Connect with us

Magazin

Naučnici otkrili do koje bi dobi ljudi maksimalno mogli živjeti

Published

prije 13 minuta

on

Navršiti 25, 30, 40 ili više godina moglo bi se činiti zastrašujućim, ali ispada da su naučnici uspjeli izračunati maksimalnu dob do koje čovjek može živjeti i gotovo mogu jamčiti da vam je preostalo još puno dobrih godina.

Nalazi proizlaze iz studije koju su proveli statističari sa sveučilišta Erasmus u Tilburgu i Rotterdamu, koji su proučavali dob u kojoj je umrlo 75 000 ljudi u Nizozemskoj tokom 30 godina do 2017. Zanimljivo je da se nisu usredotočili na očekivani životni vijek kako bi došli do svojih otkrića.

Umjesto toga, istraživači su željeli ispitati koliko bi pojedinac mogao živjeti ako se brine o sebi i ako mu život nije prekinut zbog bolesti ili drugih okolnosti, piše Unilad.

Uzimajući u obzir koliko su ljudi u studiji imali godina kada su umrli, istraživači su utvrdili da je maksimalni životni vijek osobe u devedesetima, ali to ne znači da će završiti. Istraživači su sugerirali da je malo vjerojatno da će čovjek živjeti više od 115 godina, ali su otkrili da žene imaju malo duži životni vijek od muškaraca.

Dok je maksimalni životni vijek žena iznosio 115,7 godina, procjenjuje se da će muškarci doseći maksimalnu dob od 114,1 godina. “Naravno da se prosječni životni vijek produžio. Ipak, sama maksimalna gornja granica nije se promijenila”, rekao je za AFP profesor John Einmahl, jedan od trojice znanstvenika koji su proveli studiju.

Unatoč nalazima istraživača, Einmahl je priznao da postoje slučajevi u kojima ljudi krše norme i žive duže od predloženog maksimalnog životnog vijeka. Najstariji čovjek prema Guinnessovoj knjizi rekorda bio je Japanac po imenu Jiroemon Kimura, koji je doživio 116 godina.

A početkom prošle godine, francuska časna sestra André preminula je u dubokoj starosti od 118 godina. Nakon njene smrti, Guinnessova knjiga rekorda proglasila je Mariju Branyas Morera rođenu u SAD-u najstarijom živućom osobom na svijetu, sa 115 godina.

Morera je 2019. dala intervju u kojem je svoju dugovječnost pripisala “urednom životu koji je društveno vrlo ugodan, dobar i bez incidenata”. Morera je rođena u San Franciscu u Kaliforniji 4. marta 1907., a preselila se u Kataloniju 1914. godine, a ove je godine u avgustu umrla u 117 godini.

Povezane teme:

Magazin

Kako je Lepa Brena osvojila Bobu: Izgovorila je rečenicu koja se pamti decenijama

Published

prije 1 sat

on

1. Novembra 2024.

By

Bivši teniski as i najpopularnija pjevačica bivše Jugoslavije upoznali su se na promociji filma „Hajde da se volimo“ u kojem je ona imala glavnu ulogu – i odmah su se dopali jedno drugom

Slobodan Boba Živojinović i Fahreta Jahić Živojinović poznatija pod nadimkom Lepa Brena u skladnom su braku već 33 godine.

Bivši teniski as i najpopularnija pjevačica bivše Jugoslavije upoznali su se na promociji filma „Hajde da se volimo“ u kojem je ona imala glavnu ulogu – i odmah su se dopali jedno drugom.

Lepa Brena vidjela je poznatog jugoslovenskog tenisera prvi put na naslovnici jednog časopisa i odmah je poželjela da ga upozna. Iako su je mnogi upozoravali da se ne petlja s njim jer je Boba plejboj, nije ih slušala. Kada ga je ugledala na premijeri filma, iskoristila je priliku i prišla mu uz riječi: Pa dobro, šta si čekao do sada? Iznenadila ga je kada ga je zagrlila i poljubila.

– Sutradan smo otišli na tvrđavu u Novi Sad na večeru i tu smo se dogovorili da ćemo se viđati, družiti, mada smo tada već znali i on i ja da postoji jedan spoj između nas koji je teško razdvojiti – otkrila je Lepa Brena.

Vjenčanje decenije

Dvije godine kasnije izrekli su sudbonosno DA pred mnogobrojnim prijateljima, članovima porodice i poznanicima na onome što su mediji proglasili svadbom decenije.

Proslava je održana u beogradskom hotelu Intercontinental 7. decembra 1991. godine za oko 600 gostiju.

Brena je blistala u klasičnoj bijeloj vjenčanici koju je posebno za nju napravila francuska modna kuća Dior, dok je mladoženja za taj dan izabrao crni smoking.

