Connect with us

BiH

Konaković: Šta mi imamo od Komšićeve tuče s Hrvatima? Njemu je mrsko hodati i raditi da BiH otvori pregovore

Published

prije 3 mjeseca

on

Predsjednik NiP-a i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković ponovo je danas komentirao aktuelna politička dešavanja.

Konaković je trebao imati sastanak s mađarskim kolegom Peterom Szijjartom, ali je on odgođen zbog magle u Sarajevu.

Šef NiP-a je komentirao odbijenice iz SDA i DF-a na poziv Trojke za sastanak o izmjenama Ustava BiH kazavši da nije iznenađen.

“Kada bi ovi ljudi istinski razmišljali, ne samo o BiH, nego i njenim građanima, ne samo da postoji teoretska, postoji i formalna šansa da mi u ponedjeljak sjednemo i otklonimo to na jedan od načina koji sam već slušao da su i predlagale ove stranke koje, evo, neke neće, neke hoće doći, odazvaće se. Jednostavno je, mi hoćemo da pokažemo da postoji više nego dobra volja s naše strane, da se riješi osnovno pitanje kad je riječ o izbornom zakonodavstvu. To je uklanjanje onih famoznih prepreka i diskriminacija – uklanjanje etničkog prefiksa ultimativnog i na neki drugi način organizovanje procesa samih izbora”, kaže Konaković.

Dodaje da ga nije iznenadila potvrda iz DF-a i SDA da neće doći.

“Hoću da vas podsjetim, povukli smo jednu paralelu – kada smo mi dobili poziv za Neum, kao stranka, procijenili smo da je to vjerovatno, neka politička šteta. Mogli smo ostati kući, puno je lakše bilo ostati i govoriti “e, vidiš kako ovi ništa ne rade”, ali smo odlučili otići u Neum i pokušamo pomoći da se nađu neka rješenja, pa čak i da platimo neku političku cijenu. Njima su na prvom mjestu njihove stranke i to gledaju samo kroz prizmu potencijalnih izbora, sitnih šićarskih stranačkih interesa, tako da tu državotvornosti nema. Nisam iznenađen”, rekao je Konaković.

On je naveo da su o istom pitanju slično razgovarali i Dodik, Komšić i Izetbegović.

“Vidio sam neku njihovu usklađenost, kao i kod Ustavnog suda i nekih drugih pitanja. Dodik je nešto problematizovao, čini mi se, nema razloga. Neka dođe da razgovaramo o izmjenama Ustava. S druge strane i tokom pregovora o ustavnih reformi, stranke iz Republike Srpske su bile prilično korektne i sve do jedne su za to da se briše etnički prefiks u kojem bi se reklo da se bira jedan član Predsjedništva iz RS, tačka. Bio sam na sastancima i s Dodikom, Borenovićem, Šarovićem, još nekoliko aktera je bilo spremno na ovu vrstu izmjene i to je jedna dobra stvar. Neka dođu, neka ponove svoje stavove, ili neka kažu neke druge, eventualno, ako su promijenili svoje mišljenje”, ocjenjuje Konaković.

Dalje je naveo da je SDP poslao formalne pozive.

“Mi ćemo ozbiljno i odgovorno doći u ponedjeljak sa svojim timovima u Parlamentarnu skupštinu BiH, razgovarati o mogućim rješenjima, tražićemo rješenja sve dok postoji promil šanse da se ona desi”, kaže Konaković.

On je prokomentirao i prijedlog HDZ-a za izmjene Izbornog zakona, kazavši da ga još nije vidio, piše Raport.

“Govorili smo o onom dokumentu koji je HDZ nama proslijedio i to je njihov prijedlog. Način izbora člana Predsjedništva, pet kantona – ako nije u pet, u tri je, ako nije u tri, u dva… Nešto što je na tragu njihovih ‘Neumskih pregovora’ o kojima smo razgovarali. Ali, hoću da ponovim. Ta rješenja je moguće naći samo u sklopu cjelokupne izborne reforme jer svaka od strana nešto traži. Mi tražimo brisanje etničkog prefiksa ultimativno”, istakao je lider NiP-a.

Ponovo se obrušio na Željka Komšića. U sinoćnjem obračunu, Konaković kaže da su iz DF pravili i neke prvopisne greške.

