Connect with us

BiH

Nijemac sa cijelom porodicom doselio u malu bh. općinu: ‘Ovdje nam je sjajno’

Published

on

Četrdesetpetogodišnji Malte Schlimper iz Hamburga u Njemačkoj sa suprugom i troje djece došao je da živi u Žepče. Tu ne samo da je otvorio firmu i započeo novi život već je i našao mjesto za koje kaže da je odlično za “dočekati starost”.

Za BiznisInfo.ba je ispričao odakle uspješan biznismen iz Njemačke u maloj bh. općini za koju ga, donedavno, nije vezivalo ništa.

– Prije nekoliko godina moja supruga i ja došli smo na ideju da bi bilo lijepo iskustvo upoznati drugačiju kulturu u nekoj stranoj zemlji. Pri izboru te zemlje imali smo nekoliko kriterija: ne bi trebala biti previše daleko od Njemačke, tako da u slučaju potrebe možemo se vratiti automobilom. Ne bi trebala biti ni previše skupa za život pa smo tako eliminisali Skandinaviju, Ujedinjeno Kraljevstvo i Švicarsku – kaže Schlimper na početu razgovora za BiznisInfo.ba.

Tako su se okrenuli prema jugoistočnoj Evropi.

– Prvo sam razgovarao s prijateljem u Bugarskoj a nakon toga i sa bivšim kolegom iz Bosne. U to vrijeme, imao sam klijenta koji je želio sagraditi veliku drvenu vilu s više od trideset stanova u sjevernom dijelu Hamburga. U Njemačkoj nije pronašao kompaniju za taj posao, pa sam mu ja predložio da provjeri u Krivaji. Tako da sam imao razlog za svoje prvo poslovno putovanje u Bosnu. Nakon toga smo moja porodica i ja došli u Bosnu na odmor i odlučili ovdje kupiti kuću – kaže Schlimper.

Njegov prvi dodir sa ovom regijom bio je kasnih devedesetih kada je u njemačkoj mornarici boravio na Jadranskom moru u okviru aktivnosti nadzora na Kosovu. Otada je, kako kaže, pomalo pratio razvoj regije Zapadnog Balkana.

– Međutim u njemačkim medijima nema puno vijesti o ovoj regiji, a ako ima uglavnom to su neke loše vijesti. A Bosna je jedna od najbližih zemalja van Evropske unije. Ima spor ali stabilan ekonomski rast a naročito kako EU pokušava uspostaviti strategiju bližih dobavljača postajaće sve važnija za zapadnoevropske kompanije. No da budem iskren, glavni razlog je taj da moja porodica i ja uživamo u prelijepoj prirodi, odlascima na plivanje na Tajanu, brojnim restoranima koji su gotovo uvijek otvoreni i ljudima prijateljski raspoloženim i otvorenog uma – priča Schlimper.

Ispričao nam je i kako su izgledali njegovi prvi kontakti sa ljudima iz Bosne i Hercegovine.

– Moj prvi kontakt sa ljudima iz Bosne bio je prije pet godina na jednom velikom gradilištu. Tu je bilo oko dvjesto radnika, uglavnom iz istočne Evrope. Ja sam bio zadužen za sektor Zdravlje i sigurnost u jednoj kompaniji koja se bavila izolacijom i držao sam trening za nove kolege. Imao sam kolegu koji je rekao da je došao iz Hrvatske zbog prevoda. Ali kada su došle nove kolege iz Srbije nisam znao šta da radim, dok nisam saznao da su ovi jezici skoro isti. Kolege s Balkana zbog ovoga su se stalno šalili sa mnom. Kasnije sam saznao da se radnici iz Bosne predstavljaju često kao da su iz Hrvatske te da treba vremena i povjerenja kako biste saznali da su iz Bosne. Bilo je uvijek jako lijepo raditi s njima zajedno, nekad mi je trebalo više vremena da prepoznam šalu a zbog toga je za njih to bilo i zabavnije – prisjeća je Schlimper.

Za Žepče u kojem su kupili kuću, kaže kako je to odlično mjesto za posao jer se nalazi tačno između tri najveće industrijske regije – Sarajevo, Banja Luka i Tuzla – no i za porodični život jer u gradu imate sve što vam treba i možete stići svugdje bez automobila.

Prvi ugovor

– Kupili smo kuću sa lijepim vrtom, tako da uvijek imamo šta raditi. Prošle godine preselili smo korak po korak. Imamo mali kombi i ja sam deset puta išao do Njemačke po sve stvari koje su nam trebale. Od ljeta nismo napuštali Bosnu. U Njemačkoj sam bio posljednji put u novembru kako bih posjetio neke klijente i pozabavio se dokumentacijom – priča naš sagovornik.

U Žepču je osnovao i konsultantsku kompaniju. Trenutno uči jezik i ostvaruje kontakte sa ovdašnjim firmama kako bi izgradio svoju poslovnu mrežu a u svemu mu je velika podrška i Predstavništvo njemačke privrede u Bosni i Hercegovini (AHK).

