Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Kurti: Nećemo dopustiti stvaranje Republike Srpske na sjeveru Kosova, satelitsku paradržavu

Published

on

Kosovski premijer Albin Kurti (48) rekao je u intervjuu za Hinu uoči novog kruga dijaloga o normalizaciji odnosa sa Srbijom da neće dopustiti stvaranje nekog oblika Republike Srpske na sjeveru Kosova.

Na sastanku Kurtija i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića u Bruxellesu 2. maja bit će predstavljen nacrt statusa općina na sjeveru Kosova gdje većinom žive Srbi, što je ključna tačka pregovora.

Kurti, koji je s Hinom razgovarao u petak na gospodarskom forumu u grčkom gradiću Delfima, još uvijek nije vidio taj nacrt.

Srpska strana u prvi plan stavlja formiranje zajednice općina sa srpskom većinom na sjeveru Kosova, što je predviđeno Briselskim sporazumom o normalizaciji odnosa iz 2013. godine.

“Nećemo dopustiti stvaranje Republike Srpske na sjeveru Kosova”

Kosovo se, pak, nastoji izboriti da ta zajednica nema izvršne ovlasti, ističući da ne želi na svom teritoriju nešto poput Republike Srpske u BiH.

“S obzirom na insistiranje Bruxellesa rado ću pogledati kakav su to nacrt pripremili, premda smatram da bi bilo bolje da su ga prvo prezentirali meni u Prištini. Ja ću, međutim, osigurati da se ispuni ono što je već dogovoreno 27. 2. u Bruxellesu, postojanje odgovarajuće razine samouprave srpske zajednice prema najvišim europskim međunarodnim standardima za zaštitu manjina”, rekao je.

“No ono što nećemo dopustiti je pravo na teritorijalizaciju i stvaranje bilo čega što bi izgledalo kao Republika Srpska u BiH. Nećemo dopustiti satelitsku paradržavu s destruktivnom suštinom koja bi potkopavala državnost Kosova”, naglasio je.

Kurti tvrdi da u odnosima Srbije prema susjednim zemljama vidi sličnost s Rusijom. “Naša zemlja je, međutim, normalna demokratska zemlja koja daje individualna i druga prava svojim građanima, ali ne dopušta teritorijalizaciju temeljenu na etničkoj pripadnosti jer je to protivno demokraciji i republici”, dodao je Kurti.

Poručio je da on služi svim građanima Kosova bez obzira na etnički identitet, socijalnu pozadinu ili vjersku pripadnost, a da će u Bruxellesu osigurati ustavnost i zakonitost na čitavom teritorija Kosova.

“Teritorijalni suverenitet i integritet su nešto što ne smije biti povrijeđeno. Želim normalne odnose sa Srbijom, europske odnose, dobre susjedske odnose. Zaštita manjina nam je važna. Ali ne možemo dati izvršne ovlasti lokalnoj zajednici jer izvršne ovlasti pripadaju vladi i općinama”, naglasio je.

Uz to, želimo ojačati javne usluge koje bi bile ponuđene svim građanima bez obzira na etničku pripadnost, a ne davati ih zbog etničke pripadnosti”, kazao je.

“Dakle, pričekajmo da vidimo kako će se razvijati sastanak u Bruxellesu”, izjavio je.

Kosovo napreduje

Kurti kaže da će “kao polazna tačka” sastanka biti donošenje zajedničke deklaracije o nestalim osobama na Kosovu, koje je 2008. godine proglasilo neovisnost od Srbije.

“Na Kosovu još uvijek imamo 1.617 nestalih osoba. One su prisilno otete, a njihova sudbina je i dalje nepoznata. Tokom posljednjih desetljeća otkriveno je pet velikih masovnih grobnica u Srbiji, a 950 Albanaca je ekshumirano iz njih, posebno u Batajnici. Dvije grobnica su jezera gdje su u kamionima hladnjačama potopljena mrtva tijela Albanaca, no kasnije su isplivala na površinu. Zato trebamo zajedničku deklaraciju kao početnu tačku sastanka na visokoj razini”, objasnio je Kurti.

