Connect with us

Religija

Nećeš biti plemenit dok ne budeš pravedan prema svome protivniku kao i prema samom sebi

Published

on

Piše: Edhem Šerkavi / Preveo i prilagodio: Abdusamed Nasuf Bušatlić

Jedan čovjek je došao da se parniči sa hazreti Alijom, radijallahu anhu, pred hazreti Omerom, radijallahu anhu, koji je tada bio halifa, pa je halifa Omer, radijallahu anhu, pozvao čovjeka njegovim imenom i rekao mu: ”Sjedi tu i tu”, a zatim se obratio hazreti Aliji, rekavši: ”O Ebul-Hasane, sjedi pored svoga protivnika.”

Hazreti Alija je sjeo pored svog parničara, a kada je rasprava završena, čovjek je otišao svojim putem, a Alija se vratio na svoje mjesto crven u licu.

Hazreti Omer je primijetio promjenu na njegovom licu, pa mu je rekao: ”Vidim promjenu na tvom licu, da možda nisi ljut zbog onoga što se desilo?”

”Jesam”, odgovorio je hazreti Alija.

Hazreti Omer je upitao: ”A šta te je to naljutilo?”

Hazreti Alija, rekao je: “Naljutilo me je to što si me pred mojim protivnikom pozvao nadimkom, Ebul-Hasan, a njega si pozvao njegovim imenom.”

Tada je hazreti Omer zagrlio hazreti Aliju i poljubio ga u glavu, rekavši: ”Vi ste mi (tj. porodica Allahovog Poslanika sallallahu alejhi ve sellem) umjesto mojih roditelja! Allah nas je uputio preko vas (preko Allahovog Poslanika koji je iz vaše porodice) i izveo iz tmina na svjetlo.”

Zaista, insan ne zna čemu više da se divi u ovoj priči.

Podanicima koji se parniče sa zetom Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovim bliskim ashabom, potpuno sigurni da im se neće ni trun nepravde učiniti i da će se presuditi u njihovu korist ako budu u pravu.

Ili halifi Omeru, radijallahu anhu, koji ne pravi razliku među ljudima prilikom parničenja i suđenja, jer svi su oni manji od istine. I pored Omerove neizmjerne ljubavi i poštovanja prema hazreti Aliji, on se jednako odnosi prema obojici parničara, jer su ljudi jednaki pred zakonom.

Ili hazreti Aliji, radijallahu anhu, koji se ljuti zbog toga što ga halifa poziva njemu najdražim nadimkom pred njegovim protivnikom u sporu, jer je smatrao da ga time stavlja u privilegiran položaj u odnosu na njegovog protivnika.

Čovjek neće dostići stepen plemenitosti sve dok ne bude objektivan prema svome protivniku kao i prema sebi, i dok ne bude zadovoljan istinom i pravdom prema sebi, kao što je zadovoljan istinom i pravdom prema drugima.

Neko ti priča o jednakim mogućnostima i šansama, a na prvi posao za koji se prijavi, ode da traži vezu. Pravda nisu kitnjaste riječi, već mali životni postupci koji prvo počinju kod kuće, a zatim vas prate gdje god da krenete.

saff.ba

Religija

Koga će Allah staviti u Svoj hlad na Sudnjem danu?

Published

on

Uzvišeni Allah kaže: “O vjernici, zapišite kada jedan od dru­gog pozajmljujete do određenog roka… i navedite dva svjedoka, dva muškarca vaša, ako nema dvojice muškaraca, onda jednog muškarca i dvije žene koje prihvatite kao svjedoke; … i neka vam ne bude mrsko da ga utanačite pisme­no, bio mali ili veliki sa naznakom roka vraćanja. To vam je kod Uzvišenog Allaha isprav­nije i prilikom svjedočenja jače, i da ne sumnjate – bolje.” (EI-Bekare, 282.)

Uzvišeni Allah kaže: “A ako je u nevolji, onda pričekajte dok bude imao; a još vam je bolje, neka znate, da dug poklonite” (El-Bekare, 280)

Ovaj kur’anski ajet se odnosi, ako je dužnik u neimaštini i oskudici i nije u stanju da vrati dug kada istekne rok vraćanja, obaveza je onome ko mu je posudio da ga pričeka dok ne bude imao. A bolje djelo od toga je da mu taj dug pokloni kao sadaku.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Bio je jedan trgovac koji je pozajmljivao ljudima imetak, pa kada bi vidio onog ko je u neimaštini i oskudici (od njegovih dužnika) rekao bi svojim mladićima: ‘Pređite mu preko toga (oprostite mu dug) ne bi li Uzvišeni Allah prešao preko naših grijeha, pa mu je Uzvišeni Allah prešao preko njegovih grijeha.’”

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Ko pričeka dužnika koji je u oskudici i neimaštini ili mu pređe preko duga, Uzvišeni Allah će ga staviti u Svoj hlad (na Sudnjem danu).”