– Za uspostavljanje poslovnog savjetovanja morate imati lične kontakte i povjerenje menadžmenta. Za to treba vremena. Trenutno još uvijek imam ugovore sa njemačkim klijentima, no nadam se da ću sljedeće sedmice dobiti i ugovor o savjetovanju za malog ali brzorastućeg dobavljača u automobilskoj industriji u ovoj regiji. Bio bi sjajan zadatak podržati ih u izgradnji sistema upravjanja kvalitetom i sigurnosti podataka – nada se Schlipmer.

Zahvaljujući činjenici da regulative Evropske unije utiču sve više na bosanske kompanije, pretpostavlja da će biti dovoljno potrebe za konsultantske usluge na polju upravljanja kvalitetom, zdravljem, sigurnosti i okolša u sljedećim godinama.

Sistem upravljanja

– Male i srednje kompanije naročito često pokušavaju što duže poslovati bez sistema upravljanja. Onda kada klijent zatraži certificiranje a oni samo kopijraju nečiji drugi priručnik, u problemu su. Onda godinama prolaze revizije i popunjavaju masu dokumenata i zbog toga su frustrirani. Sistem upravljanja prilagođen kompaniji može biti podrška u svim oblastima poslovanja ukoliko regulišete minimum no minimum kojim ćete obuhvatiti sve što je neophodno, koristeći ciklus planiraj-uradi-provjeri-djeluj (plan-do-check-act). PDCA ciklus je srce harmonizovanih ISO standarda. Kaže da biste trebali misliti o onome što radite unaprijed a onda analizirati rezultate da vidite šta možete poboljšati. Dakle nešto sasvim normalno za uspješne kompanije. Ja pomažem kompanijama da uspostave i održavaju sistem upravljanja koji njima odgovara – priča nam Schlipmer, doadjući kako je uspostavljanje firme proteklo bez komplikacija i kako je od svih u Žepču imao veliku podršku.

U Njemačkoj, zemlji u koju Bosanci i Hercegovci masovno odlaze, reakcije na odluku na ovo putovanje “u obrnutom smjeru” bile su podijeljene.

– U Njemačkoj smo naišli na dvije vrste reakcija. Postoje ljudi koji ne razumiju zašto odlazimo i da za to treba puno hrabrosti. To su ljudi koji uglavnom imaju sigurne poslove povezane sa vladom ili su u penziji. S druge strane, kao freelance konsultant ja sam u kontaktu sa vlasnicima i menadžerima malih i srednjih preduzeća i naravno sa drugim freelancerima. Oni svi smatraju da je sjajna odluka napustiti Njemačku. Uglavnom smatraju da želimo uštediti na porezima i izbjeći prekomjernu birokratiju Evropske unije. Sa mnogima od njih sam još u kontaktu i vrlo su zainteresovani za moje iskustvo ovdje. I mnogi ljudi u Bosni su veoma iznenađeni da ni ja ni moja žena nismo Bosanci. Obično našu odluku objašnjavam s osmijehom: “U Njemačkoj ekonomija neće rasti a ovdje ne može više padati. Tako da je dobar momenat za preseljenje.“ – šali se Schlimper.

Vrijeme za kafu

Novinari su ga pitali i šta su najveće razlike u poslovanju kada su u pitanju Njemačka i Bosna i Hercegovina.

– Mislim da nema tako mnogo razlika. Naročito izvozno orijentisane kompanije ovdje rade sa sličnim standardima i mogu biti ponosne na svoju efikasnost i na svoje proizvode. Razlika je u tome da je u svakoj kompaniji koju sam posjetio ovdje menadžer odvojio vrijeme da popije kafu sa mnom i da smo najmanje pola sata pričali o stvarima koje nemaju veze s poslom. To je nešto što u Njemačkoj nedostaje, čak i sa dugogodišnjim klijentima. Tamo obično imate samo dvije minute ličnog razgovora a onda svako pokušava izgledati kao da mu se žuri – poredi Schlimper.

Za kraj, kaže nam da je cijela porodica jako zadovoljna životom u Žepču.

– Ovdje nam je sjajno! Djeca vole ići u školu a od prošle sedmice idu i na treninge odbojke ili rukometa. Kad je sunčano igraju se napolju s drugom djecom. To u Njemačkoj više nije čest slučaj. Ovdje nam se sviđaju ljudi, sviđa nam se što u restoranima možete jesti tokom čitavg dana a ne samo uveče ili u vrijeme ručka. Sviđa nam se vodopad u spomeniku prirode Tajan. Jedina stvar koja mi nedostaje je točeno pivo. Ako bih mogao nešto promijeniti to bi bio lokal sa buretom Sarajevsko Premium piva – kaže nam Schlimper.

