Svijet / Zanimljivosti
Pitali umjetnu inteligenciju kako bi mogle izgledati granice u Evropi 2050.: Iznenadit ćete se
EU trenutačno razmatra devet država kandidata za članstvo: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Gruziju, Kosovo, Moldaviju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Ukrajinu. Iako je teško precizno predvidjeti kako će izgledati europske granice 2050. godine, jasno je da će kontinentom dominirati tenzije između integracijskih i dezintegracijskih sila. Uspjeh ili neuspjeh separatističkih pokreta, proširenje EU i vanjski geopolitički pritisci oblikovat će budući izgled europskog kontinenta.
Europski kontinent mogao bi do 2050. godine doživjeti značajne i dalekosežne promjene granica država. Ove transformacije, koje bi mogle redefinirati političku kartu Europe kakvu poznajemo, rezultat su složenog spleta različitih faktora koji djeluju na kontinentu. S jedne strane, separatistički pokreti u brojnim europskim zemljama predstavljaju snažnu centrifugalnu silu. Ovi pokreti, koji se zalažu za odvajanje od matičnih država i stvaranje novih, nezavisnih entiteta, temelje svoje zahtjeve na kulturnim, jezičnim ili povijesnim posebnostima.
Njihovo djelovanje moglo bi dovesti do fragmentacije postojećih država i nastanka novih granica unutar Europe. S druge strane, procesi međunarodnih integracija, posebice oni vezani uz Europsku uniju, djeluju kao kohezivna sila koja teži bližem povezivanju europskih naroda i država. Ovi suprotstavljeni trendovi, zajedno s drugim geopolitičkim, ekonomskim i društvenim faktorima, oblikovat će budućnost europskog političkog prostora. Rezultat ovih dinamičnih procesa mogao bi biti kontinent s izmijenjenim granicama, novim državama i redefiniranim odnosima među europskim narodima, što će imati dalekosežne posljedice za političku, ekonomsku i društvenu strukturu Europe sredinom 21. stoljeća, piše večernji.hr.
Integracija i dezintegracija EU: Proširenje Europske unije: EU trenutačno razmatra devet država kandidata za članstvo: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Gruziju, Kosovo, Moldaviju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Ukrajinu. Crna Gora planira završiti pregovore do 2026. i postati članicom do 2028. godine. Međutim, proces integracije suočava se s brojnim izazovima. Neki kandidati, poput Bosne i Hercegovine, suočavaju se s unutarnjim političkim napetostima. Turska, iako formalno kandidat, ima zamrznute pregovore od 2016. godine zbog demokratskog nazadovanja.
Potencijalno nove države:Katalonija i Baskija. Španjolska bi mogla doživjeti značajne teritorijalne promjene. Katalonija pokazuje snažne separatističke tendencije, s referendumom iz 2013. godine gdje je 80% glasača podržalo neovisnost. Iako španjolska vlada ne priznaje takve referendume, pritisak za neovisnošću ne jenjava. Baskija također ima dugogodišnji separatistički pokret, iako s manjom vjerojatnosti uspjeha u bližoj budućnosti.
Nakon neuspjelog referenduma o neovisnosti 2014. godine, kada je 55% glasača odabralo ostanak u Ujedinjenoj Kraljevini, Škotska i dalje pokazuje snažne tendencije ka samostalnosti. Ova težnja za neovisnošću nije jenjavala tijekom godina, već je dodatno ojačana Brexitom – britanskim izlaskom iz Europske unije. Naime, većina Škota glasala je za ostanak u EU, što je produbilo jaz između škotskih aspiracija i odluka donesenih na razini Ujedinjenog Kraljevstva. Ova razlika u stavovima prema europskim integracijama potaknula je obnovljene pozive za drugi referendum o neovisnosti Škotske. Škotska nacionalna stranka (SNP), koja dominira škotskom politikom, kontinuirano zagovara ideju neovisne Škotske koja bi se mogla vratiti u Europsku uniju. Međutim, put ka novom referendumu nije jednostavan, s obzirom na to da Westminster mora odobriti takav potez, što trenutačno vlada u Londonu odbija učiniti. Unatoč tome, pitanje škotske neovisnosti ostaje ključna tema u britanskoj politici, s potencijalom da značajno utječe na budući izgled Ujedinjenog Kraljevstva i, posljedično, Europe.
