BiH

Nijemac zacijenio mašinu, pa je Bosanac Denijal sam napravio: Proizvodi gnojivo od ovčije vune

Published

prije 10 mjeseci

22. Januara 2024.

Bella

U peletiranom gnojivu nema apsolutno nikakvih dodataka. Kada pokupi vunu, suši je na određenoj vlažnosti, onda je mašinom melje na 5 milimetara. Iako postupak izgleda vrlo jednostavan, Mujkanović kaže da nije riječ o maloj investiciji te da ga je sama mašina “izašla” oko 20 do 30 hiljada maraka, a ukupna investicija 100 hiljada KM

Ovčija vuna, iako vrijedna sirovina, za stočare u Bosni i Hercegovini uglavnom je problem i nerijetko završava na smetljištima i samoj prirodi. Neke procjene pokazuju da se godišnje u BiH odbaci oko 3,5 miliona kilograma vune, piše portal Agroklub.

Rijetki je otkupljuju, ali to su potpuno beznačajne količine u odnosu na milion i 200 hiljada ošišanih ovaca. No, ovakva situacija bi se uskoro mogla promijeniti i to zahvaljujući ideji, želji i čistim ambicijama Denijala Mujkanovića iz Kozarca koji je prije 20-tak dana započeo prodaju peletiranog ekološkog gnojiva od ovčije vune.

Ma, za sve je dobro

Proizvodnju je počeo još i ranije, ali je ovaj poduzetni ovčar želio prvo testirati proizvod na svom imanju – u voćnjaku, plasteniku, cvijeću. “Ma, za sve je dobro”, radosno ocjenjuje u razgovoru za Agroklub, ovaj vlasnik stada od 105 ovaca i član Udruženja ovčara i kozara Republike Srpske, zaljubljenik u prirodu i jednostavno čovjek koji vri od ideja, u šta ćete se uvjeriti i sami u narednim redovima.

– Kroz druženje s ovčarima vidio sam da svi imaju isti problem, niko ne zna gdje će s vunom koja je nama i ekonomski i ekološki problem. Ona neće da gori, može da se dimi, ali nikada neće potpuno izgorjeti – priča Mujkanović, dodavši da skoro niko u BiH ne otkupljuje vunu, osim možda dva vlačara.

A, misli od nje nije mogao skrenuti i da je htio jer je, kako kaže, viđa na svakom koraku – po šumama, rijekama, deponijama. Tako je odlučio oprati vunu i poslati je u jednu francusku auto industriju. No, dobio je negativan odgovor, vuna bosanske pramenke ne može u auto proizvodnju jer je 0,8 mikrona, a oni otkupljuju do 0,4 mikrona.

– Znači dva puta je veća i deblja. Tako isto za odjeću se ne može koristiti jer je previše oštra, nije baš prikladna ta pramenka bosanska. Tvornica iz Turske koja je to otkupljivala i pravila tepihe je izgorjela prije 7-8 godina, neće je ni obnavljati jer je velika investicija, a više niko ne uzima te stare tkanene tepihe – pojašnjava Denijal.

Potom se rodila ideja da od nje proizvodi pelet za loženje, ali “to nije uspjelo nikako“. Onda je došao do informacija da se od nje može praviti bio gnojivo. Poslao je uzorak na analizu u Federalni agropedološki zavod, odakle su mi potvrdili da ovčja vuna posjeduje mnoštvo vitamina, piše Agroklub.

– Jedan kilogram vune sadrži četiri litra vode, odnosno kao UREA postotno, 17 vitamina koje posjeduje, u postotcima je kao naš KAN 9:8:9, i to što odgoni crve, mrave i sve ostalo to je naš pužomor samo što je sve na prirodnoj bazi“, obrazlaže nam rezultate koje je dobio i dodaje da gnojivo koje sada proizvodi dugotrajno poboljšava tlo jer kada se raspe po zemlji treba niz godina da se uništi – navodi.

