Svijet / Zanimljivosti
Pitali umjetnu inteligenciju kako bi mogle izgledati granice u Evropi 2050.: Iznenadit ćete se
EU trenutačno razmatra devet država kandidata za članstvo: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Gruziju, Kosovo, Moldaviju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Ukrajinu. Iako je teško precizno predvidjeti kako će izgledati europske granice 2050. godine, jasno je da će kontinentom dominirati tenzije između integracijskih i dezintegracijskih sila. Uspjeh ili neuspjeh separatističkih pokreta, proširenje EU i vanjski geopolitički pritisci oblikovat će budući izgled europskog kontinenta.
Europski kontinent mogao bi do 2050. godine doživjeti značajne i dalekosežne promjene granica država. Ove transformacije, koje bi mogle redefinirati političku kartu Europe kakvu poznajemo, rezultat su složenog spleta različitih faktora koji djeluju na kontinentu. S jedne strane, separatistički pokreti u brojnim europskim zemljama predstavljaju snažnu centrifugalnu silu. Ovi pokreti, koji se zalažu za odvajanje od matičnih država i stvaranje novih, nezavisnih entiteta, temelje svoje zahtjeve na kulturnim, jezičnim ili povijesnim posebnostima.
Njihovo djelovanje moglo bi dovesti do fragmentacije postojećih država i nastanka novih granica unutar Europe. S druge strane, procesi međunarodnih integracija, posebice oni vezani uz Europsku uniju, djeluju kao kohezivna sila koja teži bližem povezivanju europskih naroda i država. Ovi suprotstavljeni trendovi, zajedno s drugim geopolitičkim, ekonomskim i društvenim faktorima, oblikovat će budućnost europskog političkog prostora. Rezultat ovih dinamičnih procesa mogao bi biti kontinent s izmijenjenim granicama, novim državama i redefiniranim odnosima među europskim narodima, što će imati dalekosežne posljedice za političku, ekonomsku i društvenu strukturu Europe sredinom 21. stoljeća, piše večernji.hr.
Integracija i dezintegracija EU: Proširenje Europske unije: EU trenutačno razmatra devet država kandidata za članstvo: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Gruziju, Kosovo, Moldaviju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Ukrajinu. Crna Gora planira završiti pregovore do 2026. i postati članicom do 2028. godine. Međutim, proces integracije suočava se s brojnim izazovima. Neki kandidati, poput Bosne i Hercegovine, suočavaju se s unutarnjim političkim napetostima. Turska, iako formalno kandidat, ima zamrznute pregovore od 2016. godine zbog demokratskog nazadovanja.
Potencijalno nove države:Katalonija i Baskija. Španjolska bi mogla doživjeti značajne teritorijalne promjene. Katalonija pokazuje snažne separatističke tendencije, s referendumom iz 2013. godine gdje je 80% glasača podržalo neovisnost. Iako španjolska vlada ne priznaje takve referendume, pritisak za neovisnošću ne jenjava. Baskija također ima dugogodišnji separatistički pokret, iako s manjom vjerojatnosti uspjeha u bližoj budućnosti.
Nakon neuspjelog referenduma o neovisnosti 2014. godine, kada je 55% glasača odabralo ostanak u Ujedinjenoj Kraljevini, Škotska i dalje pokazuje snažne tendencije ka samostalnosti. Ova težnja za neovisnošću nije jenjavala tijekom godina, već je dodatno ojačana Brexitom – britanskim izlaskom iz Europske unije. Naime, većina Škota glasala je za ostanak u EU, što je produbilo jaz između škotskih aspiracija i odluka donesenih na razini Ujedinjenog Kraljevstva. Ova razlika u stavovima prema europskim integracijama potaknula je obnovljene pozive za drugi referendum o neovisnosti Škotske. Škotska nacionalna stranka (SNP), koja dominira škotskom politikom, kontinuirano zagovara ideju neovisne Škotske koja bi se mogla vratiti u Europsku uniju. Međutim, put ka novom referendumu nije jednostavan, s obzirom na to da Westminster mora odobriti takav potez, što trenutačno vlada u Londonu odbija učiniti. Unatoč tome, pitanje škotske neovisnosti ostaje ključna tema u britanskoj politici, s potencijalom da značajno utječe na budući izgled Ujedinjenog Kraljevstva i, posljedično, Europe.