Gosti su uživali u 650 različitih jela domaće i internacionalne kuhinje – od prasetine i jagnjetine na ražnju do dimljenog lososa na norveški način. Nakon ponoći sjekli su svadbenu tortu koja je imala čak pet spratova i bila je ukrašena jestivim teniskim reketima i gramofonskim pločama.

U braku su dobili dva sina – Stefana i Viktora, dok je Filip Živojinović Slobodanov sin iz prvog braka sa Zoricom Desnicom, a koji je od 2018. godine u braku sa pjevačicom Aleksandrom Prijović, piše Zadovoljna.hr.

Nastavi čitati

Magazin

Majka Donne Ares prvi put o smrti kćerke: “Morala je pobjeći zbog nekih ljudi”

Published

prije 6 sati

on

1. Novembra 2024.

By

Majka poznate bh. pjevačice Donne Ares, Ajka Kolaković, dala je intervju za Grand u kojem je otkrila kako su izgledali posljednji dani njene kćerke koja je preminula 2017. godine.
Ajka se pojavila u emisiji “Nikad nije kasno”, a tim povodom je govorila o smrti svoje kćerke priznavši da se od tog gubitka nikada nije oporavila, iako je prošlo već sedam godina.

Ona je otkrila da se Donna godinama borila sa opakom bolešću, ali i da je morala pobjeći iz BiH zbog nekih ljudi.

“Najteži trenutak u svemu tome je bio je to što je ona posljednjih godinu i po dana živjela u Danskoj. Zbog nekih osoba, koje ne želim da pominjem, ona je pobjegla i vratila se kući kod mene. Posljednjih šest mjeseci bila je kod mene, dan i noć smo pričale i govorila mi je sve ono što ju je tištilo. Ona je svoju dušu očistila, a ja sam teret njene duše uzela na sebe. Mogu reći da mi je drago što je otišla čiste duše, prenijela je na mene sve što ju je brinulo, a meni kao majci to nije nikakav teret, to sam primila”, rekla je za Grand.

Nakon kćerkine smrti, Ajki, ali i čitavoj porodici bilo je potrebno dosta vremena da bar jednim dijelom vrate život u normalu, a to nije bilo lako.

“Suze i suze sam prolila. Prve tri godine nakon njene smrti provela sam u Švicarskoj i Njemačkoj. Hvala svima koji su mi prilazili i davali podršku. Međutim, nisam mogla toliku podršku da primim, previše je emocija bilo”, rekla je Ajka, pa nastavila:

“Išla sam u prirodu, šetnje, pomjerila sam se malo i to je prijalo mojoj duši. Pomogla mi je dosta i mlađa kćerka. One su bile mnogo vezane. Dok je studirala, ona je s njom pjevala kao prateći vokal. Cijeli svijet je s njom proputovala. Onda je završila fakultet, udala se i imam unuka na koga sam ponosna. Kažem opet, ne daj Bože da jedan roditelj to doživi”.

Dodala je kako je Donna živjela muziku i da je još uvijek vrlo emotivna kada čuje kćerkine pjesme.

“Nekada, kada sjedim negdje, a ide neka njena pjesma, ja to normalno primim, a nekada samo da pođe jedan takt, krenu mi nenormalne suze. To su sve osjećanja, ali nastojim svoje suze da pokrijem osmijehom”, rekla je Ajka Kolaković.

Inače, Ajka Kolaković je u show “Nikad nije kasno” stigla kako bi ispunila kćerkinu želju, a tom prilikom pjevala je pjesmu “Zelene oči” od Hanke Paldom.

Bh. muzičarka Azra Kolaković, poznatija pod umjetničkim imenom Donna Ares, preminula je 2. oktobra 2017. godine u 41. godini od karcinoma. Donna Ares se borila s opakom bolešću tri puta, a liječila se u Bihaću, Sarajevu i Danskoj. Dva puta je pobijedila rak, ali se vratio i treći put.

Nastavi čitati

Magazin

Širom svijeta večeras se obilježava Noć vještica: Znate li kakva priča stoji iza običaja dubljenja bundeva?

Published

prije 1 dan

on

31. Oktobra 2024.

By

Noć vještica ili Halloween, kako ga Amerikanci zovu, proslavlja se svakog 31. oktobra. Najmlađima je ovaj dan jedan od omiljenih jer se u vrtićima uglavnom organiziraju maskenbali i razne aktivnosti.

Roditeljima također ne manjka euforije i zabave u „zastrašujućoj“ noći jer su često pozvani na večernje događaje “pod maskama” koji su veoma zanimljivog karaktera.

Ključni momenti za Noć vještica su maskiranje, skupljanje slatkiša od vrata do vrata i dubljenje bundeva.