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Ušao sam u Džennet i vidio da je sadaka nagrađena sa deset, a davanje u zajam sa osamnaest nagrada, pa rekoh: ‘O Džibrilu, kako je to sadaka nagrađena sa deset a davanje u zajam sa osamnaest nagrada – sevapa?’ On reče: ‘Zato što sa­daka ponekad padne u ruku bogatog (ne uvijek siromašnom), a davanje u zajam stigne samo onom ko je potreban.’”

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Ko čeka dužnika ili siroma­ha imaće za svaki dan čekanja vrijednost toga duga upisanog u sadaku i to prije nego što dospije vrijeme za isplatu duga. A kada dospije ugovoreni rok isplate; pa ga i preko roka čeka i odgađa mu dug, imaće za svaki dan čekanja dvostruku vri­jednost duga upisanu njemu kao sadaka.”

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Zaista je Uzvišeni Allah sa dužnikom koji nije isplatio svoj dug sve dotle dok njegov dug ne bude upotrijebljen u ono što Uzvišeni Allah mrzi.“

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Ko uzme imetak ljudi namjeravajući njegovo oduživanje i ispunjenje, Uzvišeni Allah će to za njega odužiti (ako on ne mogne), a ko uzme imetak dru­gih želeći njegovo upropaštavanje, upro­pastit će ga Uzvišeni Allah.“

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Postoje dvije vrste duga: ko umre (kao dužnik) a imao je namjeru da dug vrati, ja sam njegov zaštitnik i jamac; ko umre pod dugom a nije imao namjeru da dug vrati dug će se namiriti njegovim dobrim djelima na Dan kada neće biti ni zlata ni srebra.“

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Čuvajte se duga, jer je to briga noću, a poniženje danju.”

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Uzvišenom Allahu su najdraža djela: nahraniti gladna siroma­ha, odužiti mu dugove i riješiti ga briga i tegoba.“

Osoba koja preuzima stvar ili novac u zajam čini zajmodavaocu dovu: Barekella­hu leke fi ehlike ve malike – Uzvišeni Allah blago­slovio tebe, tvoju porodicu i tvoju imovinu.

DOVA PROTIV DUGOVA:
Allāhumme innī e’ūzu bike minel-hemmi vel-hazen, ve e’ūzu bike minel-adžzi vel-kesel, ve e’ūzu bike minel-džubni vel-buhl, ve e’ūzu bike min galebetid-dejni ve kahrir-ridžāl!

Uzvišeni Allahu, Tebi se utječem od brige i tuge! I utječem ti se od nemoći i lijenosti! I utječem ti se od kukavičluka i škrtosti! I utječem ti se od mnoštva dugova i ljudske nadmoći (poniženja u koje me mogu dovesti ljudi).(islam.ba)

akos.ba

Nastavi čitati

Religija

Vjera iscjeljuje i može čovjeka izliječiti od bolesti

Published

on

Snaga vjere i pozitivnih misli ima dubok utjecaj na ljudsko zdravlje, a sve veći broj istraživanja podržava ideju da vjera može pomoći u iscjeljenju tijela.

Bruce  Lipton, američki genetičar, svojim istraživanjima pokazuje kako vjera i misli mogu promijeniti genetski kod organizma i pomoći u liječenju različitih bolesti.

Snaga vjere i misli

Liptonova istraživanja temelje se na konceptu da usmjereno psihičko djelovanje može promijeniti genetski kod. Ova ideja je revolucionarna jer sugerira da naša uvjerenja i misli mogu izravno utjecati na naše gene i time na naše zdravlje.

Prema Liptonu, vanjski utjecaji na stanice, uključujući psihološke procese, mogu promijeniti ponašanje gena. To znači da pozitivne misli i vjera mogu igrati ključnu ulogu u održavanju zdravlja i borbi protiv bolesti.

Primjeri čudesnog ozdravljenja

 Lipton je u svojim istraživanjima istaknuo mnoge primjere čudesnog ozdravljenja koje su  liječnici često odbacivali kao nemoguće. Međutim, ovi primjeri pružaju podršku njegovoj teoriji o snazi vjere. Kada ljudi vjeruju da mogu ozdraviti, njihovo tijelo reagira na taj psihološki poticaj, što može dovesti do stvarnih fizioloških promjena koje potiču ozdravljenje.

Epigenetika: Novi pristup zdravlju

Epigenetika je naučna disciplina koja proučava utjecaj vanjskih faktora na genetski kod. Liptonova istraživanja podržavaju epigenetički pristup, pokazujući kako misli i vjera mogu utjecati na zdravlje. Prema epigenetici, naši geni nisu fiksirani i nepromjenjivi.

Umjesto toga, oni mogu biti aktivirani ili deaktivirani različitim vanjskim faktorima, uključujući našu psihološku situaciju. Vjera i pozitivne misli mogu djelovati kao katalizatori za ove promjene, omogućujući tijelu da se lakše bori protiv bolesti i održava zdravlje.

