Connect with us

BiH

Nikšić: Isplativije bi nam bilo praviti vlast sa SDA i HDZ-om, ali mi smo izabrali teži put

Published

on

Nermin Nikšić, lider SDP-a obratio se javnosti podužim statusom na Facebooku uoči sjednice Predsjedništva ove stranke te je još jednom istakao svoje opredjeljenje za očuvanje koalicije Osmorka.

“Prihvatamo kompromis, ali ne i kompromitovanje. Spadam u red onih ljudi koji misli da je dovoljno da rade svoj posao, vrijedno i naporno, i da će drugi da ih cijene prema svemu onome što su postigli i uradili, a ne prema tome koliko su glasni bili. Također, ne mislim da moram svaki dan biti na nekoj televiziji i drugim medijima, već nastojim dozirati svoje medijske istupe. Zbog toga me moji saradnici, ali i ljudi koji se bave odnosima s javnošću, stalno kritikuju”, kaže Nikšić.

On navodi da je godinama odbijao njihove savjete i fokusirao se na rad i postizanje rezultata, dok su drugi popularnost stjecali galamom i lažnom brigom za građane.

“Sada uviđam da sam pogriješio. U današnje doba društvenih mreža i brzog protoka informacija, više se cijene političari koji ništa ne rade, a puno pričaju, nego oni koji puno rade, a ništa ne pričaju. Shvatio sam da i dalje trebam predano raditi najbolje što mogu, ali da moram početi o tome i pričati. Zato ću sa vama podijeliti neka svoja razmišljanja i viđenja današnjeg političkog trenutka”, pojasnio je Nikšić razloge podužeg statusa na Facebooku.

Kaže da je u BiH je skoro nemoguće da jedna stranka na izborima osvoji toliko glasova da može sama formirati vlast. Potpuno je uvjeren kako za demokratiju nije ni preporučljivo da sva moć bude u rukama jedne stranke.

“Zbog toga je sposobnost kompromisa preduslov za ulazak u vlast i uspješno vođenje političkih procesa. Politika jeste sposobnost upravljanja, a u Bosni i Hercegovini možda više nego bilo gdje drugo to je i sposobnost postizanja kompromisa. Razgovorom i dogovorom pokazujemo odvažnost i nesebičnost, dok odbijanjem postizanja kompromisa, kada to očito nanosi nesagledive posljedice za društvo, kao što je to bio slučaj u zadnjih osam godina, pokazujete sebičnosti i neodgovornosti”, kaže Nermin Nikšić.

On pojašnjava kako je, prema rezultatima izbora, SDP vlast mogla formirati sa SDA i HDZBiH.

“I vjerovatno su u pravu svi oni koji tvrde da bi u toj kombinaciji, koristeći nezavidan položaj u kojem se SDA nalazi, SDP dobila znatno više funkcija nego što će dobiti u konstelaciji za koju smo se odlučili. Nekim strankama je ulazak u vlast cilj, a nekima je to sredstvo za provođenje politika i obećanja koje su dali građanima. Mi u SDP smo izabrali teži put, sa manje funkcija ali uz jaku želju da pokušamo pokrenuti Bosnu i Hercegovinu sa mrtve tačke u koju su je doveli oni koji nisu bili spremni na kompromis i kojima su fotelje bile jedini cilj.

Odlučili smo da ostanemo vjerni svojim koalicionim partnerima, s kojima smo postigli zavidne rezultate u Kantonu Sarajevo. Svako od nas je u pregovore ušao sa različitim željama i idejama. Nije to jednostavno ukomponovati, ali smo se uspjeli dogovoriti jer nam pojedinačne pozicije nisu važnije od dobrobiti građana”, govori lider SDP-a.

Kaže da su prihvatili “taj teži put iako smo znali da to znači traženje kompromisa sa strankama sa kojima smo do jučer bili na suprotnim stranama, a koje su građani izabrali da ih predstavljaju”.