Talijanske regije također pokazuju značajne separatističke tendencije, što dodatno usložnjava političku sliku u zemlji. Posebno se ističu dvije regije: Veneto i Sardinija. U Venetu, regiji na sjeveroistoku Italije poznatoj po gradu Veneciji, separatistički sentiment je izrazito snažan. To je jasno demonstrirano na neslužbenom referendumu održanom 2014. godine, gdje je čak 89% glasača podržalo ideju neovisnosti od Italije. Ovaj rezultat, iako pravno neobvezujući, ukazuje na duboko ukorijenjenu želju za većom autonomijom ili čak potpunom neovisnošću među stanovnicima Veneta.
S druge strane, Sardinija, drugi najveći otok u Sredozemnom moru, ima jedan od najstarijih i najustrajnijih nacionalističkih pokreta u Europi. Sardinijski nacionalizam vuče korijene još iz 19. stoljeća i temelji se na jedinstvenom jeziku, kulturi i povijesti otoka. Prema nedavnim istraživanjima javnog mnijenja, čak 41% Sardinijaca podržava ideju neovisnosti od Italije. Ovaj značajan postotak ukazuje na to da separatističke težnje na Sardiniji nisu marginalna pojava, već predstavljaju ozbiljan politički faktor s kojim talijanska vlada mora računati. Ovi snažni separatistički pokreti u Venetu i Sardiniji predstavljaju izazov za teritorijalni integritet Italije i potencijalno bi mogli utjecati na buduće granice unutar Europe. Iako je malo vjerojatno da će ove regije u bliskoj budućnosti postići neovisnost, njihove težnje za većom autonomijom i samoupravom nastavljaju oblikovati talijansku i europsku političku scenu.
Balkan – Daljnja fragmentacija ili integracija
Balkan ostaje osjetljivo područje zbog dubokih etničkih i povijesnih podjela. Kosovo, čiji status nije univerzalno priznat, i dalje stvara tenzije sa Srbijom, dok ideja “Velike Albanije” uključuje ambicije za ujedinjenjem Albanije i Kosova te teritorijalne pretenzije prema Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Grčkoj. Bosna i Hercegovina suočava se s izazovima stabilnosti zbog mogućnosti odcjepljenja Republike Srpske, dok su odnosi između Bošnjaka i Hrvata često napeti. Potencijalna autonomija za Sandžak ili Hercegovinu. EU bi mogla igrati ključnu ulogu u stabilizaciji regije, no ako taj proces ne uspije, nacionalističke težnje mogle bi ponovno destabilizirati granice.
Utjecaj vanjskih faktora: Klimatske promjene
Klimatske promjene mogle bi značajno utjecati na europske granice kroz masovne migracije stanovništva i sve intenzivniju borbu za ograničene resurse. Zemlje poput Nizozemske, Belgije i sjeverne Njemačke mogle bi izgubiti značajne dijelove obalnog područja zbog porasta razine mora. Mediteranske zemlje, posebno Grčka, južna Italija, Španjolska i Portugal, suočit će se s ekstremnim sušama i nestašicom vode, što bi moglo potaknuti masovne migracije prema sjeveru. Skandinavske zemlje, posebno Norveška, Švedska i Finska, mogle bi postati poželjnije za život zbog blaže klime, što bi moglo dovesti do značajnog priliva stanovništva. Zemlje središnje Europe, poput Poljske, Češke i Slovačke, mogle bi se suočiti s povećanim brojem klimatskih izbjeglica. Ove klimatske promjene mogle bi potaknuti unutarnje migracije unutar europskih država, ali i prekogranična kretanja stanovništva, stvarajući nove izazove za upravljanje granicama i integraciju migranata. Dugoročno, ovi procesi mogli bi dovesti do preispitivanja postojećih granica i potencijalno rezultirati novim političkim i teritorijalnim aranžmanima diljem Europe.
