Svijet / Zanimljivosti
Pitali umjetnu inteligenciju kako bi mogle izgledati granice u Evropi 2050.: Iznenadit ćete se

EU trenutačno razmatra devet država kandidata za članstvo: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Gruziju, Kosovo, Moldaviju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Ukrajinu. Iako je teško precizno predvidjeti kako će izgledati europske granice 2050. godine, jasno je da će kontinentom dominirati tenzije između integracijskih i dezintegracijskih sila. Uspjeh ili neuspjeh separatističkih pokreta, proširenje EU i vanjski geopolitički pritisci oblikovat će budući izgled europskog kontinenta.
Europski kontinent mogao bi do 2050. godine doživjeti značajne i dalekosežne promjene granica država. Ove transformacije, koje bi mogle redefinirati političku kartu Europe kakvu poznajemo, rezultat su složenog spleta različitih faktora koji djeluju na kontinentu. S jedne strane, separatistički pokreti u brojnim europskim zemljama predstavljaju snažnu centrifugalnu silu. Ovi pokreti, koji se zalažu za odvajanje od matičnih država i stvaranje novih, nezavisnih entiteta, temelje svoje zahtjeve na kulturnim, jezičnim ili povijesnim posebnostima.
Njihovo djelovanje moglo bi dovesti do fragmentacije postojećih država i nastanka novih granica unutar Europe. S druge strane, procesi međunarodnih integracija, posebice oni vezani uz Europsku uniju, djeluju kao kohezivna sila koja teži bližem povezivanju europskih naroda i država. Ovi suprotstavljeni trendovi, zajedno s drugim geopolitičkim, ekonomskim i društvenim faktorima, oblikovat će budućnost europskog političkog prostora. Rezultat ovih dinamičnih procesa mogao bi biti kontinent s izmijenjenim granicama, novim državama i redefiniranim odnosima među europskim narodima, što će imati dalekosežne posljedice za političku, ekonomsku i društvenu strukturu Europe sredinom 21. stoljeća, piše večernji.hr.
Integracija i dezintegracija EU: Proširenje Europske unije: EU trenutačno razmatra devet država kandidata za članstvo: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Gruziju, Kosovo, Moldaviju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Ukrajinu. Crna Gora planira završiti pregovore do 2026. i postati članicom do 2028. godine. Međutim, proces integracije suočava se s brojnim izazovima. Neki kandidati, poput Bosne i Hercegovine, suočavaju se s unutarnjim političkim napetostima. Turska, iako formalno kandidat, ima zamrznute pregovore od 2016. godine zbog demokratskog nazadovanja.
Potencijalno nove države:Katalonija i Baskija. Španjolska bi mogla doživjeti značajne teritorijalne promjene. Katalonija pokazuje snažne separatističke tendencije, s referendumom iz 2013. godine gdje je 80% glasača podržalo neovisnost. Iako španjolska vlada ne priznaje takve referendume, pritisak za neovisnošću ne jenjava. Baskija također ima dugogodišnji separatistički pokret, iako s manjom vjerojatnosti uspjeha u bližoj budućnosti.
Nakon neuspjelog referenduma o neovisnosti 2014. godine, kada je 55% glasača odabralo ostanak u Ujedinjenoj Kraljevini, Škotska i dalje pokazuje snažne tendencije ka samostalnosti. Ova težnja za neovisnošću nije jenjavala tijekom godina, već je dodatno ojačana Brexitom – britanskim izlaskom iz Europske unije. Naime, većina Škota glasala je za ostanak u EU, što je produbilo jaz između škotskih aspiracija i odluka donesenih na razini Ujedinjenog Kraljevstva. Ova razlika u stavovima prema europskim integracijama potaknula je obnovljene pozive za drugi referendum o neovisnosti Škotske. Škotska nacionalna stranka (SNP), koja dominira škotskom politikom, kontinuirano zagovara ideju neovisne Škotske koja bi se mogla vratiti u Europsku uniju. Međutim, put ka novom referendumu nije jednostavan, s obzirom na to da Westminster mora odobriti takav potez, što trenutačno vlada u Londonu odbija učiniti. Unatoč tome, pitanje škotske neovisnosti ostaje ključna tema u britanskoj politici, s potencijalom da značajno utječe na budući izgled Ujedinjenog Kraljevstva i, posljedično, Europe.
Talijanske regije također pokazuju značajne separatističke tendencije, što dodatno usložnjava političku sliku u zemlji. Posebno se ističu dvije regije: Veneto i Sardinija. U Venetu, regiji na sjeveroistoku Italije poznatoj po gradu Veneciji, separatistički sentiment je izrazito snažan. To je jasno demonstrirano na neslužbenom referendumu održanom 2014. godine, gdje je čak 89% glasača podržalo ideju neovisnosti od Italije. Ovaj rezultat, iako pravno neobvezujući, ukazuje na duboko ukorijenjenu želju za većom autonomijom ili čak potpunom neovisnošću među stanovnicima Veneta.