“Ja sam govorio šta su mi svjedoci tog sastanka rekli, šokiran sam da se on čudi što sam ja prenio ono što on pokazuje da misli. Da li postoji neko od vaših medija, iko kome je Željko Komšić poslao poruku da apeluje na otvaranje pregovora sa EU. Nema nijedna Viber poruka da je član Predsjedništva, da ne kažem sjeo, njemu je to mrsko putovati, hodati i raditi, da je poslao poruku pomozite da Bosna i Hercegovina otvori pregovore. Iznenađen sam da se on pravda za nešto što demonstrira da misli. On je na sastanku u Briselu u decembru imao tu retoriku, govorio je neka sačekajte da oni sve to ispune. On to gleda stranački, on ne gleda to kao budućnost opstanka djece u Bosni i Hercegovini”, rekao je Konaković.

“Da vam ne pričam u New Yorku šta je radio, a šta je trebao raditi. Dogovorio dvije bilaterale pa mu se poklopili termini za 10 dana. Umjesto Scholzu otišao kod Južnokorejanca”, kazao je Konaković

On je rekao da je Komšićev ratni patriotizam neupitan, ali da ne vidi mirnodopski i da vidi samo stranački.

“Zamislite vi kako reaguje evropski zvaničnici kada predstavnik najvažnije institucije dođe i bude nezainteresovan i čak suprotno diskutuje. Kaže neka iscijedite vi to, pa ako Trojka ne natjera Dodika da vam isporuči svih 14 prioriteta nemojte im dati pregovore. Nije on to rekao na ovaj način, ali takvim konceptom. Ja ga pozivam da prestane sa privatnim aktivnostima. Njegove tuče sa hrvatskom stranom zanimljivo je, ali šta Bosna i Hercegovina ima od toga? Šta imamo što je Plenkovića nazvao Putinom, gdje su pomaci njegove politike”, kazao je Konaković.

Na kraju je prokomentirao i odnos Mađarske prema BiH kazavši da je njihova podrška iskrena.

“Szijjarto snažan zagovornik integracije BiH u Evropskoj uniji i da je on to pokazao diskusijama, glasanjem i lobiranjem.

Stalno upozoravam mađarske vlasti na potpuno poštivanje Ustava BiH i za sada mi se čini, bez obzira što je Dodik entitetski predsjednik da Mađarska drži i suštinski i protokolarno respekt Bosne i Hercegovine”, rekao je Konaković.

Naveo ja da nema ništa protiv toga da Mađarska podrži projekte u RS jer je to dio BiH.

Povezane teme:

BiH

Dodik ljut zbog odluke Crne Gore da podrži rezoluciju: “Mogli su se bar zapitati kako će se osjećati blizu 40 posto Srba u toj zemlji”

Published

prije 3 sata

on

30. Aprila 2024.

By

Najava crnogorskog premijera Milojka Spajića da će podržati rezoluciju o Srebrenici je moralno, politički i historijski katastrofalna, kazao je predsjednik RS Milorad Dodik.

“Ako nisu vodili računa o stigmi koja se ovom rezolucijom nameće cijelom srpskom narodu, mogli su se bar zapitati kako će se osjećati blizu 40 odsto državljana Crne Gore koji se izjašnjavaju kao Srbi”, kazao je Dodik.

Dodik je napisao na društvenim mrežama da je Milo Đukanović poražen na izborima, ali politika koja je po pravilu na štetu Srba u Crnoj Gori je, kako kaže, nažalost, pobijedila

“To je večeras potvrdio i premijer Spajić”, rekao je Dodik.

Nastavi čitati

BiH

Munira Subašić u UN-u: “S bolom legnem s bolom ustanem, pa zar je moj sin se sastojao od dvije kosti?”

Published

prije 17 sati

on

29. Aprila 2024.

By

Predsjednica udruženja Majke Srebrenice Munira Subašić je govorila na UN-ovoj panel diskusiji, prilikom čega je obrazložila zašto je važno podržati rezoluciju, kojom bi se obilježio međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Kroz suze je ispričala ko je ona i koga je sve izgubila u genocidu, zatim se osvrnula na podatke do kojih je došlo udruženje.

“Prema našoj evidenciji, ubijeno je 10.701 osoba, ubijali su bebe koje su tek rađale, ubijali su starce, žene, 1.042 maloljetne djece, ubijali su i sve su to uradili za osam dana, samo zato što su bili muslimani”, kazala je.

Osvrnula se na to koliko je sama brutalnost zločina šokirala majke i preživjele žrtve genocida.