Vođa studentskih protesta 1997. na Kosovu protiv režima Slobodana Miloševića, a danas predsjednik stranke Pokret samoodređenje (Vetëvendosje), putuje u Bruxelles ohrabren dvama međunarodnim uspjesima ostvarenima prošle sedmice.

Vijeće Europe odobrilo je primanje Kosova u tu organizaciju za ljudska prava jer su tako glasale 33 zemlje članice od ukupno njih 45.

Istovremeno je EU ukinuo vize za Kosovare pa oni mogu lakše putovati u sve zemlje osim Španjolske, koja je zadržala prethodni režim.

“Svi građani Kosova, svi ljudi u mojoj zemlji, osjetili su se više Europljanima nego ikada”, napomenuo je Kurti.

Dodao je da je vizni režim ukinut nakon mnogih godina tokom kojih je Kosovo “ispunilo sve postavljene kriterije i uvjete”.

“Bilo nam je postavljeno dva i pol puta više uvjeta nego našim susjedima. Sjajno je što od 1. januara iduće godine ljudi neće trebati vize za odlazak, studiranje, rad ili posjetu obiteljima u dijaspori. Također, ostvarili smo ogroman napredak u ekonomiji i demokraciji”, rekao je pozivajući se na izvješća organizacija poput Freedom Housea, Transparency Internationala i World Press Freedoma.

“Potvrdili su nam napredak Kosova u demokratskim standardima, vladavini zakona i ljudskim pravima. Prolazak te prve prepreke prema članstvu u Vijeću Europe jest priznanje našem domaćem napretku”, izjavio je Kurti.

“Srbija nije demokratska zemlja”

Nedavno su održani izbori u četiri općine na Kosovu sa srpskom većinom, ali su ih uz podršku službenog Beograda Srbi bojkotirali, protiveći se odluci kosovske vlade o preregistriranju automobila s tablicama izdanim u Srbiji na tablice Republike Kosova.

Srbi su poručili da ne priznaju rezultate izbora provedenih pod bojkotom, odnosno ne žele da njihovim mjestima upravlja pobjednička kosovska manjina.

“Srbija nije demokratska zemlja, ona je hibridni režim. Tamo se na vladu gleda kao na vladanje. Mi u demokraciji vidimo vladu kao služenje. Služimo ljudima, nećemo vladati njima. Zato tamo ne moraju brinuti”, odgovorio je Kurti, dodavši da je pitanje tablica već riješeno u Bruxellesu 27. februara.

Kurti je 1998. nakon početka rata na Kosovu radio kao sekretar u uredu glavnog političkog predstavnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). Godine 1999. u Prištini uhapsila ga je srpska policija.

“Nekoliko mjeseci sam bio u zatvoru na Kosovu, koje je Srbija bila okupirala. Tokom povlačenja srpskih policijskih i vojnih jedinica sa sobom su poveli 2.000 ratnih zarobljenika. Ja sam bio politički zatvorenik koji je postao ratni zarobljenik”, ispripovijedao je.

Bio zatvoren u Srbiji

“U Srbiji sam se mjesec dana vodio kao nestala osoba sve dok nas nije posjetio međunarodni odbor Crvenog križa i konačno zaključio da smo u službenom zatvoru. Ironično, bio sam u Požarevcu, rodnom gradu Slobodana Miloševića”, rekao je.

Bio je osuđen na 15 godina zatvora zbog, kako kaže, “ugrožavanje teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta Jugoslavije”.

Vučić ga je nedavno nazvao “terorističkim ološem”.

Pušten je nakon dvije godine i sedam mjeseci provedenih u zatvoru.

“Mislim da sam preživio, unatoč mučenju i gladi, jer sam bio mlad. Neki stariji ljudi nisu preživjeli”, istaknuo je.

Kurti to danas smatra vrijednim iskustvom “za vođenje zemlje, za pravdu, mir, sigurnost i pomirbu”.

“Vrijeme provedeno u zatvoru je vrijedan dio mog iskustva, premda sam propatio ondje”, zaključio je.