Talijanske regije također pokazuju značajne separatističke tendencije, što dodatno usložnjava političku sliku u zemlji. Posebno se ističu dvije regije: Veneto i Sardinija. U Venetu, regiji na sjeveroistoku Italije poznatoj po gradu Veneciji, separatistički sentiment je izrazito snažan. To je jasno demonstrirano na neslužbenom referendumu održanom 2014. godine, gdje je čak 89% glasača podržalo ideju neovisnosti od Italije. Ovaj rezultat, iako pravno neobvezujući, ukazuje na duboko ukorijenjenu želju za većom autonomijom ili čak potpunom neovisnošću među stanovnicima Veneta.
S druge strane, Sardinija, drugi najveći otok u Sredozemnom moru, ima jedan od najstarijih i najustrajnijih nacionalističkih pokreta u Europi. Sardinijski nacionalizam vuče korijene još iz 19. stoljeća i temelji se na jedinstvenom jeziku, kulturi i povijesti otoka. Prema nedavnim istraživanjima javnog mnijenja, čak 41% Sardinijaca podržava ideju neovisnosti od Italije. Ovaj značajan postotak ukazuje na to da separatističke težnje na Sardiniji nisu marginalna pojava, već predstavljaju ozbiljan politički faktor s kojim talijanska vlada mora računati. Ovi snažni separatistički pokreti u Venetu i Sardiniji predstavljaju izazov za teritorijalni integritet Italije i potencijalno bi mogli utjecati na buduće granice unutar Europe. Iako je malo vjerojatno da će ove regije u bliskoj budućnosti postići neovisnost, njihove težnje za većom autonomijom i samoupravom nastavljaju oblikovati talijansku i europsku političku scenu.
Balkan – Daljnja fragmentacija ili integracija
Balkan ostaje osjetljivo područje zbog dubokih etničkih i povijesnih podjela. Kosovo, čiji status nije univerzalno priznat, i dalje stvara tenzije sa Srbijom, dok ideja “Velike Albanije” uključuje ambicije za ujedinjenjem Albanije i Kosova te teritorijalne pretenzije prema Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Grčkoj. Bosna i Hercegovina suočava se s izazovima stabilnosti zbog mogućnosti odcjepljenja Republike Srpske, dok su odnosi između Bošnjaka i Hrvata često napeti. Potencijalna autonomija za Sandžak ili Hercegovinu. EU bi mogla igrati ključnu ulogu u stabilizaciji regije, no ako taj proces ne uspije, nacionalističke težnje mogle bi ponovno destabilizirati granice.
Utjecaj vanjskih faktora: Klimatske promjene
Klimatske promjene mogle bi značajno utjecati na europske granice kroz masovne migracije stanovništva i sve intenzivniju borbu za ograničene resurse. Zemlje poput Nizozemske, Belgije i sjeverne Njemačke mogle bi izgubiti značajne dijelove obalnog područja zbog porasta razine mora. Mediteranske zemlje, posebno Grčka, južna Italija, Španjolska i Portugal, suočit će se s ekstremnim sušama i nestašicom vode, što bi moglo potaknuti masovne migracije prema sjeveru. Skandinavske zemlje, posebno Norveška, Švedska i Finska, mogle bi postati poželjnije za život zbog blaže klime, što bi moglo dovesti do značajnog priliva stanovništva. Zemlje središnje Europe, poput Poljske, Češke i Slovačke, mogle bi se suočiti s povećanim brojem klimatskih izbjeglica. Ove klimatske promjene mogle bi potaknuti unutarnje migracije unutar europskih država, ali i prekogranična kretanja stanovništva, stvarajući nove izazove za upravljanje granicama i integraciju migranata. Dugoročno, ovi procesi mogli bi dovesti do preispitivanja postojećih granica i potencijalno rezultirati novim političkim i teritorijalnim aranžmanima diljem Europe.
