Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Majka prikovana za krevet bori se s dugom ‘smrtnom kaznom’ nakon Covida: ‘Pomozite mi da umrem…’

Majka četvero djece koja se bori s dugim Covidom zbog kojeg je prikovana za krevet, u stalnoj je agoniji i ne može se brinuti za svoju djecu pa sada želi u Švicarskoj okončati svoj život, piše Daily mail.

Kelly Louise Smith-May iz Gloucestershirea pokušava prikupiti 10.000 funti za putovanje u ustanovu za pomoć pri umiranju kako bi okončala svoju patnju.

Stanje te 39-godišnjakinje postupno se pogoršavalo nakon što je dobila covid u prosincu 2021. Njezina obitelj u potpunosti podržava njezin izbor da okonča život, a kažu da ta odluka nije donesena lako.

U objavi na GoFundMe stranici koju je napisala njezina bliska prijateljica, stoji da se Smith-May više ne može brinuti o svojoj djeci koju apsolutno obožava.

Postala je potpuno ovisna o svom suprugu Stuartu koji je mora okretati u krevetu. Svoju bolest Kelly opisuje kao ‘trovanje svake minute u danu‘ i ‘smrtnu kaznu‘.

Njezina obitelj ju želi kamperom odvesti u Francusku, a zatim u Švicarsku, u kliniku Pegasos.

Dugi covid može oboljelima ostaviti uporni kašalj, umor, bolove u mišićima i gubitak mirisa. Neki ljudi te simptome osjećaju mjesecima, ili čak i godinama.

Neki stručnjaci smatraju da je dugi covid na razini sindroma kroničnog umora, poznatog kao mialgički encefalomijelitis (ME) stanja koje se često zanemaruje i naziva tek lijenošću. Obitelj Smith-May smatra da je njezin dugi covid napredovao do tog stanja.

Ne postoji test koji bi mogao dijagnosticirati ME, kao niti lijek. Za sada se liječe simptomi kako bi se ljudima pomoglo da sami upravljaju svojim stanjem.

Blaži slučajevi liječe se kognitivno bihevioralnom terapijom.

Lijekovi mogu pomoći oboljelima za bol i nesanice, a uređaji kao što su invalidska kolica mogu pomoći povećanju mobilnosti takvih pacijenata.

“Ona svaki dan provodi u mraku, bolno je osjetljiva na svjetlo, mirise, buku i kretanje. Više ne može sjediti, stajati ni hodati. Jedva govori. Ima jaku nesanicu i jedva uspije malo odspavati. Zbog bolnih neuroloških simptoma ne može tolerirati glazbu, TV ili interakciju s prijateljima. Ne može se brinuti za svoje četvero djece koju apsolutno obožava svim srcem”, stoji na stranici za prikupljanje sredstava za njezin put u Švicarsku.

Dodaje se i da tu odluku nije donijela lako, no 22 mjeseca patnje smatra ‘dovoljnim‘.

“Nema lijeka i svi mogući tretmani nisu uspjeli. Kelly je posjećivala doktore, bila u ustanovama, iscrpila je sva preporučena sredstva za poboljšanje svog stanja, no rezultata nema. Trpi stalne bolove u cijelom tijelu koje doktori ne mogu ublažiti i ne ostaje joj drugo nego okončati svoju patnju”, dodaje se u objavi koju je napisao porodični prijatelj, a u kojoj se moli ljude da pomognu porodici ispuniti posljednju želju Smith-May.

“Vaša dobrota i velikodušnost dat će Kelly dar slobode od boli uz poštovanje prema njezinoj porodici koja podržava njezin izbor i želi odati počast ženi kakva ona zapravo jest”, dodaje se.

Kako prenosi Jutarnji, eutanazija je protuzakonita u Ujedinjenom Kraljevstvu i može se procesuirati kao ubistvo iz nehata ili ubistvo s maksimalnom kaznom doživotnog zatvora. Potpomognuto samoubistvo, tj., pomaganje nekome da si oduzme život, također je prekršaj i kažnjava se zatvorskom kaznom u trajanju do 14 godina.

Religija

Mut'im ibn Adijj i Aaron Bushnell

Mut'im ibn Adijj i Aaron Bushnell

Dva čovjeka, nemuslimana, prvi je živio prije 1450 godina a drugi, Aaron Bushnell je bio živ sve do neki dan, nakon što se zapalio i nažalost umro.

Kakve veze ima Arap, stanovnik Mekke i idolopoklonik koji je živio prije 1450 godina sa američkim vojnikom, nemuslimanom iz našeg vremena?

Veže ih jedna veza, ona koja bi trebala da veže sve nas, bez obzira na vjeru, naciju ili boju kožu, a to je osjećaj za pravdom i borba protiv zuluma, ubijanja, protjerivanja, mržnje i ratova.

