Unuk Emira Kusturice, Janko Kusturica, talent za umjetnost naslijedio je od članova porodice te se danas bavi fotografijom.

Janko se nikada nije eksponirao u javnosti i malo ko zna kako izgleda i da je baš on unuk uspješnog reditelja.

Mlađi Kusturica nedavno je progovorio o tome kako je biti nasljednik Emira Kusturice, a zatim je istaknuo da ga mnogi poštuju zbog proslavljenog djeda.

– Biti unuk Emira Kusturice je jako zahvalno, ali na primjer u ono nekom pravom životu, u socijalnom životu, je veoma zeznuto. Trebaš šutjeti često. Zovem se Janko, ne kažeš prezime… Često paziš s kim komuniciraš, ali i ako paziš nekako u svemu tome pronalaziš neku jako lijepu stvar, a to je da možeš naći dosta ljudi koji poštuju djeda, djedov rad, i istovremeno će poštovati mene kao osobu. Okej, ti si Janko, jesi Kusturica, ali ja ću te zvati Janko zato što si za sebe takav – rekao je fotograf u emisiji ‘Maša i…’.
Podsjetimo, Emir Kusturica je već preko četiri desetljeća u braku s Majom Mandić Kusturicom koja mu je rodila dvoje djece, Stribora i Dunju.

OBROCI mogu igrati ključnu ulogu u dugoročnom zdravlju, a pametnim odabirom namirnica možemo smanjiti rizik od raka. Istraživanja pokazuju da hranjivi obroci, bogati antioksidansima, vlaknima i esencijalnim vitaminima, pomažu u zaštiti stanica od oštećenja. Uključivanjem voća, cjelovitih žitarica i zdravih masti u svakodnevnu prehranu, možete jednostavno i učinkovito podržati svoje opće zdravlje.

Magistrica znanosti i dijetetičarka, Sheena Patel, podijelila je nekoliko ideja za obroke koji mogu smanjiti rizik od raka.

1. Tost od cjelovitih žitarica

Možemo zaboraviti na bijeli kruh s maslacem i marmeladom te isprobati tost od 100 posto cjelovitih žitarica, tvrdi Patel.
“Počnite s osnovom od cjelovitog tosta, dodajte povrće ili voće po želji i završite zdravim proteinima, poput maslaca od orašastih plodova, humusa ili jaja”, savjetuje za SheFinds. Ovakvi obroci osiguravaju ključne hranjive tvari koje podržavaju zdravlje.

2. Smoothie od bobičastog voća i špinata

Osim tosta od cjelovitih žitarica, možemo isprobati i smoothie od svježeg ili zamrznutog bobičastog voća – primjerice, borovnica, jagoda, malina – šake špinata, pola banane, žlice mljevenih lanenih sjemenki i nezaslađenog bademovog mlijeka. “Bobičasto voće bogato je antioksidansima, dok špinat osigurava vlakna, folnu kiselinu i lutein, koji dodatno pridonose borbi protiv raka”, kaže dijetetičarka.

3. Avokado tost s rajčicom i bučinim sjemenkama

“Namažite polovicu zrelog avokada na tost od cjelovitih žitarica, dodajte kriške svježe rajčice, pospite bučinim sjemenkama i prelijte maslinovim uljem. Cjelovite žitarice smanjuju rizik od raka debelog crijeva, avokado osigurava zdrave masti i vitamin E, dok rajčice pridonose likopenom, snažnim spojem povezanim sa smanjenjem rizika od raka prostate i dojke”, navodi Patel.

Dakle, obroci poput ovih nisu samo ukusni već nude ključne hranjive tvari koje podržavaju zdravlje i smanjuju rizik od raka. Jednostavne promjene u svakodnevnim obrocima mogu imati značajan učinak na dugoročnu dobrobit, piše Index.hr.

Propolis je jedno od onih prirodnih, sjajnih, pravih malih čuda, koji nevjerovatno dobro liječi i utječe na zdravlje. Prirodna je i učinkovita zaštita zdravlja usne šupljine, gornjih dišnih puteva, želuca, debelog crijeva… Bilo da ga koristimo u kapima, ili spreju, njegova su svojstva i djelovanje blagotvorni.

Propolis je čvrsti pčelinji proizvod dobiven preradom biljnog nektara. Ugodnog je aromatičnog mirisa, žuto-zelene do tamno smeđe boje. Služi za gradnju raznih pukotina u košnici čime se stvara zaštita od neželjenih mikroorganizama, vjetra i sličnog, a čuva vlažnost u košnici.

Riječ ”propolis” opisuje njegovo zaštitno djelovanje na pčele i njihove košnice. Naime, grčka riječi ”pro” znači ”pred”, a ”polis”- grad, što bi se u prijevodu reklo kako je propolis ”čuvar pčelinjeg grada”.

Sastav

Sastav propolisa nije stalan, nego ovisi o vrsti i sorti biljaka koje pčele posjećuju, godišnjem dobu, klimatskim (ne)prilikama i drugom. Njegovi glavni dijelovi su vosak, polen i smole, a tu su i različite aktivne tvari kojih je do danas diljem svijeta izolirano više od 300. Propolis za grlo, jačanje imuniteta, zacjeljivanje rana.

Propolis se u narodnoj medicini koristi još od drevnih vremena. Najčešća je njegova primjena u jačanju imuniteta, zacjeljivanju rana, liječenju gljivičnih i bolesti usne šupljine, grlobolje i sl. Danas je propolis sastojak mnogih bezreceptnih lijekova, dodataka prehrani i prehrambenih proizvoda specifičnih svojstva i djelovanja koji se nazivaju funkcionalnom hranom.