Geopolitički odnosi
Odnosi s Rusijom i dalje će igrati ključnu ulogu u oblikovanju europskih granica, posebno u istočnoj Europi. Ova dinamika je osobito izražena u zemljama koje graniče s Rusijom ili su povijesno bile pod njenim utjecajem. Moldavija i Gruzija suočavaju se s posebno složenim izazovima zbog proruskih separatističkih regija unutar svojih granica. U Moldaviji, regija Pridnjestrovlje već desetljećima funkcionira kao de facto neovisna država uz rusku potporu, dok se Gruzija suočava sa sličnim problemima u Abhaziji i Južnoj Osetiji. Ove situacije stvaraju napetosti ne samo unutar tih zemalja, već i u širem europskom kontekstu, utječući na geopolitičke odnose i potencijalno oblikovanje budućih granica. Osim toga, ruska vanjska politika i njezin utjecaj na zemlje poput Bjelorusije i Ukrajine dodatno kompliciraju političku sliku istočne Europe, stvarajući neizvjesnost oko budućeg izgleda granica u regiji.
Iako je teško precizno predvidjeti kako će izgledati europske granice 2050. godine, jasno je da će kontinentom dominirati tenzije između integracijskih i dezintegracijskih sila. Uspjeh ili neuspjeh separatističkih pokreta, proširenje EU i vanjski geopolitički pritisci oblikovat će budući izgled europskog kontinenta.
Svijet / Zanimljivosti
Zašto su neke kuće u Los Angelesu ostale netaknute nakon velikog požara, a druge potpuno izgorjele
Mnogo se toga svodi na čistu sreću, kažu stručnjaci, ali postoje načini da svom domu date znatno bolju šansu da preživi požar.
Harry Statter, osnivač i izvršni direktor Frontline Wildfire Defense, rekao je da “priprema i ublažavanje posljedica” mogu odrediti hoće li nečiji dom preživjeti požar.
Konkretno, on kaže da kuće koje ostaju da stoje često imaju krovove klase A, ventilacione otvore otporne na žar i prozore sa dvostrukim staklima. Međutim, nije u pitanju samo sama kuća. Dodao je da bi vlasnici kuća u područjima podložnim požaru trebali izbjegavati da imaju lako zapaljivo rastinje, poput kleke i eukaliptusa, u svojim dvorištima kako bi povećali svoje šanse da njihov dom preživi.
“Iako se ishodi požara ponekad mogu činiti nasumičnima, oni su često rezultat specifičnih faktora, uključujući samu strukturu, njeno okruženje i aktivne strategije odbrane”, rekao je.
Studije potvrđuju Statterovu tezu. Jedna, koju je 2019. godine dovršila kalifornijska ekologinja Alexandra Syphard otkrila je da prozori s višestrukim staklima smanjuju rizik od izgaranja kuće do temelja za 26 posto. Nezavisna studija iz 2022. godine otkrila je da “otvrdnjavanje” nečijeg doma i čišćenje obližnjih prostora od grmlja smanjuje mogućnost uništenja sa 40 posto na 20 posto.
Možda su ove mjere spasile dom u Pacific Palisadesu, među najrazorenijim područjima, koji je nakon plamena ostao netaknut.
Njegov arhitekta Greg Chasen rekao je da su neki od dizajnerskih izbora pomogli, ali i da su imali veliku sreću.
Chasen je opstanak kuće pripisao postojanju čvrstog betonskog perimetra, prozora od kaljenog stakla i zato što nije imao ventilacijske otvore ili strehe.
“Čvrsti betonski perimetarski zid nas je vjerovatno spasio tamo”, rekao je u jednom komentaru.
Svaki drugi dom u ulici Iliff, gdje se gotovo svi domovi procjenjuju na milione, u potpunosti je uništen, objavio je NBC Los Angeles.
Vlasnik kuće Chris rekao je lokalnoj novinskoj stanici: “Malo sam u šoku i jednostavno se osjećam užasno za komšije. Veoma smo sretni što je kuća preživjela”.
Stručnjak za otpornost na izgradnju Aris Papadopoulos, sa međunarodnog univerziteta Florida, rekao je za Daily Beast da je unutrašnjost kuće poput “rezervoara za gorivo” koji treba zaštititi. Ako vrući žar uđe unutra, struktura, koja je vjerovatno ispunjena odjećom, namještajem i tepihom, sigurno će propasti, rekao je.
Jaki vjetrovi mogu odnijeti tu vruću žeravicu mnogo prije nego što bukti šumski požar, zbog čega je još važnije graditi domove sa vatrootpornim vanjskim omotačem, rekao je Papadopoulos. Sama ta žeravica može da spali vašu kuću do temelja.