“Sa tim strankama imamo više stvari u kojima se ne slažemo, nego onih oko kojih se slažemo. Umjesto da se fiksiramo na razlike, koje teško možemo prevazići, mi smo se odlučili fokusirati na ono u čemu se slažemo i na tome želimo graditi našu saradnju. Zadnjih osam godina smo vidjeli u kakav bezdan nas je dovela politika fokusiranja na razlike, a građani su platili račun za sve to.

 

 

Prihvatili smo taj teži put iako smo znali da to podrazumijeva i mukotrpne pregovore sa stankama koje su dobile manji broj glasova ali imaju velike apetite i koje su, pri tome, sklone provokacijama i ucjenama da će otići sa strankama, koje smo mi odlučno odbili.

Prihvatili smo taj teži put iako smo znali da ćemo zbog toga primati teške udarce, napade, optužbe i prijetnje od onih koji odbijaju prihvatiti poraz i koji su tako dugo u vlasti da im i sama pomisao na odlazak u opoziciju izaziva neopisiv strah i paniku.

Prihvatili smo taj put iako i unutar stranke treba praviti kompromis i pomiriti različita mišljenja i ambicije. I kod nas ima onih koji, vjerovatno u dobroj vjeri, ne pokazuju razumijevanje ni želju da sagledaju širu sliku. Neophodno je napraviti balans između poštivanja svakog individualnog stava i stava većine. Naravno da je i tu važno doći do kompromisa koji svima omogućava argumentirano zalaganje svakoga za njegove stavove, ali i poštivanje odluka organa”, govori Nikšić.

Pojašnjava da na tom putu prave i greške, ali da te greške nastoje ispraviti u skladu sa prijedlozima i kritikama koje dobijaju od građana.

“Odlučili smo se preuzeti odgovornost i pokušati promijeniti stanje u zemlji. Hoćemo li uspjeti ne znam, ali sam uvjeren da bi neuspjeh bio ako ne bismo ni pokušali. Odlučni smo da uspostavimo vlast koja će zajedničkim snagama građanima u cijeloj Bosni i Hercegovini vratiti nadu i vjeru u bolje sutra. Pozicije u vlasti ćemo koristiti za unapređenje života građana, a ne za sopstvenu promociju i bogaćenje. Mi smo se odlučili na kompromis, ali ne i na kompromitovanje. Neka našu odlučnost na postizanje kompromisa niko ne shvati kao našu slabost nego kao pruženu ruku za saradnju. Naša dobra volja prema svima onima koji to ne znaju cijeniti, ima svoje granice”, rekao je Nikšić.

BiH

U Federaciji BiH slijedi donošenje propisa o porezu na imovinu, šta nam to donosi?

