USK

Penzioneri USK traže bolju zdravstvenu njegu i zaštitu: Cijeli život plaćali osiguranje, a sada nemaju nikakva prava

Published

prije 8 mjeseci

26. Novembra 2023.

Bella

Penzioneri u Unsko-sanskom kantonu suočeni su s ozbiljnim izazovima kada je u pitanju ostvarivanje adekvatnih zdravstvenih usluga, unatoč tome što uredno i redovno plaćaju zdravstveno osiguranje. Ovaj problem sve više zabrinjava starije građane koji se suočavaju sa poteškoćama prilikom pristupa medicinskoj njezi koja bi im trebala biti zagarantirana.

Prema svjedočenjima penzionera, dugotrajno čekanje u redovima, nedostatak specijalističkih pregleda i terapija te loša komunikacija sa medicinskim osobljem postali su svakodnevica. Mnogi penzioneri koji su čitav život radili i uredno plaćali svoje osiguranje sada su prisiljeni suočiti se s teškoćama u dobivanju potrebne zdravstvene skrbi.

“Problem su i esencijalne liste, A i B liste, redovi i liste čekanja. Mi ukazujemo na te probleme i svojevrstan smo korektor vlasti. Svaki dan dobivamo od penzionera informacije da je neki lijek skinut sa esencijalne liste. Zavod zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona (ZZO USK) formira listu i predlaže, Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike je nadležno za taj resor, prati sve to i donosi odluke o usvajanju tih lista. Nažalost moram kazati da naše resorno Ministarstvo u posljednjih 5 godina nije učinilo ništa u pravcu poboljšanja zdravstvene zaštite penzionera. Čak su u nekim domovima zdravlja penzioneri morali plaćati preglede koje su platili ZZO USK kroz zdravstveno osiguranje”, kaže Mirsad Terzić, predsjednik Saveza udruženja penzionera USK.

Dodaje, kako te preglede uknjiži ZZO USK i refundira sredstva domovima zdravlja i Kantonalnoj bolnici, dok penzioneri gotovinom plaćaju neke preglede i čak u nekim slučajevima ne dobiju račun za to.

“Neka nas prebace na privatnu praksu a da privatna praksa, odnosno te ustanove naplaćuju usluge od ZZO USK. Penzioneri na području USK-a dobivaju penzije u ukupnoj vrijednosti od 150 miliona KM i usprkos tome nemaju adekvatnu zdravstvenu njegu i zaštitu jer navodno nema sredstava iako sve uredno plaćaju kroz PIO/MIO. Šta ljekari nude zauzvrat za ono što penzioneri plate kroz obavezno zdravstveno osiguranje? Nude privatnu praksu i zdravstvene usluge. Dosta penzionera, posebno onih koji su teško bolesni kao npr. bolesnici koji boluju od malignih bolesti, moraju plaćati mnoge ljekarske preglede u privatnim ordinacijama. Ministarstvo zdravstva USK se oglušava na skretanje pažnje od penzionera na sve navedene probleme. Isto tako ZZO USK, gdje se često dešavaju promjene u rukovodstvu ali to penzionere ne interesuje. Mi tražimo adekvatnu zdravstvenu zaštitu. Penzioneri često dolaze nama u Savez i traže pomoć za kupovinu lijekova i za liječenje. Mi pomognemo koliko možemo ali to nije rješenje već se time trebaju pozabaviti nadležne ustanove i institucije, te trajno i adekvatno riješiti to pitanje”, ističe Terzić.

Ovi problemi stvaraju veliki teret za penzionere koji su već suočeni s financijskim ograničenjima, a glavni izazov leži u potrebi da vlasti i nadležni za zdravstvo u Unsko-sanskom kantonu hitno pronađu rješenje za taj problem.

“Kada je Elvedin Sedić, aktuelni gradonačelnik Bihaća, bio direktor ZZO USK mi smo od njega dobili šokantne informacije i pokazao nam obrazac u kojem je pisalo da USK-a ima 33.000 osiguranika iz reda penzionera a nas u stvarnosti ima 22.000 u to vrijeme. Na pitanje šta je sa tom razlikom, gospodin Sedić je obrazložio da umrli nisu skinuti sa evidencije. Dakle, radi se o 11.000 osoba, za koje su nam rekli da se radi o friziranim izvještajima. Prema tome, ima novaca ali penzioneri usprkos tome ne dobijaju adekvatnu zdravstvenu zaštitu. To su sve stvari koje Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike USK ne smije dozvoliti”, poručuje Terzić.

Naglašava da je važno osigurati bolju organizaciju zdravstvenog sistema, povećati broj specijalista i poboljšati komunikaciju sa pacijentima.