Papadopoulos je sažeo svoj savjet:
“Postavite vatrootporne i nezapaljive sporedne kolosijeke, krovove, prozore, vrata, ventilacijske otvore, palube i ograde, istovremeno osiguravajući odbrambeni, nezapaljivi prostor unutar najmanje prvih 30 stopa perimetra kuće”.
Ove mjere, naravno, samo pomažu izgledima kuće da preživi požar. Međutim, kao što su mnogi u Kaliforniji posljednjih godina naučili, ponekad sva zaštita od požara na svijetu nije sasvim dovoljna.
Kyle Ferris, analitičar ponašanja u požaru u komandnom timu za planinske incidente, rekao je za Los Angeles Times u novembru da je to da li će kuće preživjeti “zaista slučajno”.
Taj intervju je uslijedio nakon što je planinski požar sagorio skoro 20.000 hektara u okrugu Ventura i uništio 243 građevine. Kuća Kena Mekvejda bila je među uništenima, uprkos tome što je za Times rekao da je učinio sve što je mogao da se pripremi.
Klix
Sud u Milanu osudio je na višegodišnje kazne zatvora četvoricu optuženih koji su se teretili za ubistvo Džonija Sulejmanovića, 18-godišnjeg mladića, porijeklom iz Bosne i Hercegovne.
Kako prenose italijanski mediji, Roberto Ahmetović (33), Jagovar Ahmetović (38) i Rubino Sulejmanović (35) osuđeni su na po 18 godina zatvora. Četvrti optuženi Kemal Đigolji (60), koji je vozio automobil kojim su napadači pobjegli, osuđen je na 10 godina zatvora.
Navodno, u napadu na Sulejmanovića učestvovalo je pet lica, a preostala dvojica još nisu uhapšena. Đigolji, koji je takođe osuđen, nije učestvovao u napadu, ali je napadačima pomogao u bijegu.
Podsjetimo, sve se desilo u noći između 26. i 27. aprila kada je petočlana grupa došla, razbila stakla na kombiju fiat dukato i počela da puca. Džoni Sulejmanović je zajedno sa ženom spavao u kombiju. Ona je uspjela da pobjegne, a tri hica su Sulejmanovića pogodila u vitalne organe usljed čega je on preminuo na licu mjesta.
Prema rekonstrukciji događaja, do ubistva je došlo nakon svađe koja se desila nekoliko sati prije. Predvodnik osvete bio je Roberto Ahmetović, kojeg je samo par sati ranije Sulejmanović pretukao na ulici. Njihov fizićki obračun je snimljen na nadzornim kamerama.
Nakon par sati, Ahmetović okuplja ljude i kreće u osvetu. Kako prenose italijanski mediji, riječ je o ubistvu sa predumišljajem jer je sama upotreba vatrenog oružja predstavljala jasnu namjeru.
Prije nego su napustili mjesto zločina, osumnjičeni su uzeli zlatni nakit i 4.000 eura koje je Sulejmanović držao u kombiju. Od suštinske važnosti za otkrivanje osumnjičenih bilo je svjedočenje Sulejmanovićeve žene koja je prepoznala napadače, kao i snimci nadzornih kamera.
Svijet / Zanimljivosti
Danska spremna razgovarati o Grenlandu sa SAD-om: Poslali privatnu poruku Trumpovom timu
Trump, koji preuzima dužnost 20. januara, opisao je američku kontrolu nad Grenlandom, poluautonomnim danskim teritorijem, kao “apsolutnu nužnost”. Nije odbacio potencijalnu upotrebu vojnih ili ekonomskih sredstava, uključujući carine protiv Danske.
Axios je rekao da je danska vlada htjela uvjeriti Trumpa da se njegova zabrinutost za sigurnost može riješiti bez polaganja prava na Grenland.
Glasnogovornik Trumpovog tranzicijskog tima nije odgovorio na zahtjev za komentar o izvještaju Axiosa, prenosi Reuters.
Danska premijerka Mette Frederiksen rekla je ranije ove sedmice da je tražila sastanak s Trumpom, ali ne očekuje da će se to dogoditi prije njegove inauguracije. Grenlandski premijer Mute Egede također je rekao da je spreman razgovarati s Trumpom, ali je pozvao na poštovanje težnji otoka za nezavisnošću jer “ne žele biti ni Danci ni Amerikanci”.
Danska je ranije poručila da Grenland nije na prodaju.
