Connect with us

Magazin

Krešo Bengalka: Bošnjak iz Splita koji je u rapu pronašao spas (VIDEO)

Published

on

Brojne javne osobe priznale su da su se u nekim trenucima života borile s depresijom, a posljednji među njima je i reper Krešo Bengalka, koji smatra da se o tome ne smije šutjeti. Kako se nosio s depresijom, što ga je odvelo na pravi put te s čim bi se bavio da nije u svijetu rima, otkrio je Hrvoje Krolo za In magazin Nove TV.

Depresija je jedna od najčešćih bolesti današnjeg čovjeka. Broj oboljelih u svijetu mjeri se u milijunima, a o ovoj bolesti suvremenog društva konačno se danas govori javno. Depresija ne bira profesiju, godište ni spol, te baš svi mogu pasti pod utjecaj ovog tihog neprijatelja.

”Trenutak je došao kad sam zaista mislila da je to sve gotovo i bila sam, moram priznati, depresivna mada ja do tada nisam znala što je depresija. Osjećala sam težinu i malaksalost i jednostavno u tom trenutku kad sam bila na rubu umjesto da padnem preko osjetila sam potrebu da se oslonim na nekoga koji me uvijek, bez obzira na sve, bezuvjetno voli i ljubi i prihvaća, bila prva ili zadnja.”, ispričala je jednom prilikom Blanka Vlašić.

“Kad jako puno radiš, kad zapravo ne provodiš sa sobom vrijeme i ne vodiš svoj privatan život i stvari koje te vesele nego si fokusiran na posao tad se desi breakdown tako da smo se svi suočili s nekim depresivnim trenucima”, priznala je i glumica Tihana Lazović.

“Svi mi imamo neki svoj okidač, neki svoj black out. I jednostavno kad dođeš do tog zida prvo će ti tvoji bližnji savjetovati da potražiš neku pomoć, a onda ćeš svariti i sam da trebaš pomoć. Imam sreću da me razumiju moji u obitelji, tu moju manu ajmo tako reć, psihički nedostatak”, objasnio je Krešo Benglaka.

Upravo je među posljednjima na temu depresije progovorio i splitski reper Krešo Bengalka, koji je unatoč imidžu opasnog i čvrstog muškarca pokazao i svoju drugu prikrivenu stranu. Onu u kojoj želi da ova tema prestane biti nešto što se stavlja pod tepih.

“Čovjek se zatekne u toj situaciji i doživi niz nekih minusa, nečega što ga odvraća u životu od veselja. Ti minusi se ne dogode u 5 dana, događaju se u dugom periodu. Onda se zatekneš u nekoj jami i crnilu iz kojeg ne vidiš izlaza nikako”, ispričao je Krešo kako se osjeća.

No uz pomoć svojih najbližih Krešo pronalazi svjetlo na kraju tunela, stručne osobe, roditelji, supruga bili su njegov okidač za vraćanje na pravi put. Ističe kako je posebno kći u svemu imala veliku ulogu.

“Moja neka svrha života je bila isključivo moja žena i moja muzika. Ovo je puno viša razina od te. Zadovoljstvo unutarnje koje ne može ništa zamijeniti, sad malo zvučim patetičan, ali to je živa istina. Nisam ni ja u to vjerovao dok nisam sam shvatio”, priznaje Krešo.

Uz bezuvjetnu ljubav bližnjih, glazba je nešto što ga također pokreće. Njegov najnoviji singl “Alo” pridobio je publiku u rekordnom roku, a sve to je uvertira novom 6. studijskom albumu.

“Sadržavat će 32 pjesme, od toga će bit 7 singlova i gosti će bit raznovrsni preko 10-15 gostiju. Pokušao sam nekako novu generaciju približit sebi jer sam i ja već u nekim godinama kad se ne bi trebao bavit repom. I na taj način i sebi opravdat svoju funkciju u svijetu, a i htio sam novu generaciju podići da im dokažem da ima i za njih prostora u svemu tome”, kaže.

Priznaje kako prije 10-ak godina, kada je krenuo glazbenim putem, nije smatrao da će ovo biti njegov životni poziv, no kaže, na svu sreću, publika ga je prihvatila jer inače.

