Konkurencija u ovom krugu bila je velika, ali je Emrah, i pored toga, uspio da se izbori za šest glasova stručnog žirija.

– Zasluženo je, valjda bilo (smijeh). Komentari su bili divni, jedino je Marija imala zamjerku – započeo je Emrah priču za Grand.

Ono što je Marija istakla bilo je zapravo to da kandidat od prošlog do ovog kruga nije naročito napredovao, dok su mu drugi članovi žirija zamjerili inertnost na sceni i nedostatak utiska da mu je stalo.

– Što se tiče scenskog nastupa, nisam napredovao. Sramim se, od kamera, od svega (smijeh), takav sam – priznao je Emrah, ali i obećao da će za naredni krug malo više poraditi na scenskom ponašanju.

– Vidjećete, biću bolji i od Dina Merlina – našalio se takmičar, aludirajući na to što Merlin zaista puno energije i truda ulaže u scenu i ples, pa dodao:

– Šalim se, ja bih prije odglumio napad slijepog crijeva nego scenski nastup.

Ipak, svom muzičkom žanru ostaje vjeran, pa tako neće praviti izlete u pop ili rok muziku, iako priznaje da mu ni to ne ide loše.

– Od malena slušam narodnjake i pjevam ih, tu plivam, tu se snalazim. Iskreno, ne bih se ni usudio da ovdje u takmičenju pjevam taj neki drugi fazon – dodao je Beganović.

U cijelom procesu takmičenja iz kruga u krug, prati ga i izuzetna mentorka, Snežana Đurišić, a kako kandidat ističe, nije mogao da ima bolju, s obzirom da je ona pravi mentor za muzički pravac koji on pjeva.

– Radimo puno, svake sedmice, što online, što uživo. Biramo teške pjesme, i vjerujem da je ponosna na mene, kao što sam ja ponosan na sve ovo – poručio je takmičar, prenosi Grand.rs.

Paradajz turizam danas možda nije na mnogo dobrom glasu, ali nekad se podrazumijevalo da se na odmor kreće sa omiljenim namirnicama u gepeku. Također, ljudi koji žive u inostranstvu dobro znaju šta znači zaliha omiljene domaće hrane… Ipak, danas je poduža lista onoga što ne smije da se prenese preko granice i vjerovatno nema Balkanca koji se bar nekad nije preslušavao šta bi eventualno moglo da mu napravi problem na putu ka željenom odredištu.

“Ne dao bog da nam otvore gepek”, izgovara tako vozač na viralnom snimku dok se približava graničnom prelazu, a njegova saputnica se nadovezuje: “Ne dao bog da nam uzmu svo ono meso, ja bih počela plakati pred njima.”

Iako nije poznato da li je u pitanju skeč ili slučajno snimljen momenat, mnogi su se prepoznali u toj situaciji i prisjetili sličnih scena.

“Roditelji su vozili ‘džip’ dok smo bili djeca. Gepek je bio velik a mi smo ležali na koferima i torbama dok su ispod nas mirno ležali prijatelji naši voljeni – rakija, kobasica i pršut”.

“Jedan prijatelj ovdje u Kanadi se vraćao is Hrvatske i imao par poklona za nekog što ima porodicu u Zagrebu, kad su otvorili torbu i poklon u Vancouveru unutra sjekira i pola kulena.”

“Ja bih počela da plačem, ako bi mi uzeli rakiju”, komentarišu.

(Vijesti.ba)

„To je pitanje oko kojeg se gotovo uvijek razilazim sa svojim pacijentima. Recimo da nećete ništa posebno napraviti sa sirutkom, ali vam ni neće naškoditi. Istina je da ne postoji univerzalna dijeta za bolesti jetre. Mnogo je važnije izbjegavati ono što dokazano šteti jetri – prije svega alkohol, zatim gazirana pića, masnu, začinjenu i prženu hranu“, ističe prof. dr. Husić.

Preporučuje se mediteranski tip ishrane, iako ga, kako navodi, nije jednostavno primijeniti u svakodnevici.

„Najlakše je reći: budite na mediteranskoj dijeti. Znate kako kažu – Dalmatinci su uvijek polugladni. Kad bismo mi mogli tako, bilo bi nam lakše. Maslinovo ulje, kuhanje na pari, riba – sve to ne liči previše na naše bosanske obroke, ali kada bismo barem dvaput sedmično uveli takav način prehrane, već bismo mnogo učinili za zdravlje jetre.

Prof. dr. Husić istakla je važnost pravilne funkcije probavnog sistema, koji ima centralnu ulogu u očuvanju cjelokupnog zdravlja organizma.

„Sve što unesemo u organizam mora biti adekvatno obrađeno u gornjim dijelovima probavnog trakta, kako bi se u donjim dijelovima hranjive supstance apsorbirale i rasporedile tamo gdje su potrebne. Ako nemamo zdravu probavu, to ne utiče samo na kvalitet života, već i na ukupnu funkcionalnost organizma. Takav organizam nema dobru imunološku odbranu.”

Naglašava da je zdrava probavna cijev temelj jakog imuniteta: „Hiljadu je razloga zbog kojih je važno da naša probavna cijev bude u punom kapacitetu – morfološki, strukturno i funkcionalno.“

(Vijesti.ba)