Svijet / Zanimljivosti

Vučić: Izgubili smo, rezolucija će se usvojiti, ali smo odbranili ugled Srbije

Published

on

By

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić priznao je da će Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojiti UN-ovu rezoluciju o genocidu u Srebrenici, kao i prijem Kosova u Vijeće Evrope, zaključivši da najmoćnije sile nisu uspjele “baciti Srbiju na koljena i pod” i da je zbog toga Srbija na čelu s njim uspjela.

Vučić je naveo da je borba bila, ne da bi negirao nečije žrtve, nego da se Srbija spasi od naplate ratne štete i revizije presude Bosne i Hercegovine protiv Srbije.

Na početku svoga obraćanja srbijanski predsjednik je citirao pojedine dijelove Dejtonskog mirovnog sporazuma zaključivši da se time dokazuje kako je rezolucije o Srebrenici “brutalno gaženje Daytona i Ustava BiH” i da to znaju i Amerikanci “koji sada šute”.

“Potpuno je jasno da je bio neophodan konsenzus u Predsjedništvu (za odluku o rezoluciji o Srebrenici) i onda bi u slučaju da je neko preglasan pokrenula bi se zaštita vitalnog nacionalnog interesa. U Generalnoj skupšti po prvi put u njenoj historiji trebalo bi se odlučivati o aktu za koji ne postoji saglasnost konstitutivnih naroda na koji se taj akt odnosi. Da idem dalje – za Ruandu je pored saglasnosti Huta i Tutsija trebala saglasnost svih država u Africi. Oni su proveli konsultacije unutar zemlje i sa regionalnim partnerima, a mi smo za rezoluciju prvi put čuli od njemačkih partnera. Mi smo ih upitali zašto nas niste obavijestili, mi smo ‘garanti’ Daytona, našeg stanovništva je 32 posto u BiH?Amerikanci su pametniji od drugih i zato su se povukli. Oni šute zato što znaju da smo u pravu”, ocijenio je srbijanski predsjednik, javlja N1.

Vučić je dodao kako Srbija nikada nije negirala “strašan zločin” nad Bošnjacima i da je “pokušala organizovati život na racionalnim osnovama u prijateljskim uslovima”, ali da za to nije bilo razumijevanja jer, kako je poentirao, “za njih su Srbi dobri samo ako bi spustili glavu dok nas udaraju motkama i da to nije dovoljno, nego moramo govoriti kako nam je lijepo dok nas tuku”.

Vučić je ispričao kako se “borio protiv rezolucije o Srebrenici”…

“Ja sam organizovao brojne sastanke, razgovarao sam sa 22 predsjednika i premijera i sa predstavnicima 111 zemalja u UN-u. Nastavio sam to da radim svaki dana. Zašto? Zato što sam znao šta je namjera Nijemaca, ali i onih iz Sarajeva. Kada su vidjeli da se neko suprotstavio, onda su pokrenuli najjeziviju kampanju najbrutalnijih uvreda. Nemam problem da budem izložen takvom linču zato što se borim za svoj narod i istinu. Ne zato što hoću da negiram bilo kakav zločin nego da spriječim zločine u budućnosti. Nisu oni tražili da Vučić pogne glavu u Srebrenici i položi cvijet, nego oni traže pravne i političke konzekvence. Ovo je jedina rezolucija koja će biti usvojena preglasavanjem, ovo neće biti jednoglasna odlka. Ni blizu. Bit će onih koji će glasati mukom za rezoluciju”, tvrdi Vučić.

“Neki hoće da pokriju svoje šutnje u Gazi, da nađu krivce nad muslimanima. Mnoge islamske zemlje u svijetu su to jako dobro razumjele i suprotstavit će se tome. Zadovoljan sam što sam učestvovao da se sačuva dostojanstvo srpskog naroda. Imat će većinu “za”, ali da li će imati stvarnu većinu? Možete misliti kada je mala Srbija dovela do neizvjesne utakmice sa velikim silama poput Njemačke, SAD-a… onda ćete shvatiti da rezultat nije mali”, dodao je Vučić.

 

Srbijanski predsjednik je na kraju svoga obraćanja kazao kako je “sarajevski režim” priznao i sam šta je “stvarni cilj” rezolucije o Srebrenici ponovivši da je on to shvatio prije “20 ili 25 dana”. Pročitao je intervju šefa bh. diplomatije za N1 zaključivši da je Elmedina Konakovića “priznao” da je namjera rezolucije naplate ratne odštete od Srbije i pokretanje revizije presude.