“Bio bih možda konobar ali do 32. godine, poslije bi vjerojatno bio voditelj kafića, kako to već ide nakon toga rastava braka, 3 kredita haha tako da bolji je ovo put kojim sam išao”, zaključio je.

Za sebe Krešo kaže kako su pjesme njegov prozor u svijet, tekstom govori ono što možda ne bi imao snage ispričati u svakodnevnim okolnostima. I naglašava kako je njegov rap – njegova istina, piše Dnevnik.hr.

Podsjećamo, Krešo se izjašnjava kao Bošnjak jer mu je otac Bošnjak.

“Otac mi je Bošnjak, ne znam po čemu se drugim može biti Bošnjak”, rekao je na Tik toku.

@kresobengalkaofficial

Replying to @kapetan1705

♬ original sound – Krešo Bengalka

Magazin

VIDEO Prodaje se Sennina Honda NSX, a prodavač ima jedan uvjet

Published

on

By

USKORO se obilježava 30 godina od tragične pogibije Ayrtona Senne, a tim povodom u prodaju je stigao njegov najdraži osobni auto.

Legendarni F1 pilot obožavao je Hondu NSX u čijem je razvoju i osobno sudjelovao. Poznat i kao japanski Ferrari, NSX je sasvim sigurno najbolja Honda svih vremena, a po mnogima i najbolji japanski supersportski automobil.

Stoga ne čudi što je Senna imao tri primjerka. Onaj najpoznatiji, koji se pojavljuje i u dokumentarcu Racing Is In My Blood, prelijepi primjerak koji je životni vijek proveo na portugalskim cestama sad je u ponudi Auto tradera, a za automobil se traži 500.000 funti.

> Oglas možete vidjeti ovdje

Za ovaj nemali iznos dobiva se više od automobila. To je unikatni djelić povijesti i vjerojatno najprepoznatljiviji artefakt F1 legende. Ovaj auto vozio je trostruki prvak Formule 1 koji je osvojio 41 Grand Prix i bio inspiracija mnogim pilotima današnjice uključujući Lewisa Hamiltona. Tragično je preminuo 1. svibnja 1994. godine na VN San Marina.

Trenutni vlasnik Robert McFagan kupio je NSX u Portugalu i od tada ga pazi i mazi. Automobil je prešao oko 63.000 km, a jedini uvjet prodavača je da primopredaja automobila bude u kolovozu nakon manifestacije Senna Exhibition u Silverstoneu.

Index.hr

Nastavi čitati

Magazin

Ovaj začin je veoma zdrav, a može zamijeniti vegetu: Reguliše probavu, ‘čisti’ jetru i bubrege

Published

on

By

Ljupčac često nazivaju biljka vegeta ili biljka magi (od njemačkog Maggikraut), jer jelima daje ugodan i intenzivan miris po ovim poznatim začinima.

Historija biljke seže još u doba starog Rima, gdje je stigla iz južnog Irana, a zatim su je benediktinci prenijeli na sjever Europe. Pripisivale su joj se i afrodizijačke moći pa se koristila u pripremi ljubavnih napitaka. Najčešće se uzgaja kao dvogodišnja biljka. Bujnog je rasta, u visinu raste oko metar i pol, nerijetko i dva, te metar u širinu.

 

Cijela biljka je iskoristiva, od korijena do sjemena, iako se u kulinarstvu najčešće upotrebljavaju svježi listovi, koji su u kod nas dostupni od marta do oktobra. Tokom zime mogu se koristiti listovi spremljeni u zamrzivaču ili osušeni. Teško se uzgaja u teglama, ali možete pokušati – ako uspijete, neće vam biti žao. U kulinarstvu ljupčac se odlično slaže s mesom, ribom, sirom i povrćem.

 

Nezamjenjiv je začin u juhama, jelima s povrćem i umacima te u jelima od mesa. Posebnu aromu i specifičan miris daje ajvaru. Ali, kod dodavanja ovog začina jelima treba biti pažljiv jer vrlo lako nadvlada ostale začine i osnovni miris jela. Ljupčac pomaže izlučivanju vode.