Naime, prvi spomenuti Mut'im ibn Adijj je prije 1450 godina, iako mušrik (idolopoklonik), riskirajući svoj i život svojih sinova, spasio život našem Poslaniku Muhammedu, a.s., prilikom progona od strane mušrika Mekke. Njegovu tu dobrotu Poslanik, a.s., nikad nije zaboravio.

A ko je Mut'im ibn Adijj? On je bio mušrik (idolopoklonik), živio je u okolini Mekke, nije primio islam, umro je na nevjerstvu. Nakon što je izranjavan, popljuvan i izvrijeđan, napustio Taif, Poslanik, a.s., imao je namjeru da se vrati u Mekku. Međutim, njegov povratak u Mekku bio je rizičan, nije imao adekvatnu zaštitu. Nakon što je pokušao kod nekoliko porodica ugovoriti da ga otprate do Mekke pod svojom zaštitom, Poslanik, a.s., jedino je kod porodice Mut'im ibn Adijja našao pozitivan odgovor.
Tada je Mut'im rekao:”Ja ću Muhameda uzeti pod svoju zaštitu.” Tada je pozvao sinove i ostatak plemena te im rekao:”Naoružajte se i rasporedite se po uglovima Ka'be, ja sam uzeo Muhameda pod svoju zaštitu!”
Kad je Poslanik, a.s., sa Zejd ibn Harisom, r.a., ušao u Harem, Mut'im je uzviknuo.”Kurejšije, ja sam uzeo Muhameda pod svoju zaštitu, neka ga niko ne vrijeđa i ne napada!”

Kao što sam već napisao, nije naš Poslanik, a.s., zaboravio dobrotu i žrtvu ovog mušrika, tako da mu je na um pao, nakon što je poslije bitke na Bedru zarobio 70 mušrika.

Naime, nakon završene bitke, posmatrajući zarobljene mušrike, koji su izgledali jadno, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je tada rekao:”DA JE MUT'IM IBN ADIJJ SADA ŽIV I DA ZATRAŽI OD MENE DA OSLOBODIM OVE ZAROBLJENIKE, SVE BIH MU IH OSTAVIO (OSLOBODIO).” (Sahihu-l-Buhari, 573/2)

Da, bio je Poslanik, a.s., spreman sve zarobljenike da oslobodi, samo kada bi to od njega zatražio Mut'im ibn Adijj. Pogledajte Poslanikov, a.s., način razmišljanja o ljudima koji pomažu drugima, bez obzira ko oni bili. Pogledajte kako i koliko je cijenio ljude koji štite i brane nemoćne.

Da se vratim na američkog vojnika, koje bi trebao da bude upisan kao heroj godine, jer je podigao glas protiv nepravde, genocida i ubijanja. Ovaj 25-godišnji mladić, nemusliman ili “ćafir” kako to pojedina ulema voli da naglasi, pokazao je, da ga duša više boli za ubijenom djecom Gaze, nego muslimanskih vladara i režimske uleme. On je čak i svoj život dao, kako bi pokazao koliko ga boli ubijanje muslimanskih civila, kao što je bio spreman dati život i Mut'im ibn Adijj prije 1450 godina, kako bi zaštitio život Poslanika, a.s., a i ostalih muslimana.

Veliki ljudi će uvijek biti veliki, njihovu pravednost i dobrotu treba cijeniti a nečiji kukavičluk i licemjerstvo prezirati i osuditi. Danas, dok pratim žalosno i jadno stanje, koje vlada među muslimanima, posebno Arapima, njihovim vladama i ulemom, pa isto uporedim sa stavom i žrtvom mladog vojnika Aarona, mogu slobodno kazati: draži si mi nepoznati junače i prijatelju od svih muslimanskih vladara, jer si svoj život dao za život djece Gaze!

Poslanik, a.s., je cijenio čovjeka koji se žrtvovao za njega, tako da i ja cijenim čovjeka koji se žrtvovao za muslimane Gaze!

Tvoje posljednje riječi su bile:”Živjela Palestina!”
A posljednje riječi pred stanovnicima Mekke od strane Mut'im ibn Adijja su bile:”O ljudi, ja sam uzeo Muhammeda pod svoju zaštitu, niko ne smije da ga vrijeđa i napada!”

Živjela slobodna Palestina!

Saudin Cokoj, prof.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Izraelska vojska ubila više od 100 Palestinaca koji su čekali u redu za hranu

Potvrđeno je da su najmanje 104 Palestinca ubijena, a 760 povrijeđeno u ranom jutarnjem napadu jugozapadno od grada Gaze, objavilo je Ministarstvo zdravlja Gaze.

Prve informacije, objavljene ovog jutra, govorile su da je broj žrtava “nekoliko desetina”.

Mnogi od teško ranjenih očajnički čekaju liječenje u nedovoljno opremljenim zdravstvenim ustanovama u sjevernoj Gazi, javlja Al Jazeera.