Bakterije, infekcije…

Također, propolis često istražuju i naučnici, koji su o njemu napravili brojne studije pa je dokazana njegova učinkovitost protiv bakterija, virusa herpesa i gripe, kožnih gljivičnih bolesti… Propolis pokazuje protuupalno i antikancerogeno djelovanje, ali i zaštitno djeluje protiv raka želuca i debelog crijeva.

Ovaj pčelinji proizvod posebno je djelotvoran protiv infekcija gornjih dišnih putova, a odličan je i za zdravlje usne šupljine, desni i zuba. Često se protiv neugodnih afti borimo upravo propolisom. Kapne li se na ranicu kap propolisa dva, tri puta dnevno, ona će brže zacijeliti.

Aktivne tvari propolisa sprečavaju rast i razmnožavanje anaerobnih bakterija oko zuba, koje izazivaju periodontitis (tj. parodontozu); neželjenu pojavu čijim napredovanjem dolazi do gubitka zubq. I upravo je propolis izvanredan za sprečavanje ove neugodne bolesti koja nije samo estetski, već i ozbiljan zdravstveni problem.

BROJNI pojedinci žive sa srčanim bolestima ili poremećajem krvožilnog sustava. Na razvoj bolesti mogu utjecati različiti faktori, a ponekad nismo ni svjesni signala koje nam tijelo pruža, a koji ukazuju na rizik od bolesti. Kardiolog dr. Christopher Broyd je za britanski HuffPost otkrio koje to simptome mnogi lako zanemaruju, a mogli bi ukazivati na srčane bolesti.

“Neuobičajeni znakovi srčanih bolesti ponekad se lako mogu zanemariti ili pripisati drugim stanjima, zbog čega je ključno biti svjestan šireg spektra simptoma. Prepoznavanje ovih manje tipičnih znakova u ranoj fazi može pomoći u pravodobnom traženju liječničke pomoći”, ističe dr. Broyd.

Kratkoća daha uz malu ili nikakvu aktivnost

Liječnik ističe da “iako se kratkoća daha može pojaviti nakon fizičkog napora, doživjeti ju uz minimalan ili nikakav napor može biti znak upozorenja”. Dodaje da “ovo može biti posljedica smanjenog kapaciteta srca za učinkovito pumpanje krvi, što može uzrokovati nakupljanje tekućine u plućima (stanje poznato kao plućni edem). Teškoće s disanjem, osobito pri ležanju ili tijekom noći, mogu ukazivati na srčano zatajenje ili druge kardiovaskularne probleme”.

Vrtoglavica, osjećaj slabosti ili nesvjestica

Ovi simptomi mogu se pripisati mnogim stanjima, a kardiolog ističe da bi mogli biti i skriveni simptomi srčanih bolesti. “Vrtoglavica, osjećaj slabosti ili nesvjestica mogu biti znakovi srčanog problema, osobito ako se pojave iznenada ili bez jasnog uzroka. Ovi simptomi mogu nastati zbog aritmija (nepravilnog srčanog ritma), pada krvnog tlaka ili nedovoljnog protoka krvi u mozak”, tvrdi on za HuffPost.

Bol u gornjem dijelu leđa, vratu ili čeljusti

Kako starimo, lako je “slučajne” bolove i nelagodu pripisati normalnom procesu starenja, ali, prema dr. Broydu, srčane bolesti uzrokuju bolove i na drugim dijelovima tijela, a ne samo u prsima.

“Iako se bol u prsima često povezuje sa srčanim bolestima, neki ljudi mogu osjetiti bol na drugim dijelovima tijela, osobito žene”, objasnio je i dodao kako bol ili nelagoda u gornjem dijelu leđa, vratu, čeljusti ili ramenima mogu biti znak srčanog udara ili angine. “Ovakva bol može se zamijeniti za naprezanje mišića ili dentalne probleme, ali mogla bi biti povezana sa srcem”, ističe.

Oticanje nogu, gležnjeva ili stopala

Ako osjećate oticanje donjih ekstremiteta, dr. Broyd upozorava da bi to mogao biti znak srčanog zatajenja. “Kada srce ne pumpa krv učinkovito, tekućina se može nakupljati u tijelu, što dovodi do oticanja nogu, gležnjeva ili stopala. Ovo stanje, poznato kao edem, može se s vremenom pogoršati, a često ga prati debljanje i osjećaj težine u zahvaćenim dijelovima tijela”, pojašnjava.

Palpitacije ili ubrzan rad srca

Povremeni nepravilni otkucaji srca obično nisu zabrinjavajući, ali učestale palpitacije ili ubrzan rad srca mogu biti znak srčanih bolesti. Liječnik upozorava: “Palpitacije se mogu pojaviti čak i dok odmarate i mogu biti praćene vrtoglavicom, bolovima u prsima ili kratkoćom daha.”

Neobjašnjiva anksioznost ili napadaji panike

Ovo bi moglo biti iznenađenje, ali ponekad intenzivni osjećaji anksioznosti ili panike, koji se obično povezuju s anksioznim poremećajima, mogu biti pokazatelj srčanih bolesti.

Prema dr. Broydu: “To se može dogoditi zbog smanjenog protoka krvi ili stresnog odgovora tijela tijekom srčanog događaja. Iako su anksioznost ili napadaji panike često psihološki, mogli bi biti fizička manifestacija srčanog problema i vrijedi ih razmotriti.”

Index.hr