Connect with us

BiH

Mnoge evropske zemlje ponovo uvode obavezan vojni rok, da li to treba učiniti i BiH?

Published

on

Nakon završetka Hladnog rata, vlade širom Evrope su počele smanjivati važnost vojne odbrane. U protekle dve decenije, većina zemalja je ukinula obavezno vojno služenje, odnosno obavezu vojnog obučavanja, no ruska agresija na Ukrajinu je mnoge natjerala da drugačije razmišljaju.

Njemačka je 2011. godine obustavila obavezno služenje vojnog roka. Aktiviranje vojne obaveze sada je moguće samo ako Bundestag utvrdi prisutnost napetosti ili potrebu za odbranom.

Slično je ili isto u mnogim drugim evropskim zemljama. Od 29 evropskih zemalja članica NATO-a, uključujući Tursku, samo šest zemalja je zadržalo vojnu obavezu od 1993. godine do danas.

Ruska agresija je probudila Evropu

No nakon agresije na Ukrajinu, služenje vojnog roka je ponovo aktuelna tema, pogotovo u Evropi. Skoro sve zemlje EU su povećale svoje vojne budžete, neke su vratile obavezno služenje vojnog roka, dok druge to aktivno razmatraju.

Ukrajina je nakon aneksije Krima 2014. uvela vojnu obavezu za sve muškarce od 18 do 26 godina. Isto je učinila i Litvanija 2015. godine. Latvija će od 2024. godine uvesti vojnu obuku koja će trajati 11 mjeseci. Nizozemskoj vojsci je potrebno oko 9.000 novih regruta, tako da vlada razmatra uvođenje obaveznog vojnog roka.

U Francuskoj je 2019. godine predsjednik Emannuel Macron uveo “Univerzalnu nacionalnu službu” 2019. godine gdje mladi ljudi volontiraju mjesec dana. Vlada razmatra da ovakav model bude obavezan za sve od 15 do 17 godine.

Skandinavski model

Posebno zanimljivi su modeli koje praktikuju zemlje Skandinavije. 2018. godine Švedska je uvela obavezno služenje vojnog roka. No ono što je specifično je da se svi moraju prijaviti na regrutaciju, no vojska bira samo mali dio onih koji će služiti vojni rok. Gotovo isti model se primjenjuje u Norveškoj koja je 2016. godine uvela vojni rok, no za razliku od Švedske u Norveškoj se na regrutaciju moraju prijaviti i žene.

Od 60.000 osoba koje obave ljekarski pregled, svega njih 9.000 bude primljeno u vojnu službu. Vojni rok traje 19 mjeseci, a u Norveškoj je vojska veoma cijenjena, tako da se završena obuka tretira kao i neka diploma visokog obrazovanja.

Njemačka je ukinula vojnu službu 2011. godine, no u posljednih nekoliko mjeseci sve su snažnije glasine da bi vlada mogla ponovo uvesti obavezan vojni rok. Takvu odluku podržava i većina Nijemaca, čak 61 posto ispitanika u Njemačkoj podržava ponovno uvođenje vojnog roka.

Gdje je u svemu BiH

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, obavezno služenje vojnog roka je obustavljeno 2006. godine kada je reformom odbrane stavljen izvan snage zakon koji je podrazumjevao obavezno služenje vojnog roka. Reforma odbrane podrazumjevala je o formiranje rezervnog sastava OS BiH, no prije svega zbog manjka sredstava, taj koncept nije nikada zaživio.

Uvođenje obaveznog vojnog kruga je izuzetno skupa stvar za svaku državu, pa tako i BiH. Troškovi obuke i infrastrukture su veliki, uključuju kasarne, poligone, vozila ali i oružje. Tu su i troškovi osoblja koje bi moralo biti angažovano. Moraju se istaći i troškovi usluga podrške, kao što je medicinska skrb, hrana, prijevoz i administrativna podrška.

Obavezno služenje vojnog roka u BiH je ukinuto 2006. godine

No uvođenje obaveznog vojnog roka može imati i brojne pozitivne stvari za jedno društvo. Pored onih koji se podrazumijevaju kao što je veća spremnost jedne države za odbramene izazove, vojna služba pruža pojedincima vrijedne vještine koje im mogu koristiti lično ali i profesionalno. Vojna obuka često naglašava disciplinu, vodstvo, timski rad i vještine rješavanja problema. Ovi se atributi mogu prenijeti u civilni život, pomažući pojedincima da uspiju u različitim karijerama, piše Klix.

No, u trenutnoj političkoj ali i ekonomskoj situaciji teško je za očekivati da bi Bosna i Hercegovina u skorije vrijeme mogla vratiti obavezno služenje vojnog roka. Novac koji se izdvaja iz budžeta odbranu je jedva dostatan za pokrivanje trenutnih troškova, a svako jačanje centralnih institucija BiH, kao što je OS BIH bi zasigurno naišlo na protivljenje iz manjeg bh. entiteta.

Jedini scenarij u kojem bi uvođenje vojnog roka bilo realno u Bosni i Hercegovini je “input” međunarodne zajednice, odnosno NATO partnera i Sjedinjenih Američkih Država. U tom slučaju mladići, a moguće i djevojke, širom BiH bi se mogli ponovo naći u uniformiranoj službi svoje zemlje.

 

BiH

VIDEO Sutra isplata penzija uvećanih za “pola kg piletine”: Za dva dana pojedemo i idemo ponovo

Published

on

By

Penzije u subotu plus dodatak, razlika za prva tri mjeseca

Lijepa vijest, za sve penzionere u Federaciji BiH jeste da isplata penzija za april počinje u subotu četvrtog maja. Uvećana je za 1,55 posto, pa tako će minimalna biti veća za 8,35 maraka.