“Na početku mi majke nismo mogle vjerovati da su mogli ubiti tolike ljude i narod, sakupiti i zatrpati u velike masovne grobnice. Mislile smo da su ljudi živi, čekale i nadale se da će doći, međutim kongresmen američki nam je saopćio da su svi mrtvi, a nama je ostao cilj da pronađemo kosti svoje djece, da ih dostojanstveno sahranimo, a da zločinci izađu pred lice pravde”, kazala je.

Govorila je o tome kako je bilo živjeti nakon ovog ogromnog zločina koji se dogodio Bošnjacima Srebrenice te je istaknula ponos zbog toga što su uprkos svemu majke uspjele odgojiti djecu koja ne mrze.

“Cilj nam je bio odgojiti djecu bez mržnje i osvete, naša djeca nisu napravila nijednu osvetu, naša djeca su se školovala, završila dobre škole, umjesto mržnje i osvete, naša djeca su inžinjeri, profesori, govore nekoliko jezika, e to je ponos majki Srebrenice, kako smo uspjele da odgojimo svoju djecu iako smo istjerani, protjerani na ulicu”, rekla je Subašić.

Prisjetila se toga koliko joj je bilo teško kada je pronašla dvije kosti najmlađeg sina: “S bolom legnem s bolom ustanem pa zar je moj sin se sastojao od dvije kosti?”, zapitala se, navodeći da mnoge majke nisu uspjele naći ni jednu jedinu kost.

Na samom kraju, Subašić je naglasila da vlast u RS-u nije dobra i da svi građani u tom entitetu nemaju ista prava, ali kaže kako su obični ljudi dobri i nažalost izmanipulisani.

“Obični narod srpski je dobar i oni ne znaju pravu istinu. Želim da naša djeca budu u miru, da ne dožive ono što su prethodne generacije. Želim da moja unučad imaju prijatelje Srbe, Hrvate, Jevreje i Rome, što više budu sarađivali bit će vrjedniji i bolji”, kazala je.

Također je apelovala na članice UN-a da glasaju za rezoluciju, a onima koji to ne žele uraditi poručila je da će tako “sebe i svoju zemlju gurnuti u nešto što je netačno i da ne pripadaju čovječanstvu”.

Nastavi čitati

BiH

Suljagić u UN-u: Bio sam uvjeren da neću preživjeti susret sa Mladićem, a danas je na mjestu susreta Memorijalni centar Srebrenica

Published

prije 17 sati

on

29. Aprila 2024.

By

Danas se u Ujedinjenim nacijama održava panel diskusija posvećena memorijalizaciji genocida u Srebrenici. Obratili su se i oni koji su preživjeli genocid.

“Emir, da nije znao engleski i da nije bio prevodilac, ne bi danas bio sa nama”, rekao je Zlatko Lagumdžija, ambasador BiH pri UN-u i uvodničar na današnjoj panel diskusiji u New Yorku, a predstavljajući direktora Memorijalnog centra u Potočarima, jednog od dva govornika iz Bosne i Hercegovine.

Emir Suljagić se, prije svega, zahvalio svima na do sada iskazanoj solidarnosti, a potom otpočeo emotivan govor kojeg u nastavku prenosimo u cjelosti:

“Kada su oni koji su preživjeli genocid izašli iz šuma istočne Bosne u julu 1995. godine, niko nam nije vjerovao.

Naše priče su bile toliko užasavajuće, tako nezamislive, da su svi odlučili da ne vjeruju.

Da bi užas bio još veći, u najstrašnijoj operaciji čitavog sukoba, posmrtni ostaci žrtava bili su tako temeljno uništeni, nakon ponovljene ekshumacije i ponovnog sahranjivanja – razbacani na više od 2.900 kvadratnih kilometara – da su pojedinačne grobnice često sadržavale samo jednu kost ili čak samo fragment jedne kosti pojedinih žrtava.

U proteklih 29 godina morali smo dokazivati svaki detalj naše muke, iznova i iznova. Ali to smo učinili najsofisticiranijim naučnim metodama dostupnim čovječanstvu. Kao rezultat toga, uspjeli smo dokazati, na primjer, da komadići stakla pronađeni u sekundarnoj masovnoj grobnici 35 kilometara južno od Srebrenice potiču iz primarne masovne grobnice 40 kilometara sjeverno od enklave. Međunarodni istražitelji su pratili čahure od masovnih pogubljenja i masovnih grobnica do pojedinačnog oružja iz kojeg su ispaljene. Srebrenica je bila i ostala poligon za testiranje vodećih metoda DNK identifikacije, primijenjenih u industrijskim razmjerima, poduzetih po prvi put u svijetu, sa izričitom svrhom da se potkrijepi genocid.