Klix
VOZAČICA u Kansas Cityju izgubila je kontrolu nad vozilom na zaleđenom zavoju u četvrti Briarcliff-Claymont. Zavoj je bio pretežak za sigurno upravljanje, a umjesto da ostane u automobilu i pokuša ga zaustaviti, odlučila je iskočiti iz njega.
Srećom, njezina Honda Accord nastavila je kretanje bez većih posljedica te nije udarila drugo vozilo, već se zaustavila u jarku pored ceste.
Svijet / Zanimljivosti
Vučić od SAD-a moli duži rok uoči uvođenja sankcija: “Malo pomaknite… 15-20 dana”
PREDSJEDNIK Srbije Aleksandar Vučić kazao je danas nakon sastanka sa zamjenikom američkog državnog tajnika za upravljanje i resurse Richardom Vermom kako je zatražio duži rok uoči primjene američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS) koje su uvedene jer je ta tvrtka većinski u ruskom vlasništvu.
Vučić je, prema Tanjugu, izrazio uvjerenje da će njegov zahtjev naići na razumijevanje kod SAD-a. Agencija prenosi da je tražio da se “malo pomaknu rokovi…10, 15, 20 dana”.
Vlada Srbije prodala je 2008. NIS ruskom Gazpromnjeftu. Prema službenim podacima, Gazprom Njeft i Gazprom imaju 56.15 posto vlasništva, dok je 29.87 posto u vlasništvu države Srbije, a ostalo u rukama građana, zaposlenih i bivših zaposlenih te drugih.
Rok za promjenu vlasničke strukture je 45 dana
“Nismo mi bili meta, iako će nam to biti slaba utjeha”, kazao je Vučić na zajedničkoj konferenciji za medije s Vermom u Beogradu, prenosi Tanjug. Ministarstvo financija SAD-a uvrstilo je NIS na popis sankcioniranih osoba i entiteta jučer i rok za promjenu vlasničke strukture je 45 dana.
Verma je nakon sastanka s Vučićem kazao kako je cilj sankcija uklanjanje Rusije iz vlasničke strukture NIS-a, dok će promjena vlasničke strukture NIS-a dovesti do više mira u regiji i diverzifikacije srbijanskih energetskih izvora. On je ustvrdio da Srbija neće trpjeti ekonomske posljedice ako ukloni Rusiju iz vlasničke strukture Naftne industrije Srbije (NIS).
Ponovio je stav Washingtona da su sankcije uperene protiv Rusije, a ne protiv Srbije, navodeći da je NIS samo jedna od 2000 tvrtki u ruskom vlasništvu koje je SAD stavio na “crnu listu”, prenosi agencija Beta. Američki dužnosnik rekao je da je NIS najprofitabilnija tvrtka u Srbiji, ali da taj profit odlazi iz zemlje i da Rusija njime “financira brutalnu agresiju na Ukrajinu”.
On je rekao da je s Vučićem razgovarao o uspostavljanju strateškog dijaloga dvije zemlje, koji će njihove odnose podići na višu razinu. Vučić je kazao da će se Srbija u narednom razdoblju oslanjati na rezerve energenata te da neće biti nestašice plina niti nafte.
Plenković: Želimo da Janaf i dalje opskrbljuje Srbiju
Hrvatski premijer Andrej Plenković podsjetio je u petak kako 95 posto transporta nafte prema Srbiji ide kroz Janaf te da je itekako važan za srpsku energetsku, ali i ekonomsku sigurnost zemlje.
“Nama je važno da ovaj paket sankcija, prije svega u aspektu koji se odnosi na Hrvatsku, a to je NIS, koji je u suvlasništvu Gazprom Nefta, ostavlja 45 dana vremena vlastima Srbije da riješe pitanje vlasništva u tom tranzicijskom razdoblju”, istaknuo je Plenković.
“Interes je Hrvatske da se ovih 45 dana iskoristi kako bi se riješilo pitanje vlasništva. Mi želimo da Janaf i dalje opskrbljuje Srbiju naftom putem Omišlja našim cijevima, jer želimo i ekonomsku i energetsku stabilnost hrvatskog susjeda, i to srpske vlasti znaju”, dodao je.
