Iako je bilo najavljeno da će u srijedu 19. marta Milorad Dodik otputovati u Moskvu na sastanak sa Putinom, od koga je imao velika očekivanja, ipak je odustao od leta u Moskvu. O razlozima javnost nije obavještena, a pretpostavlja se da je strah od potjernice, koja je raspisana za njim, Viškovićem i Stevandićem, i mogućnost hapšenja na granici, poručio je Nebojša Vukanović, zastupnik u NSRS-

Još od petka, kad je otišao u posjetu Ani Brnabić, ćacijima i Milošu Pavloviću u Pionirskom parku, Nenad Stevandić nije se vratio iz Beograda u Banjaluku, a pitanje je da li će se i kada vratiti, jer bi mogao biti lišen slobode u povratku na granici.

Ostaje da se vidi da li će pokušati da se vrati do ponedjeljka, kada počinje nova redovna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, ili će prebaciti ovlaštenja na Anju Ljubojević, kao kada je mislio uteći sa sjednice kada je usvajan Zakon o zabrani djelovanja SIPA-e na teritoriji Republike Srpske, pa je došao Dodik i natjerao da uđe u salu.

O opštem rasulu vlasti govori i povlačenje Gorana Selaka, odustajanje od kandidature za ministra bezbjednosti, svjestan da ne bi dobio ni 10 glasova, da su ga Dodik, Vulin i Vučić žrtvovali. Vrijeme haosa i anarhije prolazi, a sat sve brže otkucava, poručio je Vukanović.

Elektroprivreda Republike Srpske i Elektroprivreda Herceg-Bosne obustavile su plaćanje mrežarine državnom preduzeću Elektroprijenos BiH, saznaje Istraga.ba.

Mrežarina obuhvata troškove izgradnje, održavanja i modernizacije elektrodistributivne mreže, uključujući dalekovode, trafostanice i stubove, ali i redovito održavanje brojila i mjerne opreme. Osim toga, ova naknada osigurava sigurno i stabilno snabdijevanje električnom energijom.

Mrežarinu posljednih mjeseci samo plaća Elektroprivreda Bosne i Hercegovine.

Elektroprijenos BiH je državno preduzeće koje se bavi prijenosom električne energije na teritoriji cijele države. Kapitalom kompanije raspolažu akcionari u omjeru, Federacija BiH 58,90 posto, a Republika Srpska 41,10 posto.

Djelatnost Elektroprijenosa BiH je prenos električne energije i sve djelatnosti u vezi sa prenosom električne energije, koje uključuju, ali se ne ograničavaju na prenos električne energije, održavanje, izgradnju i proširenje elektroprenosne mreže u BiH. Djelatnost kompanije reguliše Državna regulatorna komisija za električnu energiju (DERK).

Dodikova secesionistička nastojanja i pravna eskalacija u Bosni i Hercegovini i danas su tema medija na njemačkom, koji navode i spekulacije o mogućem bijegu predsjednika RS-a iz države.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt indirektno optužuje Rusiju da želi da izazove nemire u regionu Balkana zahvaćenom krizom, prenosi Deutsche Welle.

Postavlja se pitanje ko bi mogao biti zainteresovan za eskalaciju, rekao je njemački diplomata za novinski magazin “Profil” (online) u vezi najnovijih tenzija u BiH, te istakao važnost činjenice da predsjednik RS-a Milorad Dodik u narednu srijedu planira posjetu Moskvi, piše Frankfurter Rundschau (FR).

Schmidt se, kako se navodi dalje, ne plaši eskalacije nasilja zbog secesionih tendencija bh. entiteta, već “pravne eskalacije”: “Mi smo u pravoj državnoj krizi. Milorad Dodik želi potpuno novi ustav Republike Srpske. Ovo je dugo planirana priprema za nezavisnost i eventualne druge scenarije koji egzistiraju u regionu”, piše FR.

Eskalacija kao oslonac

Povodom glasina da bi Dodik svoj put u Moskvu mogao iskoristiti za bijeg, Schmidt je, kako se navodi, rekao: “Ne znam da li gospodin Dodik planira negdje otići. Rekao bih: želim mu sretan put”, te u nastavku istakao da “niko nema interesa da situacija eskalira”.

Austrijski Standard pak navodi da će Dodik od Moskve zatražiti da blokira prisustvo EUFOR-a u BiH u Ujedinjenim nacijama. Ako se to dogodi i mandat se ne produži u novembru, NATO bi mogao uskočiti.

Nakon spekulacija u lokalnim medijima o tome da li bi Dodik u srijedu mogao pobjeći u Moskvu, navodi se i da je na njegovom dnevnom redu i posjeta Izraelu. Dodik, naime, kako piše Standard, u Jerusalimu 26. marta želi da učestvuje na “Konferenciji protiv antisemitizma”. Zato se sada spekuliše da bi mogao pobjeći i u Izrael kako bi izbjegao hapšenje.

Dodik, koji je pod sve većim pritiskom, zaključuje se u tekstu austrijskog lista, oslanja se na dalju eskalaciju, što je očigledno u interesu Kremlja. NSRS je usvojio nacrt ustava i zakona kojim se dozvoljava formiranje vlastite vojske i pravosuđa. „RS-u bi se po novom ustavu trebala pružiti mogućnost da se pridruži velikoj Srbiji, što su ekstremisti još 1990-ih željeli ostvariti. Osim toga, time bi se trebalo omogućiti i procesuiranje svih onih koji nisu lojalni Dodikovom režimu”, piše Standard.