Sam napravio i mašinu i gnojivo

– Ja sam sam sebi napravio mašinu, jer kada sam poslao upit u njemačku firmu koja ih jedina proizvodi, odgovorili su mi da one koštaju 300 hiljada eura u Njemačkoj, bez carine, prijevoza i poreza. To je za mene bilo nemoguće, izdvojiti tolika sredstva, onda sam počeo da inoviram, prepravljam neke stare mašine i tako da sam svojim rukama napravio sve što mi treba da mogu proizvoditi – kaže ovaj sad već vlasnik proizvoda “Štabaa“.

Tako se, naime, zove peletirano ekološko gnojivo od ovčije vune koje proizvodi, a naziv je rezultat zatečenosti pozivom švicarskog carinika. Naime, poziv je uslijedio tek šest mjeseci nakon što je poslao tamošnjoj carini na analizu gnojivo kako bi provjerio mogućnost izvoza, carinik je pitao za naziv proizvoda, a u trenutku zbunjenosti Mujkanović je odgovorio: “Ma, šta ba?” Odlučio je i da ostavi taj naziv.

Tona vune – tona gnojiva

Inače, u Švicarskoj je kao izbjeglica iz BiH završio školu, radio za drvnu industriju, montažne kuće, ali to kako nam priča nikada nije volio. U našu zemlju se vratio 2012. godine. I od tada kuje planove o različitim pothvatima. Sada je sav fokus usmjerio na vunu koju mu domaćini daju besplatno, samo kako bi se je riješili.

– Međutim, moj cilj je da otkupljujem tu vunu, da bude jedan kilogram jedna marka, kako bi ovca mogla da plati svoje godišnje vakcinisanje. Dosta ljudi zbog nedostatka novca ne radi tu obaveznu prevenciju, i ugrožava svoje susjede koji se ozbiljno bave ovčarstvom – precizira planove.

Ovaj svoj projekat, finansijski je sam istjerao, a od njega korist neće imati samo BiH, priča nam, nego i Evropska unija, u ekološkom smislu. “Ta naša vuna na kraju završava u Savi, preko je Evropska unija, ona potom ide u Dunav koji protiče opet kroz Evropu, tako da je ovo čišćenje i EU“.

Od tone vune dobije se isto toliko gnojiva. Ako je vuna uskladištena pravilno, odmah po šišanju u vreće pa u šupe, onda nema nikakvog gubitka.

Testirao na svom imanju

Prije nego je upakirao svoj proizvod za prodaju, ovo gnojivo je testirao na svom imanju. Priča nam kako ekstra rezultate daje na kiselim zemljištima.

– Imali smo paradajz težine od 1,5 kilogram po komadu, patlidžane po dva kilograma. Jedan čovjek je koristio za jagode, imao je sigurno 30 do 50 posto veće prinose, bile su puno veće i puno slađe. Cvijeće koje je počelo da truhne, uspjeli smo povratiti“, nabraja nam Mujkanović i navodi da se trenutno gnojivo može kupiti preko web stranice, ali bi se krajem februara trebalo naći i u “Bingo” marketima – kae.

Njegov cilj je da uđe u poljoprivredne apoteke, Penny plus u Sarajevu i Centrum u Gradiški. Za to vrijeme, na njegovu adresu stižu upiti iz brojnih evropskih zemalja, gdje je poslao podatke o svom proizvodu. Prvi kontakti pokazali su da postoji veliki interes za ovo gnojivo iz Kozarca.

Povezane teme:biznis Bosanac Cazin Gnojivo Mašina

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

prije 1 sedmica

13. Novembra 2024.

Bella

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka, što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH, koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

Osvrnuo se i na dopune Zakona porezna na dohodak, kojim s omogućava izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

– I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA

Nastavi čitati

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

prije 1 sedmica

13. Novembra 2024.

Bella

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

U četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

U petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

U subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Nastavi čitati

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

prije 1 sedmica

13. Novembra 2024.

Bella

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.