Geopolitički odnosi
Odnosi s Rusijom i dalje će igrati ključnu ulogu u oblikovanju europskih granica, posebno u istočnoj Europi. Ova dinamika je osobito izražena u zemljama koje graniče s Rusijom ili su povijesno bile pod njenim utjecajem. Moldavija i Gruzija suočavaju se s posebno složenim izazovima zbog proruskih separatističkih regija unutar svojih granica. U Moldaviji, regija Pridnjestrovlje već desetljećima funkcionira kao de facto neovisna država uz rusku potporu, dok se Gruzija suočava sa sličnim problemima u Abhaziji i Južnoj Osetiji. Ove situacije stvaraju napetosti ne samo unutar tih zemalja, već i u širem europskom kontekstu, utječući na geopolitičke odnose i potencijalno oblikovanje budućih granica. Osim toga, ruska vanjska politika i njezin utjecaj na zemlje poput Bjelorusije i Ukrajine dodatno kompliciraju političku sliku istočne Europe, stvarajući neizvjesnost oko budućeg izgleda granica u regiji.
Iako je teško precizno predvidjeti kako će izgledati europske granice 2050. godine, jasno je da će kontinentom dominirati tenzije između integracijskih i dezintegracijskih sila. Uspjeh ili neuspjeh separatističkih pokreta, proširenje EU i vanjski geopolitički pritisci oblikovat će budući izgled europskog kontinenta.
Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije održao je press konferenciju na kojoj je govorio o Bosni i Hercegovini, tačnije, o predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku kojem je ponovo pružio svesrdnu podršku.
Iako nije započeo tom temom obraćanje jer smatra da je trebao i da je jedna od najvažnijih, Vučić je, kako se i očekivalo, pružio podršku Miloradu Dodiku i njegovim pristalicama.
“Proći će ovo sutra (protesti u Beogradu op.a.), a mi ćemo već za dva ili tri dana morati da se susrećemo sa mnogo većim problemom. Odluka kojom se izdaje nalog za hapšenje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, predsjednika NSRS Nenada Stevandića i premijera RS Radovana Viškovića su duboko uznemirujuće i antidemokratske i suštinski destabilizujuće za cijeli region. Sada se suočavamo s izuzetno opasnom situacijom i nevjerovatno je da neko u takvom trenutku ne razumije koliko nam je važna stabilnost i jedinstvo ovdje u zemlji. I mogu ja da pozivam na stabilnost, ujedinjenje i zajedništvo, ali druge to ne interesuje jer je nekom cilj s vana upravo da sruše Republiku Srpsku da joj Srbija ne može pomoći, naravno da poslije toga sruše Srbiju ili obratno nije važno koja će domina prva pasti, da srpski narod više nikakvu zaštitu vitalnih nacionalnih interesa nema i misle da će tu da se sve završi”, naveo je Vučić.
Zatim se obratio britanskom ambasadoru.
“Koji je pričao o našim obavezama da se poštuje Dejton i teritorijalni integritet BiH, on je rekao i suverenitet, ali to je nešto drugo. Uvijek smo poštovali, samo što poštovani ambasadore upravo visoki predstavnici iz Velike Britanije poput Paddyija Ashdowna nisu poštovali Dejtonski sporazum već su ga nogama i bruttalno gazili i mijenjali ga kako im je padaloi na pamet kako je u skladu s britanskim interesima, a ne interesima naroda u BiH. Srbija neće odstupiti od poštovanja Dejtonskog sporazuma u BiH, ali ne može prihvatiti mijenjanje pravila samo zato što je to u interesu pojedinih velikih sila i zato što ne mogu ništa da urade u ratu u Ukrajini protiv Rusije onda će da pronađu jedan maleni srpski narod da se ponovo na njemu iživljavaju. Vrijeme iživljavanja je prošlo, u Srbiji ćete uvijek imati saveznika ukoliko želite mir i poštovanje principa, a ako ne želite, mi u sukobe i svađe da ulazimo nećemo, ali ćemo vam uvijek jasno i nedvosmisleno odgovoriti. Da ponovimo još jednom, RS nije odgovorna zato što joj neko pokušava oteti imovinu, po Dejtonu pitanja imovine su u nadležnosti entiteta, a ne centralnih organa vlasti i to nedvosmisleno piše jer je jasno samo ono što je izuzeto, a imovina nije izuzeta. I to ste srušili pa ste pokušali uz sve to i da uhapsite trojicu nosilaca jednog entiteta to nema ni u jednoj drugoj zemlji u Evropi, to je dozvoljeno samo protiv Srba i što je najgore takve odluke podržavate. Srbija je bila stub stabilnosti, ali se s njom nećete igrati i Republika Srpska kao i njeno rukovodstvo može računati na podršku Srbije”, poručio je Vučić.