SNSD – sve veća radikalizacija

Frankfurter Rundschau piše i kako rukovodstvo Dodikovog vladajućeg SNSD-a svojom sve većom radikalizacijom rizikuje postojanje RS-a, kako je izjavila liderica opozicionog Narodnog fronta Jelena Trivić. U nastavku teksta se navodi i reakcija Nebojše Vukanovića, predsjednika i osnivača stranke Za pravdu i red. Samo zato što „jedan čovjek ima problema”, ne treba sve bosanske Srbe „tjerati” u probleme i sukobe, upozorava Vukanović: „Nemamo podršku u svijetu za ukidanje Daytona”.

Nasuprot tome, lideri SNSD-a svoje kritičare nazivaju “izdajnicima” ili “petom kolonom u službi stranaca”. „Sve ću ih pobiti”, odbrusio je u četvrtak predsjednik Narodne skupštine RS-a Nenad Stevandić. A gnjev vlastodržaca je, piše FR, već osjetio opozicioni poslanik Vukanović, koji govori o “mafijaškim metodama” vlasti: U petak uveče su mu nepoznate osobe zapalile automobil ispred porodične kuće u Trebinju.

Državno tužilaštvo BiH izdalo je ove sedmice naloge za hapšenje Dodika, Stevandića i entitetskog premijera Radovana Viškovića, jer se nisu odazvali pozivima na ročišta zbog optužbi za narušavanje ustavnog poretka. No, iako su međunarodne zaštitne snage EUFOR-a ove sedmice bile pojačane sa 400 vojnika, a u Evropskom parlamentu se raspravlja o novim zahtjevima za sankcije Dodiku i državnoj vladi, Dodik do sada nije bio impresioniran: secesionista, koga podržavaju Beograd, Budimpešta i Moskva, čini se da se nimalo ne plaši da će ga uhapsiti na teritoriji na kojoj su nadežni slabi državni organi Bosne i Hercegovine, a pogotovo na teritoriji Republike Srpske, zaključuje frankfurtski list.

Zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i član Predsjedništva SNSD-a Staša Košarac izjavio je nakon sjednice Vijeća ministara BiH da politički odnosi na državnom nivou funkcionišu, uprkos tvrdnjama opozicije.

“Danas smo usvojili Program ekonomskih reformi za period 2025-2027., koji je usklađen s ranije donesenim programima Republike Srpske, Federacije Bosne i Hercegovine i nivoa zajedničkih institucija (institucija BiH, op.a.). Ovaj dokument predstavlja jednu od ključnih obaveza Bosne i Hercegovine na putu ka Evropskoj uniji”, rekao je Košarac, prenosi N1.

Dodao je da se očekuje nastavak rada na reformskoj agendi za Plan rasta, kako bi se o tom pitanju moglo raspravljati na narednoj sjednici Vijeća ministara.

Košarac se osvrnuo i na smjenu zamjenika ministara iz redova SNSD-a, Ujedinjene Srpske i DEMOS-a, navodeći da je Vijeće ministara to primilo k znanju, te da će daljnja procedura zavisiti od drugih institucija na državnom nivou.

Također je komentarisao i imenovanje novog ministra sigurnosti BiH.

“Predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto imenovala je Gorana Selaka za ministra sigurnosti, a sada slijedi potvrda u Predstavničkom domu Parlamenta BiH. Kakav će biti ishod, vidjet ćemo”, kazao je Košarac, dodajući da su se pojavile špekulacije da bi ministar mogao biti i opozicioni zastupnik Nebojša Vukanović.

“To je neprihvatljivo. SNSD je jasan u stavu da se kadrovska rješenja donose uz saglasnost institucija RS”, poručio je.

Odgovarajući na novinarska pitanja, Košarac je naglasio da sve odluke u institucijama BiH moraju biti donesene u skladu s principima entitetske i nacionalne ravnopravnosti. Na pitanje o formiranju granične policije RS, odgovorio je da “RS ima pravo na takvu inicijativu”. Naveo jje kako je “RS imala svoju graničnu policiju kao i FBiH”, a da je do Granične policije BiH došlo, kako iz RS navode namjerno dezaviurijući javnost, “neustanim putem”.

Granična policija BiH uspostavljena je na osnovu Zakona o Državnoj graničnoj službi BiH koji je, u skladu sa svojim ovlaštenjima, 13. januara 2000. godine donio visoki predstavnik u BiH Wolfgang Petritsch, dok je Zakon o državnoj graničnoj službi usvojen u oktobru 2004. godine u PSBiH kada je i SNSD bio na vlasti.

Dodao je da predstavnici RS u institucijama BiH “imaju zadatak da štite interese ovog entiteta”.

“Ja dolazim iz RS i zastupam bazične interese RS. I građani RS plaćaju ministra iz RS. Nemojte da zavaravamo javnost, kao navodno, dolazite ovdje, primate plate, mi vas finansiramo. Nije tačno. Građani RS također participiraju u finansiranju institucija i time i plaćaju i nas”, kazao je.

Košarac je također poručio da “SNSD ostaje relaksiran po pitanju pozicioniranja kadrova, ali nije relaksiran kada je u pitanju zaštita interesa RS”.