Inače, Palestinci su ubijeni dok su čekali u redu za hranu. Stanovnici sjeverne Gaze danima očajnički tragaju za hranom, a mnogi su krenuli na dugi put prema jugu pješice, usred sve većeg broja izvještaja o pothranjenosti i gladovanju.Sinoć je saopćeno da je još dvoje djece umrlo od dehidracije i pothranjenosti u bolnici al-Shifa u gradu Gaza, čime je broj umrlih od gladi na toj teritoriji danas porastao na šest.

Također, u najnovijem izvještaju Ministarstva zdravstva, saopćeno je da je od početka rata u Gazi ubijeno više od 30.000 ljudi. Ministarstvo zdravlja Gaze ne pravi razliku između civila i boraca, ali je u nedavnim ažuriranjima navelo da su oko 70 posto žrtava žene i djeca.

Nastavi čitati

Sukob u Ukrajini

Putin drži godišnji govor i prijeti nuklearnim otužjem: NATO se sprema napasti Rusiju

Ruski predsjednik Vladimir Putin u 10 sati po našem vremenu je započeo svoj 19. govor o stanju nacije. Tradicionalno, ključne teme obraćanja nisu bile prethodno objavljene. Međutim, Putin je najavio da će tokom govora zacrtati glavne zadatke za sljedećih šest godina.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov istaknuo je kako je Putin osobno pripremao govor i da je imao “desetke telefonskih kontakata i susreta u četiri oka” s ministrima, zamjenicima premijera i drugim vladinim dužnosnicima.

Obraćanje će biti direktno prenošeno na federalnim televizijskim kanalima i ekranima na otvorenom u velikim gradovima. Na svečanost je pozvano oko 1.000 ljudi.

Među njima su članovi oba doma ruskog parlamenta, dužnosnici vlade i predsjedničke administracije, čelnici ustavnog i vrhovnog suda, guverneri, predstavnici vjerskih organizacija, diplomati i novinari, ali i sudionici “specijalne vojne operacije”.

Zapadna Rusija mora biti “odgovarajuće zaštićena” nakon proširenja NATO-a na Švedsku i Finsku, kaže Vladimir Putin. Snage NATO-a se “pripremaju napasti naš teritorij”, tvrdi on, koristeći “najučinkovitije i najbolje moguće snage za to”. Putin dodaje da bi sudbina bilo koje zemlje koja napadne Rusiju bila “mnogo tragičnija” od svega s čime bi se suočila.

Moraju shvatiti da mi također imamo oružje, oružje koje bi ih moglo poraziti na njihovom teritoriju”, kaže Putin, dodajući da bi takav potez mogao “potaknuti upotrebu nuklearnog oružja”. “Zar oni to ne razumiju?” dodaje.

Putin kaže da zapadne zemlje misle da su “vrhovne”.

Rusofobija zasljepljuje ljude i lišava ih njihovih racionalnih sposobnosti. Ključno je da ovo zemlje razumiju: Bez Rusije nema čvrstog mira u svijetu”, dodao je. “Bez suverene, snažne Rusije, jak svjetski poredak je nemoguć“, kazao je.

Također je rekao da Rusija planira izgraditi novu globalnu financijsku infrastrukturu, slobodnu od politike, s “prijateljskim zemljama”.

“Bez naših palih heroja, pobjeda ne bi bila moguća. Pozivam na minutu šutnje za njih”, kazao je Putin na početku.

Takozvani Zapad sa svojim kolonijalnim težnjama pokušao je učiniti nama što i drugim regijama u svijetu, uništiti nas iznutra. Kao što su uspjeli Ukrajinu i mnoge druge, ali ne i nas. Ostali smo snažni, pobijedili smo. Dokazali smo da je naše tisućljetno zajedništvo jače od svih napada“, dodao je Putin.

Napad na Ukrajinu je nazvao borbom protiv ukrajinske i zapadnjačke agresije.

Sve nas to inspirira i daje samopouzdanje da zajedno možemo sve. Zajedno ne samo da smo pobijedili globalnu pandemiju nego i da je naše društvo suosjećajno, hrabro i složno. Što se pokazalo i tijekom agresije s kojom se borimo. I naša industrija pokazala je otpornost, bitnu za našu konačnu pobjedu. Želim se zahvaliti svim poduzetnicima koji su pomogli našim herojima na prvim linijama“, kazao je Putin.

Završivši s kritiziranjem svojih neprijatelja, Putin sada hvali ruske saveznike i njihovu politiku, kao što je inicijativa “Jedan pojas, jedan put” u Kini. Spominje potrebu stvaranja “novih dodirnih točaka” s arapskim zemljama i narodima u Latinskoj Americi i Africi.

Od sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, Rusija je pogođena valovima sankcija iz Europe, Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a, uključujući onemogućavanje ruskim bankama da pristupe normalnim trgovinskim sustavima i prestanak kupnje ruske nafte i plina.

N1

Nastavi čitati

Najčitanije