“Istodobno, mi itekako vodimo računa o poslovanju Janafa, iskomunicirali smo eventualne sekundarne posljedice ovog režima sankcija i na Janaf, i s te strane ćemo osigurati da poslovanje Janafa ne bude nimalo ugroženo”, zaključio je Plenković, izrazivši uvjerenje da vlada Srbije ima dovoljno vremena da riješi to pitanje.
HINA
Svijet / Zanimljivosti
Kusturica udario na Vučića kazavši da je “okupio klovnove oko sebe”, od njegovih izjava se ogradili u RS-u
Kusturica je, bez ustručavanja, prozvao Vučića da je okružen “klovnovima” te da je u posljednjih deset godina uništio ono što je preostalo od nacionalne inteligencije u Srbiji.
Vučić i dvije Srbije
Kusturica je svoje obraćanje započeo analizom trenutne političke situacije u Srbiji, tvrdeći da Vučić svojim djelovanjem stvara “dvije Srbije” – jednu koja je “u njegovim njedrima” i drugu koju čine razne nevladine organizacije i takozvani “slobodni građanski korpus”. Prema Kusturičinim riječima, Vučićeva politika ne samo da polarizuje društvo, već i eliminiše one glasove koji se protive vladajućim strukturama.
“Velika nevolja u mom ličnom primjeru kao građanina Srbije bila je nakon mog protivljenja kopanju litijuma. Neka fantomska organizacija objavila je moj nadgrobni spomenik, označivši 2027. kao godinu moje smrti. Tužilaštvo nije reagovalo, a ni Vučić, što ne mora značiti da je on direktno umiješan, ali njegovo ćutanje sve govori”, istakao je Kusturica.
Kusturica je naglasio kako je bio šokiran što sistem u Srbiji nije reagovao na tako ozbiljnu prijetnju njegovom životu.
Upitao se kako je moguće da u državi u kojoj živi prave nadgrobni spomenik prije nego što je umro i kako je moguće da se javno tužilaštvo time nije bavilo, dodajući da je sve to bila reakcija na njegovo protivljenje eksploataciji litijuma, koju i dalje smatra izuzetno štetnom za Srbiju.
Govoreći o ovom slučaju, Kusturica je istakao da je takva prijetnja simbol urušavanja pravne države i nedostatka adekvatne zaštite građana od “nepočinstava” koja dolaze iz sistema.
Posebnu pažnju posvetio je studentima koji su nedavno pjevali himnu ispred Republičkog javnog tužilaštva i kancelarije glavne tužiteljke Zagorke Dolovac.
“Ta slika je impresivna. Došli su na pravu adresu. Ali, ko je Zagorka Dolovac? Njena biografija tek treba da bude napisana, ali jedno je sigurno – ona je postala amblem za svaku vlast u Srbiji, počevši od Pajtića pa sve do Vučića”, rekao je Kusturica.
Prema njegovim riječima, Dolovac je ključni faktor u procesu prilagođavanja srpskih zakona globalističkim standardima, često nauštrb interesa građana Srbije.
Partizani, četnici i “pobjeda klovnova”
Posebno zanimljiv dio je bila njegova kritika Vučićeve uloge u, kako kaže, “potpunom porazu nacionalne inteligencije”.
Kusturica je kazao da Vučić “drži klovnove oko sebe koji su nekada predstavljali izrazitu snagu nacionalne inteligencije”
Govoreći o ideološkim sukobima u Srbiji, Kusturica je napravio paralelu između partizana i četnika.
“Vlast koja postoji je zapravo simulirala desnicu, a zgražavala se nad postupcima istinske desnice osuđujući ih kao ‘izraziti fašizam’, ili ‘izraziti nacionalizam’. Neko ko je bio desnica odjednom postaje onaj ko u javnom sektoru blokira djelovanje nacionalno orijentisanih partija i inteligencije. U Srbiji su između partizana i četnika pobijedili partizani koji su nekada bili četnici”, istakao je Kusturica.
Reakcija iz RS-a
Uprava Andrićgrada ogradila se od stavova Kusturice saopćeno je iz Andrićgrada, koji je u većinskom vlasništvu Vlade Republike Srpske.
U saopštenju se navodi da lični “stav umjetnika Kusturice ne doprinosi onome što je sad najpotrebnije srpskom narodu, a to su jedinstvo i sabornost oko politika predsjednika Srpske i Srbije Milorada Dodika i Aleksandra Vučića”.
