Connect with us

Religija

Najbolniji rastanak je onaj na Ahiretu, jer isključuje svaku nadu u ponovni sastanak

Published

on

Priredio: Abdusamed Nasuf Bušatlić

Mi ne možemo mijenjati prošlost, niti iscrtati i odrediti svoju budućnost. Pa zašto se onda ubijamo od tuge zbog onoga što nismo u stanju promijeniti?

Život na dunjaluku je kratak, a mnoštvo je ciljeva, zato gledaj u oblake, a ne gledaj u prašinu. Ako ti se životni putevi suze i zatvore, pouzdaj se u Onoga Koji poznaje vidljivi i nevidljivi svijet i reci: ”Hvala Allahu na svakom stanju.”

Brod ”Titanik” gradilo je stotine ljudi, a Nuhovu, alejhi selam, lađu sagradio je samo jedan čovjek. Međutim, ”Titanik” je potonuo, a Nuhova lađa je nosila čovječanstvo.

Uputa je od Svemogućeg Allaha, a mi nismo stvoreni za planetu Zemlju, već mi pripadamo Džennetu gdje je, na početku, boravio naš otac Adem, alejhi selam. Mi smo na dunjaluku privremeno, da obavimo kratak ispit i provjeru, i da se zatim brzo vratimo.

Stoga, pokušaj dati sve od sebe da sustigneš karavanu iskrenih vjernika i dobročinitelja, koja će te vratiti u našu osnovnu, neopisivo lijepu i prostranu domovinu koja se Džennet zove.

I znaj da putovanje nije rastanak, kao što ni rastanak dvoje zaljubljenih nije rastanak, čak ni smrt nije rastanak, jer ćemo se sresti na Ahiretu.

Pravi rastanak je onda kada neki od nas nastane vječni Džennet, a neki vječni Džehennem. To će biti najteži, najtužniji i najbolniji rastanak, jer isključuje svaku nadu u ponovni sastanak.

Allaha molimo da nas i naše najmilije ne rastavi na Ahiretu, već da nas nastani u vječnom Džennetu u kojem nema brige, tuge i straha od rastanka

saff.ba

Religija

Šta kaže melek smrti ( Azrail) nakon što usmrti vjernika?

Published

on

”JA ĆU VAM SE UVIJEK IZNOVA VRAĆATI”
Ibn Omer je rekao: ”Melek smrti, nakon što uzme dušu vjerniku, na vratima zastane gledajući ukućane koji se uz plač udaraju po obrazima i čupaju kosu zapomažući, pa se zapita: – Čemu ovoliki nemiri i žalost? Allah mi, nikome život nisam skratio, niti sam kome nafaku uzeo, nikome od vas nisam nikakvu nepravdu učinio.
Ako su vaše žalbe i bijes na mene, tako mi Allaha, meni je to naređeno, a ako se to odnosi na vašeg umrlog, pa on nema utjecaja na ovo, a ako se ovo odnosi na vašeg Gospodara, pa vi ste ga time zanijekali, a ja ću vam se uvijek iznova vraćati”
(Kurtubī, Tezkira,116).
FB, dr. Almir Fatić
Nastavi čitati

Religija

Hfz. Ammar Bašić: Nezrelo je predavati pažnju nebitnim stvarima

Published

on

Jedan od znakova nezrelosti u ljudskosti kao i neispravnog shvatanja vjere jeste pridavanje pažnje manje bitnim stvarima u odnosu na suštinske.

Vjerskim jezikom kazano, biti sklon nafilama, a izostavljati farzove.

Postoje ljudi koji ugađaju čitavom svijetu, a u svojoj porodici i krugu kojem pripadaju nered imaju. Korijen tog ponašanja je u odgoju od malih nogu kroz učenje da se “sa svakim bude dobar” i ugađanju drugima (people pleaser) da bi se “bilo prihvaćeno”.

Dakle, kada ne znaš dovoljno dobro ko si, koje su tvoje vrijednosti i koji put slijediš – postaješ labilan. Nit’ si dobar sebi nit’ svojima nit’ drugima. Jedan od usuda našeg naroda jeste mnoštvo ovakvih, posebno na pozicijama gdje predstavljaju svoj narod.