 

To se svojstvo pripisuje eteričnom ulju kojega ima u korijenu. Korijen se rijetko koristi sam, ali je dragocjen sastojak čajnih mješavina za izlučivanje vode. Ponekad se korijen ili suhi listovi ljupčaca dodaju čajevima za želudac ili za čišćenje krvi.

 

Teško je utvrditi dodaje li se ljupčac tim čajevima zbog ljekovitog učinka ili samo zbog ugodnog okusa koji se postiže dodavanjem i najmanje količine te biljke.

Stimulira mokrenje i regulira probavu, čisti jetru, pomaže kod napetosti. Kod žena može pospješiti menstruaciju, a trudnice je ne smiju koristiti. Ne smije se koristiti ni kod povišene temperature, javlja Zivim.hr.

Nastavi čitati

Magazin

‘Dvije opasne virusne bolesti proširit će se po Evropi, očekujte širenje zaraze i smrtne slučajeve‘

Published

on

By

Denga primarno pogađa tropske i suptropske regije jer niske temperature tijekom noći ubijaju ličinke i jajašca insekata

 

Bolesti koje prenose komarci, poput malarije i denga groznice, sve se više šire svijetom, osobito Europom, ponajviše zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja koji su insektima omogućili toplije i vlažnije uvjete za život.

 

Španjolska profesorica i znanstvenica Rachel Lowe kaže kako će se epidemije bolesti koje prenose komarci tijekom sljedećih nekoliko desetljeća proširiti na trenutačno nezahvaćene dijelove sjeverne Europe, Azije, Sjeverne Amerike i Australije.

 

– Globalno zatopljenje znači da prijenosnici bolesti mogu pronaći dom u više regija gdje ljudi nisu imunološki otporni, a sustavi javnog zdravstva vjerojatno su nepripremljeni za, primjerice, malariju i denga groznicu. Surova realnost je takva da će sve duže vruće sezone povećati okvir za širenje bolesti koje prenose komarci – upozorava Lowe.

 

Denga primarno pogađa tropske i suptropske regije jer niske temperature tijekom noći ubijaju ličinke i jajašca insekata. No duže vruće sezone mogle bi dovesti do toga da to postane virusna bolest koja će se najbrže širiti u svijetu, osobito Europi.

 

Invazivni azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus), nositelj denga groznice, od 2023. godine udomaćio se u čak 13 europskih zemalja – Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, Monaku, San Marinu, Gibraltaru, Lihtenštajnu, Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji, Grčkoj i Portugalu te na Malti, piše The Guardian.

 

Broj slučajeva denga groznice prijavljenih Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO-u) porastao je osam puta u posljednja dva desetljeća, s 500.000 u 2000. na više od 5 milijuna u 2019.

 

– Suše i poplave povezane s klimatskim promjenama mogu dovesti do većeg prijenosa virusa, pri čemu uskladištena voda pruža dodatna mjesta za razmnožavanje komaraca. Lekcije iz prethodnih epidemija trebale bi nas podsjetiti na važnost procjene budućih rizika od vektorskih bolesti. Važno je biti spreman za nepredviđene situacije – izjavila je Lowe.

 

– Ako emisije ugljika i broj stanovništva nastave rasti, broj ljudi koji žive u područjima s bolestima koje prenose komarci do kraja stoljeća udvostručit će se na 4,7 milijardi. S obzirom na ozbiljnost klimatskih promjena i nemogućnost sprečavanja istih, diljem kontinentalne Europe može se očekivati sve više slučajeva zaraze, ali i smrti od bolesti kao što su denga groznica i malarija – upozorila je znanstvenica Rachel Lowe.

 

Sabiha Essack, njezina kolegica i voditeljica jedinice za antimikrobnu otpornost na Sveučilištu KwaZulu-Natal u Južnoafričkoj Republici, dodala je kako klimatski slom također pojačava prijetnju od antimikrobne otpornosti.

 

– Klimatske promjene ugrožavaju ekološki i okolišni integritet živih sustava i omogućavaju patogenima da sve češće uzrokuju pojavu bolesti. Osim klimatskih promjena, i ljudske aktivnosti povezane s rastom stanovništva i transportom povećavaju otpornost na antibiotike te širenje vodenih i vektorskih bolesti ljudi, životinja i biljaka – rekla je.

 

Nastavi čitati

Najčitanije