Published

on

By

U smjernicama ekonomske fiskalne politike Federacije Bosne i Hercegovine za period 2025-2027. godina u okviru porezne politike istaknuta je potreba uspostave jedinstvenog sistema oporezivanja imovine na cijeloj teritoriji Federacije BiH.
U tom pogledu je zastupnik Zastupničkog doma Federalnog parlamenta i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politku Admir Čavalić postavio pitanje federalnom ministru finansija Toniju Kraljeviću da li se razmatra mogućnost uvođenja poreza na vlastitu nekretninu u FBiH?
Kraljević je u odgovoru potvrdio da je u prethodnom periodu analiziran postojeći sistem oporezivanja imovine koji će poslužiti kao osnova za donošenje jedinstvenog propisa o porezu na imovinu u Federaciji BiH i koji će biti harmoniziran sa međunarodnom praksom u oblasti direktnog oporezivanja.
– Kao jedna od ključnih mjera unapređenja upravljanja javnim finansijama jeste upravo unapređenje oporezivanja posjedovanja i prometa imovine u Federaciji BiH (porez na imovinu, porez na naslijeđe i poklone i porez na promet nepokretnosti), što je trenutno regulirano kantonalnim zakonima i propisima jedinica lokalne samouprave – naveo je Kraljević.
S obzirom na to da je evidentno da Federalno ministarstvo finansija radi određene analize, Čavalić kaže da će Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku pratiti te aktivnosti, a sve s ciljem adekvatne komunikacije određenih fiskalnih mjera. Napominje da za sada najmanje što treba su “neka nova fiskalna iznenađenja, odnosno nepredvidljivosti”.
– Fiskalna predvidljivost je izuzetno bitna za građane i privrednike u FBiH. Zbog toga moramo imati informacije o vladinim mjerama i nekoliko godina unaprijed. Da li će se šta desiti po ovom pitanju ili ne do 2027. godine, kako je definisano Smjernicama, vidjet ćemo, međutim zasad nemamo ovo zvanično, ni u Parlamentu – izjavio je za Fenu Čavalić.
Dakle, Vlada FBiH je prepoznala značaj ujednačavanja kantonalnih poreznih zakona koji tretiraju oporezivanje imovine, kako u okviru strategije reforme upravljanja javnim finansijama za period 2021-2025. godine, tako i kroz Smjernice ekonomske i fiskalne politike FBiH za period 2025-2027. godine.
Porez na imovinu u Bosni i Hercegovini regulisan je zakonima na nivou kantona u Federaciji BiH i na nivou entiteta RS.
Prema tim kantonalnim zakonima oporezuju se imovina, vikendice, poslovne prostorije, stanovi koji se izdaju pod zakup, garaže, motorna vozila, letjelice i plovni objekti. Porez na imovinu se plaća na godišnjem nivou po kvadratnom metru.
Kantoni su samostalni kod određivanja visine poreza tako da postoji i različita praksa raspodjele tih prihoda. Praksa je takva da neki kantoni dijele prihod sa općinama, a drugi sav prihod raspodjeljuju općinama.
U Federaciji BiH se oporezuju vikendice – kuće za odmor, dok građani ne plaćaju porez za vlastiti stambeni prostor, to jest za stanove i kuće.
Zakonom o porezu na dohodak FBiH realizuje se prihodi realizovani od imovinskih prava, kao što su renta, zakup i slično i na takav prihod plaća se porez od deset posto na godišnjem nivou.
U RS-u se Zakon o porezu na nepokretnosti odnosi na oporezivanja svih vrsta vrste zemljišta (građevinsko, poljoprivredno, šumsko, industrijsko i ostalo), te svih vrsta građevinskih objekata (stan, kuća, poslovni, industrijski i ostali objekti), a kao osnovica se uzima tržišna vrijednost. Porez na nepokretnosti se plaća po stopi do 0,20 posto, a prihodi od tog poreza pripadaju opštinama i gradovima na čijoj teritoriji se nalazi nepokretnost.
FENA
Nastavi čitati

BiH

FOTO Cjenovnik hrane u restoranu Parlamenta BiH: Najskuplji grašak s piletinom, 4 KM!

Published

on

By

Opće je poznato da zastupnici, parlamentarci ili ministri svoje obroke u državnim institucijama plaćaju izuzetno jeftino, po cijeni koja je dosta maraka manja nego u nekim drugim restoranima.

 

Zanimljivo je to da teleća čorba, pečeni krompir, riža i kolač iznose samo 1 konvertibilnu marku, piše Avaz.

 

Cjenovnik restorana u Parlamentu BiH. Avaz

Pura sa pavlakom košta 1,50 KM, sendvič sa sirom 2 KM, ćufte u paradajz sosu 3 KM, punjene paprike 3,50 KM.

„Najskuplji“ obroci na meniju su ćureći sote s gljivama i grašak s piletinom koji koštaju po 4 KM.

Dok građani Bosne i Hercegovine žive pa skoro na rubu egzistencije, očigledno, naši parlamentarci na dnevne obroke ne potroše više od deset maraka.

Nastavi čitati

BiH

Udruženja žrtava genocida traže da 9. januar bude proglašen danom žalosti

Published

on

By

Udruženje žrtava i svjedoka genocida i “Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa” uputili su inicijativu svim nivoima vlasti u BiH  da, u skladu sa svojim nadležnostima, pokrenu inicijativu za proglašenje 9. januara danom žalosti, u okviru svojih teritorijalnih i ustavnih nadležnosti.

Iako se Ustavni sud BiH suprotstavio proglašenju 9. januara kao praznika u Republici Srpskoj, udruženja navode da vlasti u tom entitetu ne poštuju odluke Ustavnog suda BiH i u kontinuitetu obilježavaju 9. januar.