U Žepču ostaju najmanje dok djeca završe školu a to znači još dosta godina jer je njihova najmlađa kćerka krenula u školu tek prošle godine. To je bio plan s kojim su došli u Bosnu no sada Sclimper kaže: “Ovo je veoma dobro mjesto za dočekati starost!”

BiH

Jasmin Agović o životu u Njemačkoj: “Nisam se pokajao što sam otišao, opet bih isto učinio”

Published

on

By

Jasmin Agović jedan je od građana BiH koji su trbuhom za kruhom otputovali za Njemačku.

 

Agović je sebi želio stvoriti bolju budućnost pa se tako okušao u poslu medicinskog tehničara u inozemstvu, te je već četiri godine u Njemačkoj, a trenutno živi u Karlsrueu.

Pronalazak posla

Kako je za “Dnevni avaz” kazao Agović, otišao je u Njemačku prvenstveno zbog toga što u BiH nije mogao naći posao, odnosno u Sarajevu.

 

– Kao medicinski tehničar ne možeš raditi. Loša politika, loša situacija u Sarajevu, jednostavno, društvo u BiH se promijenilo nagore – ističe Agović.

 

Dodao je da, kada je u pitanju medicinska struka, situacija u Njemačkoj je sada bolja nego što je to bilo ranije. Istakao je da su se uvjeti u Njemačkoj poboljšali. Kaže da manjak zaposlenog osoblja uvijek varira, ali da sada sigurno ima više uposlenika nego što ih je bilo ranije.

– Kada sam došao prije četiri godine, bilo nas je malo na odjelima, a sada nas je mnogo više – govori Agović.

Loša politika

Kazao je da mu je najteže pao rastanak od roditelja, društva i poznanika kada se odselio u Njemačku.

 

– Rastanak od kuće i žaljenje za tim što BiH ne može biti ono što je Njemačka bili su najteži. Nažalost, imamo sve predispozicije da budemo kvalitetna i dobra zemlja koja će pružiti svim građanima jednake uvjete, ali, nažalost, zbog korupcije i loše politike koja je vođena nismo. To su sve društveni problemi, ali, generalno, stanovništvo mora preuzeti dio odgovornosti za to – navodi Agović.

Istakao je da on u BiH dolazi što je više moguće, i to upravo zbog roditelja.

Kvalitet života

Kaže da se nije pokajao što je otišao u Njemačku te da bi ponovo učinio isto.

– Druženja je sve više, sada ima dosta naših ljudi. U početku nije bilo tako. Kvalitet života je na zavidnom nivou, svi naši ljudi su zadovoljni, ali, naravno, postoje problemi kada je pronalazak stanova u pitanju, posebno u većim gradovima. Naši ljudi se fokusiraju na veće gradove. Najviše mi nedostaju roditelji – zaključio je Agović za “Dnevni avaz”.

Nastavi čitati

BiH

Dva drona sinoć letjela iznad kasarne Rajlovac bez dozvole: SIPA pokrenula istragu

Published

on

By

Kako saznaje Klix.ba, sinoć u poslijepodnevnim satima zabilježen je nedozvoljeni prelet dronova iznad kasarne Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u Rajlovcu.

Pripadnici Oružanih snaga BiH primjetili su dva drona u niskom preletu iznad kasarne, a dronovi su uočeni zbog crvenih lampica koje su odavale poziciju.

Prema našim informacijama, na teren su izašli istražitelji SIPA-e koji su utvrdili da je dron sletio na jedno od obližnjih brda.

Nadalje je izvršen pregled objekata koji okružuju kasarnu, a istraga je u toku.

Nakon nedavnih preleta sportskih aviona preko kasarne u Rajlovcu, prelet dronova predstavlja ozbiljno kršenje mjera sigurnosti baze.

Nastavi čitati

BiH

Dodik: Ako me “antiustavni” Sud osudi, odbacit ćemo takvu BiH

Published

on

By

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da će u Srpskoj, ukoliko ga antiustavni Sud BiH osudi, biti donesene političke odluke da se odbacuje takva praksa i takva BiH.

Dodik je naveo da se svi apsurdi BiH ogledaju i u sudskom postupku koji antiustavni Sud BiH vodi protiv njega i da će, ukoliko ga takav sud osudi, to biti politička presuda.

“U tom slučaju će i u Republici Srpskoj biti donesene jasne političke odluke.

One će biti da odbacujemo takvu praksu i da odbacujemo takvu BiH. Ako hoćete, vratite se na BiH koja je predviđena Dejtonom da bi ona funkcionisala”, istakao je Dodik.

U retrospektivi protekle sedmice Dodik je naveo da je održan redovan sastanak i konsultacije delegacija SNSD-a i HDZ-a.

“Posjetio sam i Bijeljinu, gdje sam prisustvovao sastanku s Gradskim odborom SNSD-a, kao i svečanosti povodom 80 godina kompanije `Orao`”, napisao je Dodik na mreži “Iks”.

SRNA

Nastavi čitati

Najčitanije