Placebo efekt

Jedan od najočitijih dokaza o snazi vjere je placebo efekt. Placebo efekt nastaje kada osoba vjeruje da uzima lijek, iako je u stvarnosti uzela neaktivnu supstancu, što dovodi do stvarnog poboljšanja zdravlja. Ovaj efekt pokazuje koliko snažno uvjerenje može utjecati na fizičko zdravlje.

Liptonova teorija ide korak dalje, sugerirajući da ova uvjerenja mogu doslovno promijeniti naš genetski kod, omogućujući tijelu da se brže i efikasnije oporavi.

Promjena podsvjesnih obrazaca

Promjena negativnih podsvjesnih obrazaca može biti ključna za dugoročno zdravlje. Tehnike poput meditacije, afirmacija i vizualizacije mogu pomoći u preoblikovanju naših misli i uvjerenja. Kroz redovitu praksu, moguće je promijeniti negativne misaone obrasce koji mogu doprinijeti bolestima, zamijenivši ih pozitivnim i zdravim uvjerenjima.

Vjera ima moćan utjecaj na zdravlje čovjeka. Liptonova istraživanja pokazuju da pozitivne misli i vjera mogu promijeniti genetski kod i pomoći u iscjeljenju od bolesti.

Ovaj pristup pruža novi pogled na zdravlje, naglašavajući važnost mentalnog i emocionalnog stanja u održavanju fizičkog zdravlja. Kroz usmjereno psihičko djelovanje, promjenu podsvjesnih obrazaca i vjeru u ozdravljenje, moguće je postići značajna poboljšanja u zdravstvenom stanju.

odmorimozak.com

Nastavi čitati

BiH

Kavazović na bajram-namazu poručio: Ne smijemo pristati na politike nacionalizma koje nam se nude ovih dana

Published

on

By

Veliki broj vjernika je jutros u sarajevskoj Gazi-husrev begovoj džamiji klanjao bajram-namaz, što je bila centralna bajramska svečanost Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini.

Bajram-namaz u Begovoj džamiji je predvodio i hutbu održao reisul-ulema Islamske zajednice Husein-ef. Kavazović. Reisul-ulema je napomenuo da je za muslimane Kurban-bajram blagdan žrtve, vrijeme u kojem nas uče da budemo spremni podnijeti i najveću žrtvu za vrijednosti koje nas oplemenjuju u životu.

“Najveća vrijednost koju nosimo u sebi jest vrijednost vjere, savjesnog i moralnog postupanja te sloboda govora i uvjerenja. Muhammed, a.s. je rekao: ‘Govori istinu, makar bila i gorka’. Iz ove njegove rečenice zaključujemo da se sloboda govora ne smije ograničavati. Zakulisne radnje vlasti, koja ima moć, ne smiju se sakrivati. Njeno postupanje mora biti transparentno”, poručio je.

Prema njegovim riječima, uloga medija i jeste da ih razobliči onda kada to pokušavaju sakriti od nas.

“Ukazivati na prijetnje kojima je izloženo naše društvo je obaveza svih odgovornih ljudi. Takav govor ne može biti inkriminiran, a njegovi protagonisti proganjani. Osuđujemo svaku vrstu pritiska na one koji ukazuju na anomalije u društvu i koji ukazuju na prijetnje našoj državi”, izjavio je reisul-ulema.

Poručio je prisutnima da ponovo otkriju vrijednosti zajedničkog života, biti za ljude i uz ljude je prva obaveza.

“Ne smijemo pristajati na politike tribalizma i nacionalizma, koje nam se nude ovih dana. Srednjovjekovne politike i politike 19. stoljeća moramo ostaviti iza sebe. One nikome, a pogotovo nama u Bosni, nisu donijele ništa dobro, osim masovnih grobnica u kojima je skončalo na desetine hiljada ubijenih majki i očeva, braće i sestara”, naglasio je.

Apelovao je na ljude koji, kako je izjavio, nose vjeru u svom srcu da se odupru pokušaju oživljavanja politike tribalizma i da ostanu u službi ljudi, bez obzira na rasu i porijeklo, narodnu ili vjersku pripadnost.

“Ne slušajmo vođe koji pozivaju na saborovanje jer nas je ta politika sve u crno zavila. Bosna i Hercegovina je naša domovina, lijepa i nikome nije tijesna. Čuvajmo je i čuvajmo jedni druge”, zaključio je , reisul-ulema Kavazović.

Prigodnu poruku u predbajramskom programu prisutnim vjernicima je uputio direktor Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu Dževad Pleh, a svečani program su izveli poznati učači Kur'ana, ilahija i kasida.

Kako prenosi Muslimanska informativna agencija (MINA), vjernici su iskazali radost zbog dolaska jednog od najvećih praznika, naglasivši da će radost ovog dana podijeliti sa svojim porodicama i prijateljima.

Bajram-namaz je klanjan i u džamijama širom Bosne i Hercegovine. Nakon centralne bajramske svečanosti, danas će u Upravnoj zgradi Rijaseta Islamske zajednice biti održano i tradicionalno bajramsko čestitanje kod reisul-uleme. Kurban-bajram traje četiri dana, prenosi MINA.

Nastavi čitati

Najčitanije