Udruženja ističu da su presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MRMKS) utvrđena dva zločinačka poduhvata s ciljem stvaranja etnički čistih teritorija u BiH i uništenja međunarodno priznate države BiH.

Naglašavaju da je realizacija UZP-a započela 9. januara 1992. proglašenjem “države srpskog naroda” u BiH, što je bio uvod u planove razbijanja BiH, praćene zločinima nezabilježenim od Drugog svjetskog rata.

Također, navode da je presudama MKSJ-a potvrđen međunarodni sukob u BiH jer je cilj bio stvaranje drugih država na teritoriji BiH protivno međunarodno priznatoj državi BiH, te da su utvrđena teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava na području cijele BiH kao posljedica UZP-ova.

Podsjećaju da je prema presudama MKSJ-a, prvi zločinački plan, koji je pokrenuo spiralu zločina na području bivše Jugoslavije, a fokusiran prema BiH i Hrvatskoj, pokrenut od Slobodana Miloševića i njegovih saradnika, uključujući Jovicu Stanišića i Frenkija Simatovića, presuđene pred MKSJ/MRMKS, kao i njegovih saradnika i pomagača u BiH, predvođenih Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem.

U presudama UN-a potvrđeni su svi međunarodni zločini, uključujući zločin genocida u Srebrenici i Istočnoj Bosni.

Slobodan Milošević, optuženik MKSJ-a, dogovarao je UZP sa političkim rukovodstvom Srba u BiH.

Ključne osobe političkog rukovodstva Srba, kao što su Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, Mićo Stanišić i drugi, osuđene su pred MKSJ-om/MRMKS-om za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava i učestvovanje u UZP-u kao obliku pojedinačne krivične odgovornosti.

“Svi građani BiH su 9. januara 1992., bez obzira na bilo koju pripadnost, postali žrtve takve politike, a 9. januar simbolizira najmračnija sjećanja svih žrtava.

Naslijeđe tih datuma vidljivo je kroz djelovanje sudova i institucija UN-a i EU-a, koje su formirale MKSJ zbog ugrožavanja mira u svijetu. Svojim odlukama i rezolucijama jasno su naglašavali i naglašavaju obim i odgovornost za zločine u BiH.

Rezolucija UN-a o Srebrenici predstavlja posljednji i najvažniji primjer djelovanja međunarodne zajednice”, saopćeno je iz udruženja.

FENA

Nastavi čitati

BiH

Dodik: Naš politički cilj je nezavisnost RS-a, ako Amerika bude neutralna mi znamo šta ćemo odlučiti

Published

on

By

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, iako u procesu oporavka nakon operacije, ponovio je iznio svoje secesionističke planove i snove rekavši da je politički cilj aktuelne garniture vlasti – nezavisnost i samostalnost Republike Srpske.

On je kazao da se ovaj entitet lani suočio sa teškim političko-ekonomskim pritiscima i sankcijama, ali da je rukovodstvo sve to uspjelo da prebrodi, iako se borilo na više frontova.

Dodik je naglasio da su odluke američke administracije udarile na kompanije, banke i građane. On je kazao da je bilo pritisaka i u vezi sa imovinom, ali je i to zaustavljeno.

“Nismo naivni da mislimo da je tu kraj, ali vjerujemo da su svi shvatili da ova garnitura neće dozvoliti otimanje imovine i da je spremna da ide do kraja. A što se tiče tog kraja, za njih, za nas je to politički cilj. A to je nezavisnost i samostalnost Republike Srpske. I to su svi shvatili. Imali smo donošenje zakona od neizabranog stranca, a to nije evropski standard”, rekao je Dodik.

Dodika kaže da je mogao izbjeći i sankcije i sudski proces.

“Mogla je i (predsjedavajuća Predsjedništva BiH) Željka Cvijanović da to uradi. Kada je posljednji put bila u Americi, nudili su joj da razbije vlast u RS-u. Rekla im je da je ona ozbiljna žena i da to ne mogu od nje da traže. Usred Amerike. Mjesec dana nakon povratka dobila je sankcije. Zašto? Zašto sankcije premijeru Srpske Radovanu Viškoviću, predsjedniku Narodne skupštine Nenadu Stevandiću, ministru zdravlja ili generalnom sekretaru Kabineta predsjednika”, rekao je Dodik.

