Nakon nezapamćene krize iskrcavanja više od deset hiljada migranata na italijanskom otoku Lampedusa, koji su nekoliko puta nadmašili broj lokalnog stanovništva, proteklih sedmica intenzivirala se migrantska kriza i na balkanskoj ruti. Indirektne posljedice trenutno najviše osjete hrvatski građani iz Slunja, Karlovca i okolnih naselja, kao i mještani Unsko-sanskog kantona koji žive uz granicu.

REKETAŠI UBIRU TAKSE

U četvrtak je došlo i do pucnjeva na granici, hrvatska policija koja intenzivno radi na sprečavanju ilegalnih prolazaka pucnjavu pripisuje migrantima koji su sve više nervozni zbog pojačanih mjera koje hrvatska granična policija poduzima. Hrvatski ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović kaže da se to desilo kada su spriječili ulazak grupe od tridesetak migranata, niko od njegovih policajaca nije ozlijeđen, a slučaj se istražuje.

Policija USK-a ima operativna saznanja da uz granicu operira grupa od petnaestak migranata afganistanskog porijekla. Oni reketiraju ostale migrante, svi moraju njima platiti taksu da pređu u Hrvatsku. Desilo se i nekoliko slučajeva da ova grupa izvrši otmice. Oni koji su im uspjeli pobjeći, a sve su prijavili policiji u Bihaću, kažu da otete migrante ova grupa snima sa noževima ispod vrata, pa snimke šalju nazad familijama i od njih iznuđuju novac, piše Oslobodjenje.

Kako je za televiziju USK-a kazao Jusuf Mešić, načelnik krim-sektora policije, postoje saznanja da su migranti naoružani, da imaju minimum dva pištolja i jednu automatsku pušku.

– Grupa se kreće od Izačića do Velike Kladuše, vješto koristeći granični pojas, kazao je Mešić.

Iako je migrantska kriza u Bosni i Hercegovini posljednjih godina postala mnogo manje vidljiva, u susjednoj Hrvatskoj trenutno je stanje sa migrantima u eskalaciji. Scene koje se dešavaju oko Karlovca i drugih gradova uz granicu sa BiH, neodoljivo podsjećaju na prizore koje smo proteklih 5-6 godina gledali po Bihaću i Velikoj Kladuši, a jedan period i u Tuzli i Sarajevu.

Krijumčari i dalje zarađuju na njima, uključujući i neke naše državljane. Naime, pripadnici Granične policije BiH 17. septembra ove godine lišili su slobode državljanku Bosne i Hercegovine E. B. (1999) nakon što je otkrivena u krijumčarenju 11 osoba afroazijskog porijekla na području Čajniča. Tužiteljstvu BiH dostavljen je izvještaj o počinjenom kaznenom djelu, saopšteno je iz GPBiH.

Ipak, aktivnosti domaće policije nisu dovoljne pa kolege iz susjedne Hrvatske vrše pritisak na našu zemlju, zato je zatvoren malogranični prijelaz u USK-u Hadžin Potok, a stvaraju se i gužve kolonama putnika iz BiH na granici. Tome treba dodati i njihovu nervozu zbog velikog pritiska međunarodne zajednice, nevladinog sektora i medija da se prema migrantima postupa potpuno poštujući njihova prava.

– Hrvatska plaća ceh Schengena i Evropske unije. Šta mislite da su ostali Bira, Miral i Sedra? Zato naši na granici ne daju povratak migranata u Bihać readmisijom i zato je gužva na granici, prokomentarisao je poznati bihaćki profesor Sej Ramić, koji još drži aktivnom antimigrantsku grupu na društvenim mrežama, s tim da više prate dešavanja u svijetu nego u samom Bihaću.

Ali da su njegove riječi istinite, potvrdili su nam i naši izvori iz aktualne vlasti u BiH. Naime, naša granična policija je nedavno odbila prihvatiti oko 150 migranata koje je hrvatska granična policija pokušala da nam vrati. Hrvati to, naravno, ne smiju činiti, kao što su to ispod tezge radili prije nekoliko godina, van vidokruga EU organizacija za prava osoba u pokretu. A inače bi mogli biti smješteni u PPC Lipa kod Bihaća, gdje svakako ima mjesta.

Takvim postupanjima malo bismo rasteretili susjede.

LJUDSKA PRAVA

No, kada su to naši odbili, uslijedila je kazna, državljani BiH, uključujući dijasporu, cijelo ljeto su bespotrebno maltretirani gužvama na granici. Hrvati bi puštali samo jednu traku, sve čekajući ne bismo li se opametili. A zapravo ni policija u BiH, kao ni u Hrvatskoj, ne smije postupati nepropisno prema migrantima jer smo i mi prošli kroz slične muke koje i sami imaju.

– Bolja je i gužva na granici nego migrantska kriza u dvorištu, kazat će jedan Bišćanin, a s čime su se složili čak i oni koji su prinuđeni da putuju.

I tako će se Hrvatska i BiH naduravati i dalje sve dok veliki donosioci odluka ne kažu koliko migranata može primiti prostor Evropske unije.