Ova paradigma se može mijenjati samo kroz odgoj i učenje da je svoj narod, svoja tradicija i svoja časna historija preča od svih tuđih koje nam se nameću. Dozvati gluhog i namignuti slijepom je nemoguće, ali zadatak je truditi se da naša omladina i vidi i čuje – ako želimo dostojanstvo sačuvati.

hafiz Ammar Bašić

Nastavi čitati

Religija

Nada za kršćane!

Published

on

Nada za kršćane!

datum objavljivanja: 23.07.2024.

Nevješti čitatelji Kurʼāna, napose oni koji nisu  vični načinima i stilovima izlaganja i saopćavanja kurʼānskih obznana, steći će dojam kako u rukama drže jednu knjigu “ultimativnih stavova“, u kojima se ne nalazi baš nikakvih tragova Božanske milosti.

 

K tome, ima i onih čitatelja Kurʼāna koji  samom tradicijom  islama nisu pripremljeni da  “zaimaju cjelinu Kurʼāna“, te će i oni o svetoj knjizi islama zaključiti  kako je prepuna stranica na kojima se u pregrštima saopćavaju “beskompromisna motrišta“ i  “šamaranja“ i  “progoni“ nemuslimanskih ljudi i čovječanstava na sve četiri strane svijeta.

Ukratko, iz mnogih knjiga napisanih o Kurʼānu perom  “nevještih“ i  “nevičnih“ čitatelja, na nemio način saznajemo njihove zaključke: Kurʼān je jedna  “odbojna“ knjiga, ona ne priznaje nikoga drugog osim muslimana ili  “svojih vjernika“!

Ali, s Kurʼānom stvari ne stoje tako nigdje, pa ni onda kad govori o kršćanima. Krenemo li redom, mi ćemo doista zapaziti da Kurʼān sadrži  “kritiku nekojih kršćanskih dogmi“, npr. dogme o Trojstvu. U suri Trpeza/al-Māʼida, 5:73.,  kaže se: “Nevjernici su oni koji tvrde: ʼBog je treći od trojice!ʼ“ I na nekoliko drugih mjesta u Kurʼānu imamo nalične proklamacije kojima se odriče da  “Bog ima dijete“ i tome slično.

Ali, gledan i čitan u svojoj sveukupnosti, Kurʼān je knjiga koja nudi vedro nebo, koja otvara svijetle horizonte. U istoj suri koju smo maloprije naveli, u sûri 5:82., obznanjuje se:

“Sigurno ćeš [o Muhammede] naći

da su vjernicima [muslimanima] prijateljstvom

najbliži oni koji vele: ʼMi smo kršćani!ʼ

To je zato jer među njima svećenika ima i monaha

i zato jer se oni ne ohole.“

Ima još barem nekoliko mjesta u Kurʼānu gdje se o Sljedbenicima Pisma [Biblije] iznose pohvalne stvari. Dakako, najkarakterističnije mjesto u Kurʼānu u ovom smislu je sûra 2:62., koja obznanjuje:

“Onima koji su vjerovali, i onima koji su bili jevreji,

i kršćani, i Sabijci, koji su u Boga i Onaj Svijet vjerovali

i dobra djela radili, pripada nagrada njihova

kod Gospodara njihova!

Njima nema straha i oni neće očajavati.“

U neznatno drugačijoj formulaciji ovaj se proglas ponavlja i u sūri Trpeza/al-Māʼida, 5:69.

Prema rečenom, temeljna knjiga islama ne izopćava kršćane iz Božije milosti. Kurʼān ne lišava kršćane mogućnosti da tu milost zasluže, baš kao što je i sami muslimani trebaju zaslužiti.

Muslimani, time što su muslimani, nisu postali vlasnici Božije milosti.

Niti su muslimani, time što su muslimani, dobili ulogu “čuvara raja“ ili ulogu onih koji čuvaju  “ključeve raja“.

Ovo treba imati u vidu uvijek, napose kad se raspravlja sa kršćanima o zajedničkom dobru na Ovom svijetu.

(…)

Autor: Enes Karić

islam.ba

Nastavi čitati

Najčitanije