Nakon skorašnjeg preuzimanja funkcije novog predsjednika SAD Donalda Trumpa, Dodik očekuje bolju situaciju za RS kada je riječ o uvedenim američkim sankcijama i generalno američkoj politici.

“Naravno da se nadam, jer znam kako je izvedena priča sa sankcijama. Sve je plod djelovanja opozicije i Michaela Murphyja koji dobro stoji u State Departmentu. Opozicija mu je pisala spiskove ljudi i firmi, a onda je to ovaj posredstvom Antonyja Blinkena završavao. Međutim, mislim da će se to promijeniti”, rekao je Dodik.

On je istakao da i Republika Srpska ima neke prijatelje u SAD.

“Ne bi trebalo zaboraviti da smo uticali na Srbe u SAD da glasaju za Trumpa. Radili smo to i 2016. i 2024. godine. Nas zanima da sankcije budu skinute ljudima. Sa firmama je gotovo, one su ugašene. Razmišljamo i da tužimo Murphyja, ali puno je važnije što imamo informacije da će u tom odjeljenju koje se bavi sankcijama svi biti promijenjeni. Trump će raditi drugačije od demokrata”, naveo je Dodik.

On je naglasio da je cilj Republike Srpske neutralna pozicija Amerike, piše Klix.

“Oni su do sada bili jednostrani i činili su sve da sruše Dejtonski mirovni sporazum. Kada to vidimo, mi nemamo nijedan razlog da ga branimo. Očekujem da Amerikanci kažu da prepuštaju ljudima u BiH da odluče o sudbini zemlje, a mi znamo šta ćemo odlučiti”, poručio je Dodik.

Nastavi čitati

BiH

(VIDEO) “RS je naša država, žele nas raskomadati, ali neće dati Bog” – Mitropolit u BiH održao zapaljiv govor

Published

on

By

Mitropolit zvorničko-tuzlanski, Fotije, jučer je u jednoj bijeljinskoj crkvi održao govor na praznik Oci uoči predstojećeg pravoslavnog Božića.

Dotakao se mitropolit u jednom dijelu svog govora i političkih tema pa je, između ostalog, izjavio da je bh. entitet Republika Srpska nastao na “temeljima svetosavlja i pravoslavlja i mora ostati garant jedinstva”.

Govorio je mitropolit Fotije i o “matici Srbiji” iznijevši informacije koje je “čuo ovih dana”, a odnosi se na navodno komadanje ove države.

– Pominje se navodno odvajanje Sandžaka, naše stare Raške oblasti, u neku vrstu autonomije ili pak potpuno odvajanje – samostalnost. Sa druge strane, govori se nažalost i o projektu za Srpsku Vojvodinu, koja bi trebala postati regija u okviru EU i lokomotiva koja će vući ostatak Srbije ka njenom priključenju zajednici EU. Ta ideja je izgleda probudila stare autonomaše, koji postaju sve glasniji, pa po rečima jednog uglednog profesora Beogradskog Univerziteta i oni stoje iza nemira i protesta u Beogradu. Autonomaši zagovaraju obnavljanje NDH u Vojvodini i time njeno otcepljenje od Srbije, rekao je mitropolit Fotije jučer u Bijeljini.

Istakao je da su te informacije značajne i za ljude u Republici Srpskoj.

– Moramo očuvati Republiku Srpsku, našu državu, ili kako je neki zovu, entitet. Kako god da je zvali, ona je nastala na temeljima Svetosavlja i Pravoslavlja, na temeljima Kosovskog – Lazarevog zaveta. Republika Srpska čuva naš narod, i rukovodi ga putem dobrim, putem spasenja – putem Božića. Dakle, pored jedinstva Crkve potrebna nam je i celovitost države, jer je i država garant našeg jedinstva i slobode. Neki narodi neprestano ustaju na nas Srbe i izgleda neće stati dok nas ne vide potpuno raskomadane, razjedinjene, i ne dao Bog i unište. Ali neće dati Bog, kazao je on.