Iako svjesni da sa ovim povećanjem ne mogu osigurati ni osnovno, penzioneri će ovaj mjesec možda ipak osjetiti olakšicu jer će biti uplaćena i razlika za prva tri mjeseca ove godine.

Povećanje od 1,55 posto osiguralo je cijelih 8 maraka i 35 feninga više, koliko košta npr. pola kg piletine, za korisnike koji primaju minimalnu penziju. Uplaćena će biti i razlika za prva tri mjeseca ove godine tako da će ukupno minimalna penzija ovaj mjesec iznositi 33,40 maraka više. Penzioner Anto Miličević – nezadovoljan.

Mogu osigurati više

“Kilogram mesa kupiti i to je sve. Za dva dana pojedemo i idemo ponovo”, kaže Anto za BHRT.

Smatra da nadležni itekako mogu osigurati više.

“Ima novca, ako je prošle godine moglo ići na 12 posto, može i ove godine. Evo ja pristajem odmah, nek se povećaju minimalne, ne moraju naše srednje povećavati”, smatra Anto.

Nakon najave federalnog Zavoda PIO/MIO da će penzije za april biti isplaćene u subotu, uslijedili su upiti penzionera i sumnje da li će novac uopće leći na račun prije ponedjeljka.

Iz Zavoda su odmah pojasnili da će novac preko Trezora biti uplaćen bankama i poštama u petak, 3. maja, a do banaka je da li će one taj novac odmah rasknjižiti.

Predsjednik saveza Udruženja penzionera Federacije, Redžo Mehić smatra – da hoće.

“Kada se desi da 5. pada u nedjelju ili u vikend, odnosno drugi praznik, onda se isplaćuje dan ranije”, ističe Mehić.

“Ove godine to je 20,47 maraka”

Penzioner Anto sa početka naše priče, mišljenja je da penzioneri moraju biti uporniji u borbi za veće penzije. Većina njih, kako je i sam kazao, bila je primorana naučiti živjeti i sa nešto skromnijim prihodima.

“Potrebno je da političke partije ove koje vladaju, koje viču znaš ti ko sam ja, da budu upozorene jer sam vidio neki dan štrajkače, da za koju godinu neće niko imati da zaradi za penziju”, smatra sociolog Sead Pašić.

A prema posljednjoj odluci Vlade Federacije, povećanjima nisu zaboravljeni ni kandidati koji u 2024. godini steknu uslove za penziju.

“Koliko bodova zaradi za radni vijek, to se na dan polaska u penziju množi sa tim brojem. Ove godine to je 20,47 maraka”, kaže Mehić.

Činjenica je da je na ulicama sve više nezadovoljnih građana. Dok u marketima cijene enormno rastu, povećanje penzija od osam maraka teško da će stići ionako prebrzi voz poskupljenja. Zbog toga penzioneri kažu i ne mogu biti zadovoljni.

 

Nastavi čitati

BiH

Crni dan na bh. cestama: U jednoj nesreći poginuo dječak, u drugoj žena

Published

on

By

Ovo je druga nesreća danas na cestama u BiH sa smrtnim ishodom

Jedna žena je poginula, a druga je teško povrijeđena u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se danas dogodila kod Kotor Varoša, javljaju Nezavisne novine.

Tragedija se dogodila kada je pežo, u kojem su se vozile, sletio sa puta oko 13 sati na putu Banja Luka – Teslić, u mjestu Rujevica, opština Kotor Varoš.

Kako Nezavisne novine nezvanično saznaju, Kotorvarošanka koja je vozila automobil je teško povrijeđena i prevezena je na Univerzitetski klinički centar RS, a na mjestu suvozača bila je njena sugrađanka koja je usljed povreda preminula.

Poginuo dječak

Ovo je druga nesreća danas na cestama u BiH sa smrtnim ishodom.

Podsjetimo, u sudaru automobila i teretnjaka u mjestu Živinice kod Dervente poginuo je maloljetnik. Nesreća se dogodila jutros na putu Derventa – Doboj, saopšteno je iz Policijske uprave Doboj.

Maloljetno lice bilo je saputnik u automobilu Fiat kojim je upravljalo lice sa područja Dervente čiji su inicijali S. Đ, a o čijem se stepenu povreda ljekari Bolnice “Sveti apostol Luka” u Doboju još nisu izjasnili.

Kako javlja ATV, poginuo je dječak, dok je njegov otac S.Đ. povrijeđen.

Teretnim vozilom VW upravljao je M.T. iz Modriče. Sudar se dogodio u 8.15 sati na magistralnom putu Doboj-Derventa.

Ilustracija (fotografija nije s mjesta nesreće navedene u tekstu)

Nastavi čitati

BiH

U ovom bh. gradu ste bogati tek ako imate 100 miliona KM

Published

on

By

Poznato je da u BiH postoje sredine koje su mnogo razvijenije od ostalih, te u kojima je skoncentrisana većina bogatstva.
Jedno od takvih mjesta je Široki Brijeg, jedan od najbogatijih gradova u BiH.
Prema podacima BiznisInfo.ba, u ovom gradu ima 129 kompanija čiji su godišnji prihodi u 2023. bili veći od milion KM. No, zanimljivo je da je čak 6 kompanija čiji su prihodi bili veći od 100 miliona maraka.
Poređenja radi, u Tešnju, gradu koji se uzima kao primjer malog ali veoma razvijenog mjesta pa se po tome može porediti sa Širokim Brijegom, lani je bilo 146 kompanija s prihodima u iznosu većem od milion KM, ali “samo” četiri s prihodima većim od 100 miliona.
Tešanj, dakle, ima više kompanija sa prihodima većim od milion KM, a Široki Brijeg više onih prihodima većim od 100 miliona.
Nastavi čitati

Najčitanije