Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović prokomentirala je izjave ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića.

“Elmedin Konaković misli da će prizemnim uvredama na račun Milorada Dodika popraviti svoj mizerni politički rejting i skrenuti pažnju javnosti sa hapšenja svojih ortaka”, izjavila je predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

Na pitanje Srne da prokomentariše izjavu ministra vanjskih poslova u Vijeću ministara BiH Elmedina Konakovića. Cvijanović je odgovorila da kad god se nađe u problemu, Konaković pobjesni i posegne za bombastičnim izjavama i to nije ništa novo.

“Novo je to što su oni koji su mu donedavno čuvali leđa napustili BiH ili se sakrili po mišijim rupama, zbog čega ne može da sakrije nervozu. Kada već spominje teroriste, bolje bi bilo da se pobrine da maloljetnici u FBiH više ne upadaju u stanice i ne ubijaju policajce, kao u Bosanskoj Krupi. O tome bi Konaković trebao da vodi računa, a ne o Republici Srpskoj koja je mirna, stabilna i bezbjedna, a takva će ostati i ubuduće, bez obzira na pokušaje Konakovića i političkog Sarajeva da je destabilizuju”, konstatovala je Cvijanović.

Predstavnici JU Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa Bihać boravili su u službenoj posjeti Općini Velika Kladuša, gdje ih je ugostio načelnik Boris Horvat. Razlog posjete bio je sanacija Starog grada Velika Kladuša, koji je u aprilu 2023. godine pretrpio veliku štetu uslijed požara izazvanog udarom groma, pri čemu je kula objekta potpuno izgorjela.

Ovaj srednjovjekovni biser kulturno-historijskog naslijeđa, ujedno i simbol Velike Kladuše, trenutno se nalazi u izuzetno lošem stanju.

Prema riječima direktorice Zavoda Midhade Midžić, krov objekta pretrpio je ozbiljna oštećenja koja ugrožavaju njegovu stabilnost i prijete daljnjem urušavanju. S obzirom na hitnost situacije, Zavod je sanaciju Starog grada uvrstio među ključne projekte u Planu i programu rada za 2025. godinu.

“Zajedno s načelnikom obišli smo Stari grad i utvrdili da su neophodne interventne mjere sanacije kako bi se spriječilo urušavanje krova, čime bi se izbjegle nesagledive posljedice po unutrašnjost ovog značajnog objekta. Također, trenutno stanje predstavlja sigurnosni rizik za građane koji svakodnevno posjećuju ovu lokaciju”, naglasila je Midžić.

Načelnik Horvat upoznao je delegaciju Zavoda s izazovima vezanim za vlasnički status Starog grada, čije rješavanje je u toku, te izrazio nadu da će se administrativne prepreke uskoro otkloniti kako bi objekt dobio odgovarajućeg upravitelja.

Tokom sastanka dogovoreno je da će Općina Velika Kladuša finansijski podržati aplikaciju Zavoda na javni poziv Federalnog ministarstva prostornog uređenja, koji je trenutno otvoren. Također, Zavod će aktivno raditi na obezbjeđenju dodatnih sredstava za hitnu sanaciju kroz resorno ministarstvo i Vladu Unsko-sanskog kantona.

“Vjerujemo da će relevantne institucije prepoznati značaj ovog projekta i podržati hitne mjere sanacije. Stari grad Velika Kladuša nije samo spomenik prošlosti, već dio našeg identiteta i kulturne baštine, koju smo dužni očuvati za buduće generacije”, zaključila je Midžić.

FENA

Na suđenju za zločine počinjene u više krajiških opština, doktor sudske medicine je rekao kako je postupao po naredbama istražnog sudije, a kasnije i tužilaštva kada su se radile ekshumacije.

Željko Karan je na početku unakrsnog ispitivanja objasnio Ifetu Feragetu, braniocu optuženog Fatmira Muratovića, da je on dobio poziv Suda BiH da se odazove kao svjedok.

Govoreći o radu Republičkog centra za istraživanje rata i ratnih zločina, objasnio je kako su na početku postojale korpusne komisije za razmjenu, nakon kojih je formirana državna komisija za traženje nestalih, pa operativni tim, a onda Republički centar.

Odgovarajući na pitanja Ferageta po kojim se naredbama postupalo u predmetima obdukcije i identifikacije, svjedok je kazao kako je to zavisilo – nekad od istražnog sudije, a kasnije se postupalo po naredbama tužilaštva izmjenom Zakona o krivičnom postupku (ZKP), navodeći kako njemu naredbe nisu lično dolazile.

Asanacija terena

Nakon što mu je Feraget prezentirao zapisnike o identifikaciji, Karan je rekao kako je njegov posao bio da pregleda tijela, te je objasnio da se s medicinske strane nije imalo šta “obdukovati”, zato što se radilo o skeletnim ostacima, piše Detektor.ba.

“Medicinski dio priče nisu odjeća i obuća. Kosti su čitave, o uzroku smrti ne mogu pričati. Možda je smrt vezana za povrede tkiva. Ne isključujem nasilnu smrt, ali to ne mogu utvrditi”, kazao je Karan.