S druge strane, Sardinija, drugi najveći otok u Sredozemnom moru, ima jedan od najstarijih i najustrajnijih nacionalističkih pokreta u Europi. Sardinijski nacionalizam vuče korijene još iz 19. stoljeća i temelji se na jedinstvenom jeziku, kulturi i povijesti otoka. Prema nedavnim istraživanjima javnog mnijenja, čak 41% Sardinijaca podržava ideju neovisnosti od Italije. Ovaj značajan postotak ukazuje na to da separatističke težnje na Sardiniji nisu marginalna pojava, već predstavljaju ozbiljan politički faktor s kojim talijanska vlada mora računati. Ovi snažni separatistički pokreti u Venetu i Sardiniji predstavljaju izazov za teritorijalni integritet Italije i potencijalno bi mogli utjecati na buduće granice unutar Europe. Iako je malo vjerojatno da će ove regije u bliskoj budućnosti postići neovisnost, njihove težnje za većom autonomijom i samoupravom nastavljaju oblikovati talijansku i europsku političku scenu.
Balkan – Daljnja fragmentacija ili integracija
Balkan ostaje osjetljivo područje zbog dubokih etničkih i povijesnih podjela. Kosovo, čiji status nije univerzalno priznat, i dalje stvara tenzije sa Srbijom, dok ideja “Velike Albanije” uključuje ambicije za ujedinjenjem Albanije i Kosova te teritorijalne pretenzije prema Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Grčkoj. Bosna i Hercegovina suočava se s izazovima stabilnosti zbog mogućnosti odcjepljenja Republike Srpske, dok su odnosi između Bošnjaka i Hrvata često napeti. Potencijalna autonomija za Sandžak ili Hercegovinu. EU bi mogla igrati ključnu ulogu u stabilizaciji regije, no ako taj proces ne uspije, nacionalističke težnje mogle bi ponovno destabilizirati granice.
Utjecaj vanjskih faktora: Klimatske promjene
Klimatske promjene mogle bi značajno utjecati na europske granice kroz masovne migracije stanovništva i sve intenzivniju borbu za ograničene resurse. Zemlje poput Nizozemske, Belgije i sjeverne Njemačke mogle bi izgubiti značajne dijelove obalnog područja zbog porasta razine mora. Mediteranske zemlje, posebno Grčka, južna Italija, Španjolska i Portugal, suočit će se s ekstremnim sušama i nestašicom vode, što bi moglo potaknuti masovne migracije prema sjeveru. Skandinavske zemlje, posebno Norveška, Švedska i Finska, mogle bi postati poželjnije za život zbog blaže klime, što bi moglo dovesti do značajnog priliva stanovništva. Zemlje središnje Europe, poput Poljske, Češke i Slovačke, mogle bi se suočiti s povećanim brojem klimatskih izbjeglica. Ove klimatske promjene mogle bi potaknuti unutarnje migracije unutar europskih država, ali i prekogranična kretanja stanovništva, stvarajući nove izazove za upravljanje granicama i integraciju migranata. Dugoročno, ovi procesi mogli bi dovesti do preispitivanja postojećih granica i potencijalno rezultirati novim političkim i teritorijalnim aranžmanima diljem Europe.
Geopolitički odnosi
Odnosi s Rusijom i dalje će igrati ključnu ulogu u oblikovanju europskih granica, posebno u istočnoj Europi. Ova dinamika je osobito izražena u zemljama koje graniče s Rusijom ili su povijesno bile pod njenim utjecajem. Moldavija i Gruzija suočavaju se s posebno složenim izazovima zbog proruskih separatističkih regija unutar svojih granica. U Moldaviji, regija Pridnjestrovlje već desetljećima funkcionira kao de facto neovisna država uz rusku potporu, dok se Gruzija suočava sa sličnim problemima u Abhaziji i Južnoj Osetiji. Ove situacije stvaraju napetosti ne samo unutar tih zemalja, već i u širem europskom kontekstu, utječući na geopolitičke odnose i potencijalno oblikovanje budućih granica. Osim toga, ruska vanjska politika i njezin utjecaj na zemlje poput Bjelorusije i Ukrajine dodatno kompliciraju političku sliku istočne Europe, stvarajući neizvjesnost oko budućeg izgleda granica u regiji.
Iako je teško precizno predvidjeti kako će izgledati europske granice 2050. godine, jasno je da će kontinentom dominirati tenzije između integracijskih i dezintegracijskih sila. Uspjeh ili neuspjeh separatističkih pokreta, proširenje EU i vanjski geopolitički pritisci oblikovat će budući izgled europskog kontinenta.
Svijet / Zanimljivosti
Nesreća u Austriji: Povrijeđen radnik (51) iz Bosne i Hercegovine