Nastavi čitati

BiH

Lijekovi u BiH i dalje najskuplji u regiji: ‘Oboljeli od karcinoma mjesečno plaćaju i do 10.000 KM’

Published

on

By

Građani Bosne i Hercegovine godinama plaćaju najskuplje lijekove u regiji u odnosu na životni standard. Glavni razlozi su neuređena zakonska regulativa i jedinstvena stopa PDV-a od 17 posto. Inicijative za smanjenje ili ukidanje stope PDV-a na lijekove, Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine još nije podržao. Promet lijekova u BiH u 2023. godini iznosio je 961 milion maraka i raste iz godinu u godinu, a tržištem dominiraju strani proizvođači.

Koliko su vrtoglave cijene lijekova i medicinskih sredstava u Bosni i Hercegovini najbolje znaju članice “Iskre”. Oboljele od karcinoma mjesečno plaćaju i do 10.000 maraka da bi preživjele.

Ako su u pitanju inovativni lijekovi to je i do 10.000 maraka. Pacijenti se zadužuju, dižu kredite, prodaju imovinu da bi obezbijedili sebi terapiju ko ima sta da proda. Ako nema čeka se, pacijenti umiru i ne dočekaju da dodju na listu”, ističe Suzana Kekić, predsjednica Saveza žena oboljelih od raka “Iskra”.

U Agencija za lijekove BiH kažu da bi do smanjenja cijena lijekova došlo kada bi se smnajio PDV ili uvela diferencijalna maloprodajna marža čiju visinu utvrđuju entitetska ministarstva zdravlja. Za medicinska sredstva nema ograničenja marže i cijene se formiraju slobodno.

“Kad se kaže da su cijene lijekova veće u odnosu na okruženje, to se uglavnom odnosi na Srbiju. Srbija ima daleko niže cijene. Mi kad izračunamo maksimalnu veleprodajnu cijenu uzimamo Hrvatsku. Većina naših lijekova je jeftinija nego u Hrvatskoj. Moramo voditi računa da se i proizvođačima isplati i da imamo lijekova na tržištu”, navodi Tijana Spasojević-Došen iz Agencije za lijekove BiH.

Koliko košta život: Teška stvarnost onkoloških pacijenata bez pristupa citostaticima

Koliko košta život: Teška stvarnost onkoloških pacijenata bez pristupa citostaticima

Farmaceuti ističu da su lijekovi skuplji u Hrvatskoj i Sloveniji i da oni imaju i veće, ali stepenaste marže. Veće marže na jeftinije lijekove, a manje na skuplje lijekove.

 

“Marže u BiH nisu jedinstvene, već su različite po entitetima. U RS je maksimalna marža 18 odsto kada govorimo o lijekovima koji se kupuju za novac, u Federaciji BiH 25 odsto, s tim što se mora znati da je marža osnovni izvor prihoda apoteke”, kaže Zahida Binkaj iz Komore magistara farmacije Federacije BiH.

Novinar Uroš Vukić koji je istraživao tržište lijekova smatra da za izračunavanje cijene lijekova u BiH, umjesto Slovenije, Agencija za lijekove treba koristiti druge referentne zemlje sa sličnim nivom dohotka kao u BiH, kao što su Sjeverna Makedonija ili Bugarska.

“Osnovni dokument koji definiše cijenu lijekova u BiH je Pravilnik o cijenama koji BiH jedina u Evropi nije imala do 2017.godine. To je bila posljedica isključivo lobiranja farmaceutske industrije i sada kada su ga usvojili naviše pogoduje veletrgovcima lijekova u odnosu na zemlje regiona”, ističe Vukić, piše BHRT.

Za razliku od BiH, zemlje u okruženju imaju opštu i posebnu poresku stopu po kojoj se tretiraju lijekovi. Poreska stopa za lijekove u Bosni i Hercegovini je najveća u regionu, čak tri puta veća od Hrvatske i Makedonije.

Nastavi čitati
Advertisement

Najčitanije