Rekao je kako procesima ekshumacije rukovodi Tužilaštvo ili neki od njih ovlaštenih organa, uz prisustvo vještaka, te je naveo kako je siguran da je u najvećem broju prisustvovao sudija ili tužilac. Karan je kazao kako je postupao po naredbama istražnog sudije i tužioca, kao i da je uvijek s njim bio inspektor kriminalističke tehnike iz Republičkog centra. Naveo je kako ZKP ne poznaje termin asanacije terena, koji podrazumijeva pronalazak i prikupljanje mrtvih tijela s neke površine čije se obdukcije rade.

Prezentiran je zapisnik o forenzičko-antropološkoj obradi posmrtnih ostataka stradalog Milana Ćulibrka, za kojeg je Karan rekao kako nije mogao utvrditi uzrok smrti, što je i napisao. Prezentirani su mu potom zapisnici za stradale Trivu i Perku Zorić, za koje je Karan kazao kako mu okolnosti nastanka, način i vrijeme smrti nisu poznati.

Tužilaštvo je prigovorilo na ove dokaze, uz obrazloženje da nisu prezentirani tokom direktnog ispitivanja.

Kopije dokaza

Za zločine počinjene na području Bosanskog Petrovca, Ključa, Bosanske Krupe i Sanskog Mosta, uključujući ubistva više od 300 osoba, progone i uništenje vjerskih objekata, sudi se bivšem komandantu i pripadnicima Petog korpusa Armije BiH – Atifu Dudakoviću, Sanelu Šabiću, Ibrahimu Šiljediću, Safetu Salihagiću, Adisu Zjakiću, Redžepu Zlojiću, Samiru Solakoviću, Fatmiru Muratoviću, Muharemu Aleševiću, Huseinu Balagiću, Edinu Domazetu, Ejubu Koženjiću, Ibrahimu Nadareviću i Saidu Mujiću.

Željka Marenić, predsjedavajuća Sudskog vijeća, zatražila je od Ferageta da za naredno ročište napravi kopiju svih dokaza koje planira prezentirati, budući da je tokom ročišta bilo dosta neslaganja između Tužilaštva i Odbrana.

Nastavak suđenja je zakazan za 7. april.

Kao dio kontinuirane podrške zdravstvenom sektoru, Vlada Unsko-sanskog kantona izdvojila je ukupno 6,2 miliona KM za Kantonalnu bolnicu “Dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću. Od ukupnog iznosa, 3,2 miliona KM namijenjena su finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju bolnice, a milion KM za specijalizacije i subspecijalizacije medicinskog osoblja.

Napredna dijagnostika

Direktor Kantonalne bolnice dr. Hajrudin Havić kazao je da je drugi dio sredstava namijenjen za izradu dokumentacije potrebne za uspostavu terapijsko-dijagnostičkog centra, koji je prezentiran u Skupštini USK-a, na tematskoj sjednici o zdravstvu.

– Radi se o privatno-javnom partnerstvu i uslugama koje Kantonalna bolnica nije nikada radila, gdje će partner osigurati opremu i kadar. Nama je bitno da se ispune uvjeti iz javnog poziva, da se po izgradnji i opremanju centra pruža kvalitetna usluga uz korištenje nove opreme, koja će se redovno zanavljati, kazao je direktor Havić.

Kantonalna bolnica neće imati finansijskih ulaganja, izuzev prostora za izgradnju objekta unutar kruga bolnice.

Dr. Hajrudin Havić: Partner će osigurati opremu i kadar/Fahrudin Bender

Budući DT centar gradiće Internacionalni medicinski centar iz Banjaluke, koji na međunarodnom nivou pruža usluge radiološke dijagnostike i liječenje od raka, a počeli su sa radom 1991. godine u Mađarskoj.

– Affidea je vodeći panevropski provajder napredne dijagnostike, imamo 380 centara, 1.500 jedinica opreme sa kojima smo obavili 20 miliona pregleda. Imamo 14 miliona pacijenata u 15 evropskih zemalja, gdje zapošljavamo 14 hiljada profesionalaca, od čega 7,5 hiljada medicinskog osoblja, naveo je predstavnik Affidea kompanije Marijan Bilić u prezentaciji skupštinskim poslanicima iz USK-a.

Godina za radove

Vlada Unsko-sanskog kantona krenula je u ovo investicijsko ulaganje prebacivanjem tranše Kantonalnoj bolnici, koja počinje proces izrade projektne dokumentacije, ispitivanje terena po izvedbenom projektu te pribavljanje urbanističke i građevinske dozvole. Sve to treba biti završeno do kraja maja, kako bi naljeto mogli početi građevinski radovi, piše Oslobodjenje.

– Privatni partner je najavio da, godinu od otpočinjanja radova, sve treba biti završeno, kako bi počelo pružanje usluga, istakao je direktor Havić.

Prvi radovi koji su ranije bili najavljivani za maj su pomjereni jer Kantonalna bolnica nije imala upravni odbor. Druga prolongiranja se ne očekuju, jer naša zdravstvena institucija ima čistu imovinskopravnu situaciju unutar kruga bolnice, te ne očekuje nikakve poteškoće u pribavljanju potrebnih dozvola.