Salzburška policija saopćila je da je jučer ujutro došlo do industrijske nesreće u fabrici za proizvodnju stakla u Bischofshofenu, prilikom koje je povrijeđen 51-godišnji radnik iz Bosne i Hercegovine, piše Dunav.at.
Prema dostupnim informacijama, nesreća se dogodila tokom prve smjene, dok je radnik odlagao otpadno staklo, dužine oko jednog metra, u kontejner za industrijski otpad.
Tom prilikom, staklo je puklo, probilo zaštitnu rukavicu i zarilo se u dlan radnika, uzrokujući povrede čiji stepen ozbiljnosti još uvijek nije precizno utvrđen.
Radniku je odmah nakon nesreće pružena prva pomoć, a potom je prevezen u bolnicu na daljnje liječenje.
Policija i nadležne službe nastavljaju istragu s ciljem utvrđivanja tačnih okolnosti ove nesreće.
Svijet / Zanimljivosti
Otac ostao bez sina jedinca u požaru: Gazde samo pare u džep, meni život više ne treba

Čitava makedonska država zavijena je u crno strašnom tragedijom u Kočanima.
Desetine porodica traže svoju djecu i najmilije, a za jednu od njih, očaju nema kraja.
Dragi Stojanov iz Kočana, ostao je bez sina jedinca, koji je imao samo 21 godinu.
On je smogao snage da strane pred medije, i u suzama progovori o nezapamćenom događaju i najvećem gubitku koje jedan roditelj može da doživi.
“Jedno sam dijete imao, i ono strada… 150 duša u jedan disko, 500 duša u jedan disko… 21 godina, samo što je počeo da živi, 150 duša, 150 porodica će da strada… Šta će meni život, meni život više ne treba… Jedno dijete sam imao, ne treba mi život, ljudi”, rekao je Stojanov, koji je čitavu noć bio ispred diskoteke.
Kazao je da se njegov sin, zvao Tomče.
“Ne mogu da iznesu tijela, svi mladi, izgorjeli, ne mogu da ih prepoznaju, tamo su leševi, ne mogu da ih iznesu. Gazde samo pare u džep, proklete pare…”, rekao je Stojanov.
Smrtno stradalo 59 osoba, Vlada najavila sedmodnevnu žalost
Ministarstvo unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije raspisalo je centralnu potjernicu za četiri osobe u vezi s tragičnim požarom koji je sinoć zahvatio diskoteku u Kočanima.
Prema posljednjim informacijama dostupnim nadležnim tijelima, smrtno je stradalo 59 osoba, a identificirano je njih 35. Ozlijeđeno je 155 osoba, od kojih je 18 u kritičnom stanju, pišu lokalni mediji.
Ministar unutrašnjih poslova Panče Toškovski izjavio je kako MUP, u saradnji s Državnim tužilaštvom, provodi istragu i pribavlja dokumentaciju vezanu uz rad diskoteke.
– U ovom trenutku ne možemo otkriti više informacija o osobama za kojima je raspisana potjernica – rekao je ministar.
Zbog tragedije u Kočanima, Vlada Sjeverne Makedonije održat će sjednicu danas u 16 sati, na kojoj će donijeti odluku o proglašenju sedmodnevne žalosti.
Također, najavljeno je i hitno provođenje vanrednog inspekcijskog nadzora svih noćnih klubova, diskoteka i restorana koji organiziraju zabave.
Svijet / Zanimljivosti
Rodbina fotografijama na društvenim mrežama traži informacije o svojoj djeci

Sa postavljenim fotografijama i brojevima telefona, u očaju i tuzi, rođaci i prijatelji preko društvenih mreža traže svoje najmilije koji su juče bili na koncertu u diskoteci “Puls” u Kočanima u Sjevernoj Makedoniji. Desetine fotografija objavljeno je na društvenim mrežama u nadi da će im neko reći u kojoj su bolnici i da li su živi.
U Kliničkom centru u Skoplju istaknut je spisak povređenih, a mnogi od njih su u teškom stanju.
Kako smo javili, u velikom požaru koji je sinoć oko 3 sata izbio u diskoteci Puls u Kočanima poginulo je na desetine žrtava. U diskoteci je održan koncert makedonskog benda DNA kojem je prisustvovalo 1.500 posjetilaca. Ministar unutrašnjih poslova Panče Toškovski je već tamo, a put Kočana je krenuo i premijer Hristijan Mickoski.
Svijet / Zanimljivosti
U stravičnom požaru u diskoteci u Sjevernoj Makedoniji poginulo 50 osoba