“Shvatili smo od najviših predstavnika sarajevskog režima da imaju samo jedan cilja, a to je naknada ratne štete i nova reviziju presude. To su rekli i Osmani i Konaković, nije to rekao Vučić. Sada bi svima trebalo biti jasno zašto sam to razumio na vrijeme i suprotstavio se tome. Znamo da ćemo izgubiti u završnici, ali znamo da smo odbranili ugled Srbije. Nema mnogo slobodnih zemalja u svijetu kao što je Srbija. Ovo govori o jednoj sinhronizovanoj akciji nekih najmoćnijih sila da se Srbiji zada konačni udarac. Nisu očekivali naše suprotstavljanje i to što nismo dozvoli da se Srbija baci na pod. Čak i da smo pali na pod brzo bi se digli jer nismo naučili da ležimo ili klečimo. Očekujemo u istoj sedmici usvajanje rezolucije i prijem Kosova u Vijeći Evrope – između 11. i 16. maja. Ali ovo će otvoriti Pandorinu kutiju”, kazao je na kraju svoga vanrednog obraćanja prvi čovjek Srbije, Aleksandar Vučić.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Kako je zemljotres 1979. godine rušio Jugoslaviju pred očima Josipa Broza Tita (VIDEO)

Published

on

By

Prije 45 godina, 15. aprila 1979. godine, u 7.19 sati, zemljotres jačine 7 stepeni Richterove skale pogodio je Crnu Goru.

Poginula je 101 osoba u Crnoj Gori, 35 u Albaniji, a preko 100.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom.

 

Epicentar zemljotresa se nalazio u Jadranskom moru, između Ulcinja i Bara, na udaljenosti od 15 kilometara od obale.

 

Potres je trajao desetak sekundi i uglavnom se osjetio duž crnogorske i albanske obale i izazvao je katastrofalna razaranja sa intenzitetom od IX stepeni Merkalijeve skale na cijelom Crnogorskom primorju, na dužini od preko 100 km.

 

Budvanski Stari grad je u deset sekundi potresa teško oštećen. Od 400 građevina u Starom gradu samo osam je ostalo nedirnuto. Zidine i zaštitni bedemi iz 15. vijeka su teško oštećeni. Manastir Praskvica, koji se nalazi između Miločera i Svetog Stefana, pretrpio je velika oštećenja. Crkva unutar manastira je potpuno srušena, a i freske su također oštećene.

Foto: Vlada Crne Gore: Katastrofalni zemljotres, 15. april 1979. godine

Stradali su skoro svi gradovi na obali, razrušeno je 250 naselja, oštećeno 64.000 objekata, kao i 550 kilometara puteva i dijelovi pruge Beograd-Bar.

Ovaj potres bio je „najjači zabilježeni zemljotres u crnogorskoj historiji“, kaže Jadranka Mihaljević, načelnica Odeljenja za instrumentalnu i inženjersku seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, za BBC.

 

„Krenuo sam da farbam barku, a kad je počelo da trese, trčeći sam se vratio kući jer su oko mene počele da padaju stene”, prisjeća se Ismet Karamanaga, koga Ulcinjani danas u šali zovu „gradonačelnik Starog grada”.

Sa ženom i sinom od 17 mjeseci izletio je iz kuće ka izlazu iz tvrđave.

„Oko moje kuće su sve bile ruševine, bašta nam je bila u rasulu, dizao se dim i prašina, ali je kuća opstala i kasnije je bila obeležena žutom bojom, što je značilo da može da se obnovi”, dodaje.

Foto: Vlada Crne Gore: Katastrofalni zemljotres, 15. april 1979. godine

U „potpuno razrušenom” starom gradu poginulo je pet ljudi, među njima i Ismetov prijatelj.
U gradu i okolini, ukupno je potvrđena 31 žrtva.

Dok se treslo i rušilo crnogorsko primorje, na njegovom krajnjem sjeverozapadu boravio je i doživotni jugoslovenski predsjednik Josip Broz Tito.