Također je, dodaje, nužno postaviti strožije nadzorne mehanizme kako bi se osiguralo da se sredstva koja se izdvajaju za zdravstveno osiguranje, koriste na način koji omogućava pružanje adekvatnih usluga.

Penzioneri Unsko-sanskog kantona i njihove porodice traže rješenja koja će im omogućiti dostupnost i kvalitetnu zdravstvenu brigu koju zaslužuju. Dokle god se ovi problemi ne riješe, ističe Terzić, penzioneri će se suočavati sa nekvalitetnim pristupom zdravstvenim uslugama.

FENA

Povezane teme:Cazin Mirsad Terzić penzioneri USK

USK

Mladić pao niz liticu kod Štrbačkog buka, hitno je prevezen u bolnicu

Published

prije 11 sati

26. Jula 2024.

Bella

Danas se u Bihaću, na području Štrbačkog buka, dogodila nesreća u kojoj je jedna osoba povrijeđena.

Prema informacijama, mladić je pao niz liticu na području vodopada Štrbački buk na Uni.

Ovu informaciju je za Radiosarajevo potvrdio Ale Šiljdedić, portparol MUP-a USK.

“Mladić je prevezen u kantonalnu bolnicu gdje mu se pruža ljekarska pomoć. Stepen povreda još uvijek nije poznat”, rekao je portparol MUP-a USK. Naveo je da okolnosti nesreće još uvijek nisu poznate. Nije poznato o čijem državljaninu se radi.

“I dalje se utvrđuju okolnosti, a najvjerovatnije radi se o nesretnom slučaju”, rekao je Šiljdedić.

Nastavi čitati

USK

‘Samo jednom je pedeset’: Simboličnim spuštanjem vesla u rijeku Unu otvorena je 50. Internacionalna Una Regata

Published

prije 11 sati

26. Jula 2024.

Bella

Nije ovo samo još jedna godišnjica Una regate. Simboličnim spuštanjem vesla u rijeku Unu, najmlađi i najstariji učesnici u kampu, u Martin Brodu juče ujutro su otvorili jubilarnu 50. Internacionalnu turističku Una regatu. Put oko 80 km podrazumijeva prvu etapu vodenog karavana koji vozi do Štrbačkog buka, kroz Bihać i Cazin do Bosanske Krupe. Danas se vozi i najatraktivnija etapa u kojoj se očekuje više od hiljadu učesnika. Sve ovo je u čast jubilarnih pola vijeka postojanja najznačajnije turističko-sportske manifestacije u Unsko-sanskom kantonu.

50. Internacionalna turistička ‘Una regata’ održava se pod nazivom “Samo je jednom pedeset”, pa je ove godine regata potpuno drugačija i besplatna za sve koji žele osjetiti ljepotu Une, ploveći njenim tokom sve do Bosanske Krupe.

Važno je podsjetiti na to da je ovaj sport, kao i sama manifestacija, postao nadaleko prepoznat i uspješan, zahvaljujući pioniru raftinga Bosne i Hercegovine, državnom treneru u kajaku na divljim vodama, Senadu Zuliću – Bijelom.

S prvim rafting čamcima pojavljuje se na Uni nakon njegovog prvog učešća na Olimpijskim igrama 1996. u Atlanti i tako započinje s profesionalnom turističkom ponudom na ovim prostorima, koja do danas broji stotine hiljada zadovoljnih gostiju. Bijeli je, preminuo 2019., ali njegova porodica, u njegovu čast, čuva porodičnu tradiciju ovog sporta, a već gotovo tri decenije, uspješno i posluje, nudeći stotinama hiljada posjetilaca nezaboravan doživljaj na Uni.

Na Štrbačkom buku, njegovi skiperi su mu posvetili i jednu ploču.

Do devedesetih godina učesnici regate bili su, uglavnom, kajakaši i kanuisti. Nakon završetka proteklog rata u BiH, turistički radnici obnovili su tradiciju regate, a kajakašima i kanuistima se od tad pridružuju i raft čamci, prateći turistički trend spuštanja čamcima na divljim vodama.

Organizacija ovog jubileja pokazala je, još jednom, da je Bihać, zaista, grad zaljubljen u svoju rijeku.

Video pogledajte OVDJE.

Nastavi čitati

USK

Udovoljavalo RS-u: U USK kao da nema škola, djece, cesta…, nisu ih ni spomenuli u Planu rasta

Published

prije 15 sati

26. Jula 2024.

Bella

Unsko-sanski kanton ima projekata, ali za njih nema novca iz famozne prve tranše od 70 miliona iz Evropske unije. Među četiri kantona na koje se prebacuje krivica za neusvajanje Liste reformi u vezi s Planom rasta je i USK.