Počevši od irske tradicije, Noć vještica je postala nacionalno priznat festival u Americi. Više od 150 miliona ljudi u SAD-u sudjeluje na proslavama Halloweena.

Jedno od objašnjenja zbog čega se obilježava Noć vještica kaže da su još Kelti smatrali da je 1. novembra zapravo početak nove kalendarske godine pa su proslavu noć ranije posvećivali bogu Sunca i gospodaru smrti.

Vjerovali su također, kako u noći između 31. listopada i 1. studenog mrtvi izlaze iz svojih grobova i obilaze mjesta gdje su živjeli na ovom svijetu, dok živi tada u strahu od njih prave buku kako bi ih otjerali bojeći se susreta s njima, prenosi Danas.

Rimljani su također dali na značaju ovoj noći, a smatrali su je i zimskim mračnim periodom godine. Oni su u ovoj noći gasili vatre u ognjištima i vjerovali da mrtvi dolaze na ovaj svijet pa su različito povrće, koje su prethodno izdubili, ostavljali na svojim kućnim vratima kako bi otjerali umrle. Sada je to najčešće bundeva, što je veći dio svijeta gdje se obilježava ova noć prihvatio od Amerikanaca.

Dubljenje bundeva

Običaj se zasniva na irskoj legendi o kovaču Jacku koji je bio poznat po svojoj domišljatosti. Međutim, bio je veoma škrt. Jedna od mnogobrojnih priča govori o tome kako je ovaj kovač uspio prevariti vraga. Jack je ponudio dušu u zamjenu za piće. Prema legendi, kada se vrag pretvorio u novčić, Jack ga je brzo stavio u džep pored križa – zbog čega se vrag nije mogao vratiti u svoj oblik. Ovaj lukavi kovač pustio je vraga tek kada mu je ovaj obećao da neće tražiti njegovu dušu narednih deset godina, kaže priča.

Nakon toga, predaja kaže da je Jack još jednom uspio nadmudriti vraga i to zamolivši ga da ubere jabuku sa stabla. Na kori drveta je brzo nacrtao križ te ga vrag opet nije mogao uhvatiti. Ipak, kako legenda govori, kada je Jack umro, zbog grešnog života nije bio primljen u Raj, ali ni u Pakao. Vrag ga je poslao nazad, poklonivši mu komad ugljena.

Prema predaji, ovaj kovač je u džepu imao repu koju je izdubio i stavio ugljen unutra. Od tada, on postaje lutalica koja, pokušavajući da nađe put do kuće, ide mračnim ulicama noseći repu u ruci i plašeći ljude oko sebe.

Kako se legenda širila, a Noć vještica polako postajala sve učestaliji praznik u zemljama širom planete, tako se i priča mijenjala. Zbog toga, neki su dubili rajčice, neki krumpir, da bi na kraju simbol postala – bundeva.

Zanimljive činjenice koje vezujemo za „zastrašujući“ praznik

Noć vještica je ujedno i datum kojem se raduju trgovci koji zadovoljno trljaju ruke jer prodaju veliki broj maski i kostima, ali i ostale rekvizite potrebne za moderan način obilježavanja dinamičnog praznika.

Tamo gdje se Noć vještica obilježava, određene TV kuće čak prilagode svoj program ovom datumu pa puštaju horor filmove da bi oni koji ga slave imali bolji ugođaj i naravno kako bi privukli publiku tog dana.

Pored toga, mnogobrojne serije 13. epizodu posvećuju „zastrašujuće“ zabavnoj noći.

Porijeklo Noći vještica prvenstveno potiče iz Irske – od keltskog festivala za mrtve zvane „Samhain“, navodi su Kongresne knjižnice.

Kelti su vjerovali da su duhovi mrtvih na Zemlji gdje se odmaraju pa su se ljudi oblačili u kostime i ostavljali „poklone“ na njihovim prednjim vratima kako bi umirili romantične duhove. Kao i kod mnogobrojnih tradicija, i ova se preselila u Sjedinjene Države.

Noć vještica je nekada bila odlična prilika da se pronađe ljubav svog života. U nekim mjestima, ljudi su slavili Hallowen igranjem romantičnih igara za pričanje „Noć vještica: Od poganskog rituala do zabavne noći“. Kada je praznik prešao u Ameriku, mladi su nastavili tradiciju.

Pun mjesec je veoma rijedak u ovoj noći. Kako Vam zvuči zavijanje na mjesec? Vukodlaci? Uprkos popularnom folkloru i zabavi, posljednji pun mjesec na Noć vještica kojeg se sjećamo bio je 2020. godine. Prethodni pun mjesec kojeg se svi sjećaju u Noći vještica, bio je 2001. godine, a prije toga davne 1955.

N1

Nastavi čitati

Najčitanije

✕