“Podrška onima koji kažu da je bio genocid u Srebrenici i onima koji nas nazivaju svetosavskim govedima je samo lični stav profesora Kusturice. Andrićgad, kao preduzeće u vlasništvu Vlade Srpske, ograđuje se od izjava Emira Kusturice i daje punu podršku predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i njegovoj borbi za slobodnu Srbiju”, navodi se u saopštenju, koje je potpisao predstavnik državnog kapitala u Andrićgradu Nedeljko Elek.
U saopćenju se podsjeća da je Andrićgrad ideja Emira Kusturice za potrebe snimanja filma “Na Drini ćuprija”. Iz Uprave navode da izgradnja Andrićgrada ne bi bila moguća bez podrške predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i finansijske podrške Vlade Srpske koja je za razvoj općine Višegad izdvojila više od 15 miliona KM.
Kusturici su spočitali da je Andrićev institut, na čijem čelu je upravo on, finansiran iz budžeta Vlade Srbije.
“Za otvaranje fakulteta u Andrićgradu, Vlada Srbije izdvojila je milion eura, a Uprava Andrićgrada, kao i Republika Srpska zahvalne su na pomoći koja dolazi iz Srbije”, navodi se u saopćenju.
Klix
Bh. državljanin uhapšen u Šri Lanci zbog krijumčarenja kokaina je internacionalni karate sudija iz Bihaća
Konaković: Ne sumnjam da će SDA podržati Sanju Vulić jer u meni vide svoj najveći problem
Krajiški ponos na Šampion Junior Kupu Sarajevo 2025: Naši mladi nogometaši briljirali!
Pitali umjetnu inteligenciju kako bi mogle izgledati granice u Evropi 2050.: Iznenadit ćete se
Njemačka firma trebala zaposliti stotine radnika u FBiH, ali sad se premišlja
Zašto su neke kuće u Los Angelesu ostale netaknute nakon velikog požara, a druge potpuno izgorjele
Elvedina Muzaferija osvojila prve bodove ove sezone u superveleslalomu!
Za dio BiH izdato upozorenje: Budite spremni na smetnje, strukturalna oštećenja i rizik za povrede…
Nedeljko Elek se ogradio od Emira Kusturice jer je kritikovao Vučića
Jamie Lee Curtis uporedila požarom opustošeni Los Angeles s ratom razorenom Gazom
Nevjerovatna priča iz Velike Kladuše: Nijaz Miskić preživio pad sa 18 metara kroz okno za lift
Problemi u USK: Brojni građani na minusima ostali bez struje i grijanja
Putnici zaustavili bahatog vozača prema GP Maljevac: Pokušao presjeći red (VIDEO)
Laburisti opet otežavaju, Horvat: Puno ljudi radi da Velika Kladuša ne ide naprijed
Stiže nam zatopljenje uz južinu, evo kada možemo očekivati nove snježne padavine
Izrael komada Siriju: Zauzeto preko 500 kvadratnih kilometara teritorije, kontrolišu i opskrbu vodom
Stevandić nabavlja automobil vrijedan skoro 190.000 KM: “Ona dva Audija, ipak su malo ostarila, 2020. su godište”
Velika promjena na Facebooku i Instagramu: Ukidaju se fact checkeri, korisnici preuzimaju kontrolu
Članovi Vlade USK posjetili bihaćkog paroha i čestitali Božić
Fadil Novalić poslao poruku iz zatvora: “Vlada FBiH glumi Robin Hooda, ali on oteto nije zadržavao”
-
Magazinprije 5 danaVelika promjena na Facebooku i Instagramu: Ukidaju se fact checkeri, korisnici preuzimaju kontrolu
-
USKprije 5 danaČlanovi Vlade USK posjetili bihaćkog paroha i čestitali Božić
-
BiHprije 5 danaFadil Novalić poslao poruku iz zatvora: “Vlada FBiH glumi Robin Hooda, ali on oteto nije zadržavao”
-
USKprije 5 danaRaspisana međunarodna potjernica za Aldijanom Dizdarević iz Velike Kladuše
-
USKprije 5 danaPoznat identitet “Amerikanca” za kojim tragaju specijalci u Velikoj Kladuši, pucao iz automatske puške
-
USKprije 4 danaSamir Dizdarević uhapšen u Krajini: Pucao iz puške pa satima bježao BMW-om