Premijer Nijaz Hušić navodi da “u ime Vlade Unsko-sanskog kantona izražava iskreno razočarenje zbog neprimjerenog i senzacionalističkog pristupa kabineta predsjedavajuće Vijeća ministara BiH u informisanju javnosti te targetiranja ‘krivaca’ u kantonima koji su dali uvjetnu saglasnost na Nacrt Reformske agende i koja, u predloženom tekstu, nije usvojena na sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine”, piše Faktor.

– Ono što je za sve naše građane bitno jest da Nacrt Reformske agende u Bosni i Hercegovini, prije nego se uputi Evropskoj komisiji na dalju proceduru, mora održavati interes cijele BiH, a predložena rješenja moraju biti usklađena sa Ustavom BiH.

Četiri kantona: Srednjobosanski kanton, Tuzlanski kanton, Zeničko-dobojski kanton te Unsko-sanski kanton, označeni su kao krivci za neusvajanje Nacrta reformske agende, a u saopćenju predsjedsjedavajuće Vijeća ministara Borjane Krišto je čak istaknuto: “Nažalost, uprkos svim naporima i podršci koju smo dobili od evropskih institucija, nije bilo dovoljno da svi u Bosni i Hercegovini pokažemo minimalnu dozu političke odgovornosti i usmjerimo naše aktivnosti prema zajedničkom evropskom putu”.

Četiri prozvana kantona su dali uvjetnu saglasnost jer nismo i nećemo pristati na netransparentan rad, nefer i diskriminatorno planiranje budućeg razvoja i prikriveno brisanje državnih institucija BiH pod krinkom reforme – navodi Hušić.

Naša uvjetna saglasnost, dodaje premijer USK, odraz je negodovanja jer je proces usaglašavanja dokumenta bio vođen netransparentno, pristrasno i metodološki krajnje upitno, što je vidljivo i iz vrlo lošeg kvaliteta verzije koja se dostavlja Evropskoj komisiji.

– Dalje, rokovi koji su nam dati za izjašnjavanje bili su ciljano kratki i na sate, ultimativni, a sa krajnjim ciljem da bi nas onemogućili da dajemo komentare, mišljenja i naš doprinos.

S druge strane, vidljivo je da su se konsultacije odvijale sa entitetom RS i da su po diktatu tog entiteta njihovi stavovi uvažavani, a naše mišljenje uglavnom ignorisano.

Ključnim smatramo da je neophodno – vraćanje u dokument formulacije: “Imenovane su sve ustavne sudije, a odluke Ustavnog suda se priznaju i primjenjuju u cijeloj zemlji (juni 2025)”, te vraćanje u dokument formulacije: “Zakonodavstvo o politici konkurencije provodi se na svim nivoima vlasti, a sva upravna tijela zadužena za implementaciju acquisa zasnivaju se samo na profesionalizmu, bez prava veta u donošenju odluka, posebno kada je u pitanju Vijeće za konkurenciju BiH i Vijeće za državnu pomoć, u usklađenost sa acquisem EU-a (decembar 2026)” – navode iz Vlade USK.

– Za USK, konkretno, posebno je problematična tabela br. 146 koja sadrži indikativnu listu projekata kojom se omogućava finansijska podrška samo nekim kantonima i entitetu RS (primjer projekata: Uvođenje sistema za hlađenje i zagrijavanje u srednjim školama u HNK; Osiguravanje minibuseva za osnovne škole u entitetu RS 1,5 miliona eura; Opremanje osnovnih i srednjih škola sa ICT opremom i implementacija wireless interneta u svim školama u entitetu RS 7,8 mil eura, itd.) jer ova raspodjela ne garantuje ravnomjeran razvoj BiH i ista prava svih građana, posebno djece, te bi dovela do ekonomske diskriminacije kantona sa bošnjačkom većinom.

USK niti jednim projektom nije zastupljen na ovoj listi koja nam je dostavljena sa ultimativnim rokom od jednog sata za davanje saglasnosti – navodi se iz Vlade USK.

Zahtjevali smo, objašnjava premijer Hušić, da se u svim aktivnostima gdje je, na zahtjev predstavnika iz entiteta RS, brisana neka državna institucija poput npr. Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstvo sigurnosti, DEI, itd, a ubacivane institucije entiteta RS, vrate državne institucije jer shodno Ustavu i zakonu ove aktivnosti trebaju koordinirati i za njih biti odgovorne državne institucije.

– Žao mi je što, još uvijek, pojedini predstavnici najviših državnih institucija ne uspijevaju staviti istinski interes naše države u prvi i jedini plan ali ne gubimo nadu ni vjeru da će prevagnuti temeljne vrijednosti BiH i da ćemo zajednički uspjeti usaglasiti tekst Reformske agende koji će biti u interesu svih nivoa vlasti i svih građana Bosne i Hercegovine – kaže Hušić.