Ovu informaciju je za službenu novinsku agenciju MIA potvrdilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije.
Požar je izbio u noćnom klubu u Kočanima, oko 100 kilometara istočno od Skoplja, gdje je prema prvim procjenama 1.500 osoba prisustvovalo koncertu.Direktorica bolnice u Kočanima Kristina Serafimova izjavila je da je u ovoj bolnici zadržano 30 povrijeđenih osoba, dok ih je 60 prebačeno u drugu zdravstvenu ustanovu.
Uzrok požara trenutno nije poznat. Na terenu je veliki broj vatrogasnih i vozila hitne pomoći.
Svijet / Zanimljivosti
Vučić nakon protesta: ‘Sram vas bilo, pendrek nismo podigli. Hvala svim ljudima s Kosova i iz RS koji su sretni što Srbija nije srušena danas’

U subotu, 15. marta, u Beogradu su održani najveći protesti u historiji Srbije. Nakon protesta, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se obratio medijima.
“Tokom protesta 22 lica su uhapšena jer su učinila krivično djelo protiv imovine, napada na policajce i napada na druga lica”, rekao je Vučić.
Vučić je pročitao podatke sigurnosnih agencija o broju učesnika.
“Procjene tri službe su varirale od 88.000 do 107.000“, rekao je Vučić dodavši da je iznenađujuće veliki broj ljudi došao iz unutrašnjosti zemlje.
Vučić je kazao da je ponosan na policiju koja je napravila ogroman posao zadnjih nekoliko dana.
“Sramotne su optužbe da je neko koristio zvučni top, pokazujući na vojnike specijalnih jedinica ‘Kobre’ koji su držali običnu anti-dron pušku. Mi nismo pendrek podigli danas. Trpili su policajci, istrpili su sve”, rekao je Vučić i dodao da je bilo dosta nasilja i sinoć i danas.
Vučić je kazao i da će odgovarati svi koji su sudjelovali u nasilju i uništavanju imovine ‘domaćina koji su dovezli traktore’ da zaustave siledžije.
“Ovo traje četiri i po mjeseca. Četiri i po mjeseca agonije poslije teške tragedije. Građani su mogli primijetiti da oni iz opozicije koji su iskoristili studente, ne mare za nastradale.”
Pored samog protesta, govorio je o političkom aspektu ovih demonstracija, rekavši kako su vlasti shvatile poruku.
“Morat ćemo sebe da mijenjamo i da naučimo mnogo toga”, rekao je.
Vučić je, po običaju, proglasio pobjedu i zahvalio se ljudima iz susjedne Bosne i Hercegovine i Kosova jer su bili sretni.
“Danas je pobijedila Srbija. Uspjeli smo da se izborimo s mnogo toga što se iza svega krilo. Hvala svim ljudima s Kosova i iz RS koji su sretni što Srbija nije srušena danas i što će i dalje biti u mogućnosti da pomogne svom narodu”, rekao je Vučić
Svijet / Zanimljivosti
Studenti nakon protesta: “Zvučnim topom na narod? Podmuklo, čeka vas robija”

“Zvučnim topom na narod tokom 15 minuta tišine!? Podmuklo, kao i sve što radite! Mi smo vaš kriptonit, čeka vas robija”, poručeno je sa zvaničnog X naloga Pravnog fakulteta koji je u blokadi.
Iste tvrdnje je kazao i lider stranke Srce Zdravko Ponoš, kao i predsjednik DS-a Srđan Milivojević.
MUP i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić demantovali su ove navode, ali više svjedoka događaja tvrdi da su čuli nagli zvuk, koji im nije poznat i da je bio kao da se nešto urušava i približava velikom brzinom.
Klix
-
Smrtovniceprije 6 dana
Na ahiret preselio Badić (Ibrahim) Muharem – Hare
-
Magazinprije 5 dana
Preminuo Mustafa Paldum, brat Hanke Paldum: Pjevačica se oprostila od njega
-
Smrtovniceprije 5 dana
Na ahiret preselio Samardžić (Hakija) Muhamed
-
BiHprije 5 dana
Premijer Srbije prijeti: Hapšenje Dodika je put u građanski rat
-
BiHprije 7 dana
“Ne možete prijetiti hapšenjem Dodika i misliti da će proći bez reakcije Srbije”
-
BiHprije 5 dana
Dodik: Muslimani su krenuli u rušenje RS. Moja je poruka – nemojte samo pretjerati. SIPA-i bi preporučio da ne djeluju