Pomogla nam je i činjenica da su počinioci genocida bili toliko uvjereni u svoju nekažnjivost da su dokumentovali svaki aspekt operacije. Znamo ko je i gdje povukao okidač, ko je upravljao teškim mašinama i kada, i odakle je nabavljano gorivo za transport žrtava do mjesta ubistava i za naknadno odlaganje njihovih posmrtnih ostataka. I mi smo sve to dokazali i dokumentovali.

Majke su prešle stotine kilometara da bi svjedočile pred sudovima, na stranim zemljama i stranim jezicima, o ubistvu svoje djece. Sinovi su svjedočili o tome da su posljednji put sklopili ruke svojih očeva i suočili se s onima koji su naredili ili izvršili masovna ubistva. Predugo je izgledalo kao da se borimo da dokažemo svoju osnovnu ljudskost, a posebno ljudskost onih koje smo izgubili. Ponekad se činilo kao da moramo dokazati da oni uopšte postoje, da ih volimo, a da oni vole nas.

Sjećati se i odati počast Srebrenici danas za nas je priznanje vremena kada smo bili uskraćeni za ljudskost. To je priznanje napornog puta koji smo morali proći da bismo potvrdili svoje ljudsko dostojanstvo i svoje pravo na sjećanje i tugu. Naša borba traje do danas. Još uvijek se borimo za vlasništvo nad našim vlastitim narativom, kako bismo osigurali da Srebrenica ne bude potisnuta na marginu historije, svedena na manji događaj u inače mirnom i prosperitetnom dobu.

Prije dvadeset i devet godina stao sam pred Ratka Mladića, potpuno uvjeren da neću preživjeti taj susret. Danas, na samom mjestu našeg susreta, stoji Memorijalni centar Srebrenica, u kojem ja radim kao direktor, dok Mladić sjedi u zatvorskoj ćeliji, ugašena mu je moć, ostavljena da se guši u sjećanju na užas koji su počinili on i njegovi saradnici.

Kao preživjeli, krenuli smo naprijed. Pronašli smo novu svrhu u životu, osnovali porodice, obnovili naše zajednice i njegovali njihov rast. Počinioci, s druge strane, ostaju zarobljeni u prošlosti, izjedani sopstvenom mržnjom. Oni se i dalje drže svojih mračnih, destruktivnih vrijednosti, odbijajući priznati našu ljudskost i karakterizirajući genocid nad nama kao čin oslobođenja. Učimo našu djecu važnosti sjećanja i opraštanja, da je spas u milosrđu i zajednici. Svoju mladost drže zakopanu u ogorčenosti, strahu i gađenju – prema nama, ali i prema njima samima.

Nikada nismo odustali od borbe, bez obzira na izglede. 1995. niko nije vjerovao da imamo šanse. Ipak, evo nas danas, govorimo pred Ujedinjenim nacijama, pred svijetom, uoči prijedloga za usvajanje rezolucije o međunarodnom obilježavanju genocida u Srebrenici. Naše prisustvo ovdje – i fizički i simbolički – je kulminacija napora cijele jedne generacije, koja se odvijala više od tri decenije. Mnogi koji su preživjeli pokolj 1995. godine nisu doživjeli ovaj trenutak, ali duboko sam svjestan da stojimo na njihovim ramenima i u njihovoj sjeni. A danas smo tu da osiguramo da generacije koje dolaze imaju sama ramena na koja će stati. Jer sjećati se znači afirmirati našu ljudskost i afirmirati našu slobodu.

Zahvaljujemo se svakom od vas na podršci i solidarnosti. I pozivamo vas da nas posjetite u Srebrenici i u Bosni i Hercegovini, uključujući i vas danas ovdje koji još uvijek negirate historijske i naučne činjenice. Dođite u Srebrenicu. To je sveto tlo. Dođite u Srebrenicu i dozvolite da sjećanje na naše mrtve preobrazi vaš život. Dođite u Srebrenicu i vidite trijumf ljudskog duha, našeg ljudskog duha. Dođite u Srebrenicu i pridružite nam se u našoj borbi za pravdu”, poručio je direktor Memorijalnog centra u Srebrenici.

Podsjetimo, došlo je do odgađanja glasanja o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici koje se u UN-u trebalo desiti drugog maja. Umjesto na ovaj datum, uslijedit će nešto kasnije, a sve kako bi se tekst rezolucije poslao na reviziju ukoliko zemlje članice UN-a imaju još neke prijedloge na tekst.

N1

Nastavi čitati

Najčitanije

✕