Tog aprila, godinu dana prije smrti, boravio je u vili „Galeb”, ljetnjoj rezidenciji u banji Igalo, na obodu Herceg Novog.

Foto: Vlada Crne Gore: Katastrofalni zemljotres, 15. april 1979. godine

Već nekoliko sati poslije potresa, Tito je zatražio da ode na rivijeru i provjeri stanje, ispričao je Alen Filipović iz Instituta „Dr Simo Milošević”, danas vlasnik ovog objekta, za televiziju N1.

„Tito nije htio da bude evakuisan, kako su mu to predlagali, već je zatražio da mu se postavi šator u dvorištu, u blizini apartmana”, rekao je Filipović.

Tek je sljedećeg dana sa dubrovačkog aerodroma otišao za Beograd.

Ostatak teksta kao i fotografije pročitajte i pogledajte na linku OVDJE.

 

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Brnabić: Vučiću je bio u “toj” Srebrenici i položio cvijet, a oni su pokušali da ga ubiju

Published

on

By

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da sramna poruka ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i Srbija “zaslužuju prezir” predstavlja upravo potvrdu onoga što je Vučić rekao prvog dana – da je rezolucija o Srebrenici usmjerena protiv Srbije i da je cilj da se Srbija osudi i traži ratna odšteta.

“Cilj je da se ponovi cijeli taj proces, ovdje su Srbija i srpski narod na stubu srama. Ovo je nešto što oni žele da prati generacije srpskog naroda i to rade ne zarad pomirenja i žrtava tog užasnog ratnog zločina, već zarad ratne odštete”, smatra Brnabić.

Ona je podsjetila da su predstavnici Srbije sa Vučićem na čelu sve vrijeme govorili da je rezolucija u Srebrenici u vezi ratne odštete, a ne sjećanja na žrtve genocida i davanje potrebnog pijateta.

“A evo sad čim su malo nervozni oko toga šta se dešava sa tom rezolucijom, jer se drugi put odgađa rasprava i glasanje. Oni su potpuno nesvjesno potvrdili da je Vučić od prvog dana bio u pravu i to je ono što je meni najzanimljivije u toj izjavi”, rekla je Brnabić za TV Happy.

Ona je upitala zbog čega to Vučić zaslužuje prezir, kada “poštuje Ustav Bosne i Hercegovine, za razliku od njenih ministara”.

“I onda Konaković kaže ovaj Vučić i ovakva Srbija zaslužuju prezir. A kakav to Vučić?! Ovaj koji poštuje Dejtonski mirovni sporazum, za razliku od njih?! Ovaj Vučić i ovakva Srbija koji poštuju Ustav te BiH čiji je on ministar, za razliku od njih, pošto i po Dejtonskom sporazumu i po Ustavu BiH o ovakvim stvarima odlučuje tripartitno Predsjedništvo BiH koje oni nisu čak ni konsultovali”, zaključila je Brnabić.

Vučić u Potočarima kod Srebrenica (ELVIS BARUKCIC / AFP / Profimedia)

“Pritom, oni nešto imaju da spočitavaju Aleksandru Vučiću koji je pokazao pijetet za žrtve i poštovanje i bio u toj Srebrenici i položio cvijet. A šta su oni uradili? Pokušali da ga ubiju”, dodala je predsjednica Skupštine Srbije.

Šta je zapravo rekao Konaković?

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković u razgovoru za N1 jučer je jasno naglasio kako rezolucija o Srebrenici “ne pravi pretpostavku, kako Vučić laže svjetsku javnost, za ratnu odštetu” i da će se njenim eventualnim usvajanjem odaslati “civilizacijska poruka svima koji negiraju genocid da to prestanu raditi i da se sjećamo 11. jula”.

Također, Konaković je poručio Vučiću i vodstvu Srbije da će upravo zbog njihovog pokušaja zaustavljanja usvajanje te rezolucije Bosna i Hercegovina će “na sve druge načine i dalje tražiti nadoknadu ratne štete, kao i obnovu revizije presude protiv Srbije”.

“Zaista ovakav Vučić i ovakva Srbija od nas ne zaslužuju ni trunku poštovanja”, poručio je šef bh. diplomatija.

N1

Nastavi čitati

Najčitanije