pokazuju da broj rođenih godinama opada.

*Podaci za 2025. odnose se na prvih devet mjeseci godine.

Na osnovu ovih podataka, Bosna i Hercegovina je za samo tri godine ostala bez najmanje 29.628 stanovnika prirodnim putem.

Upozorenje za budućnost

Pad broja učenika više nije samo statistički pokazatelj, već signal da se demografska kriza sve dublje odražava na lokalne zajednice. Dok se u pojedinim općinama škole bore za opstanak sa svega nekoliko učenika, najveći gradovi i dalje privlače stanovništvo, što dodatno produbljuje razlike između urbanih i ruralnih sredina.

Požar koji je izbio na planini Plješevica kod Bihaća zahtijeva hitnu reakciju nadležnih službi, a mogućnost gašenja iz zraka bit će razmatrana tokom dana. Premijer Unsko-sanskog kantona Ibrahim Dizdarić sinoć je, zajedno s ekipama na terenu, obišao požarište kako bi se procijenila situacija i mogućnosti za njegovo gašenje.

Dizdarić je na lice mjesta stigao nakon ponoći, zajedno s gradonačelnikom Bihaća, pripadnicima Gorske službe spašavanja, Granične policije BiH i vatrogasne jedinice. Cilj obilaska bio je neposredno sagledavanje stanja na požarištu i procjena raspoloživih snaga i načina na koji se može pristupiti gašenju.

“Došli smo na lice mjesta, do same vatre, do požara. Na licu mjesta su Grad Bihać zajedno sa mnom, pripadnici GSS-a, kolege iz Granične policije i Vatrogasne jedinice. Upravo vidimo vatru iza nas i moramo napraviti procjenu kako pristupiti gašenju požara”, kazao je Dizdarić.

Prema njegovim riječima, područje na kojem se požar trenutno nalazi moguće je sigurno pristupiti, ali gašenje značajno otežava nepristupačan i zahtjevan teren. Jedna od mogućnosti koja se razmatra jeste da ekipe pješice priđu požarištu, uz korištenje vode i vatrogasnog alata, kako bi pokušale lokalizirati i ugasiti vatru.

Premijer USK-a istakao je da situacija za sada nije alarmantna, ali da se ne smije čekati s reakcijom kako bi se spriječilo dalje širenje požara.

Dodatni problem predstavlja činjenica da se požar proširio i na dio terena koji je ranije bio označen kao potencijalno miniran. Prema informacijama s terena, vatra je sada izašla iz dijela za koji se smatra da više nije miniran, što omogućava sigurniji pristup ekipama.

Tokom dana trebalo bi biti poznato i hoće li Oružane snage BiH angažirati helikopter za gašenje požara iz zraka. Odluka će zavisiti od procjene sigurnosne situacije i mogućnosti djelovanja helikoptera na ovom području.

Dizdarić je upozorio da otvoreni plamen, u kombinaciji s vjetrom, predstavlja dodatni rizik i može pogodovati širenju vatre. Zbog toga će, kako je najavljeno, u jutarnjim satima biti potrebno maksimalno angažiranje svih raspoloživih snaga kako bi se požar stavio pod kontrolu.

Nadležne službe nastavljaju pratiti stanje na Plješevici, a eventualni angažman helikoptera mogao bi značajno olakšati gašenje na nepristupačnim dijelovima planine.