Podsjećamo, Tužilaštvo BiH nije naložilo hapšenje već privođenje na saslušanje Dodika i ostalih jer su osumnjičeni za rušenje ustavnopravnog poretka BiH usvjajaući niz spornih zakona u NSRS.
Kada je riječ o imovini, ona se direktno ne spominje u Dejtonskom mirovnom sporazumu, ali se po Ustavu BiH navodi da važe svi zakoni iz Republike BiH pa tako i onaj da imovina pripada državi, ona je njihov titular, a ne entiteti.
N1
Gotovo svi zastupnici u EP, osim Željane Zovko, osudili su poteze Milorada Dodika i pozvali na jedinstvenu evropsku akciju. Željana Zovko u svom istupu nije niti jednom spomenula Dodika.
U kritičnom momentu, kojeg su svjesni i EU i SAD, Zovko je ponavljala fraze o ravnopravnosti konstitutivnih, separatističkim i unitarnim politikama te poručila da je “jedini način stabilizacije Bosne i Hercegovine reforma Izbornog zakona, bez koje će Bosna i Hercegovina nastaviti biti tempirana bomba”.
Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Saša Magazinović s pravom je jučer evropske poslanike iz grupe Socijalista i Demokrata informisao da se radi o lešinarskom pristupu Željane Zovko.
“U trenutku kada je država u najvećoj krizi i kada je u toku državni udar, zastupnici Zovko ne pada na pamet sve to nazvati pravim imenom i precizno osuditi nego, naprotiv, relativizira krizu, dezinformiše javnost o uzrocima i na stol pokušava staviti svoju agendu, jednako kao Dodik – polazeći od pogrešne pretpostavke da je država slaba i da ljudi poput nje to mogu iskoristit”, rekao je Magazinović, te konstatovao da su njene izjave i aktivnosti odjeknule više u Bosni i Hercegovini nego u Evropskom parlamentu.
Za govornicom Evropskog parlamenta sinoć u Strasbourgu govorila je kratko i bedasto. Svi u sali ostali su susramljeni gledajući kako predsjedavajući plenarne sjednice pokušava prekinuti govor Zovko nakon što je isteklo predviđeno vrijeme, te je na koncu bio prisiljen isključiti joj mikrofon.
To je Željana Zovko, evropska zastupnica koja ne dobija pažnju ni medija u Hrvatskoj, osim one za potrebe Večernjeg lista – izdanje za BiH.
Željana Zovko govorila je kratko i izazvala susramlje. pic.twitter.com/a6brFIWZIy
— Vijesti.ba (@Vijesti_ba) March 13, 2025
(Vijesti.ba)
Ministar vanjskih poslova Srbije Marko Đurić rekao je da ne misli da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik uzrok aktuelnih političkih tenzija u Bosni i Hercegovini.
“Često čujemo optužbe na račun Dodika i RS za tobožnji separatizam, a potpuno nezapaženo prolazi činjenica da značajan dio stranaka iz Federacije BiH nastoji da umanji nadležnosti entiteta predviđenih Dejtonom i da uspostavi punu kontrolu nad sistemom za račun samo jedne etničke zajednice”, rekao je Đurić za NIN.
Đurić, inače kadar blizak predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, dodaje da je za Srbiju važno da se izgrade bolji odnosi sa političkim predstavnicima Bošnjaka, prenosi Raport,
Ukazao je da se Srbija čvrsto zalaže za poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i da tu misli i na teritorijalni integritet BiH, koji Srbija nikada nije dovodila u pitanje.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se povodom naredbe za privođenje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, premijera RS-a Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića, koju je jutros sudskoj policiji izdalo Tužilaštvo Bosne i Hercegovine.
Vučić je ocijenio da ovaj potez ne doprinosi miru, već, kako je naveo, destabilizaciji regiona i razaranju međusobnih odnosa.
“To je doprinos destabilizaciji, razaranju međusobnih veza i to je doprinos pravljenju potpunog haosa u regionu. Srbija će se uvijek boriti za mir, čuvati mir, poštovati Dejtonski mirovni sporazum, ali i biti uz RS i uz njeno rukovodstvo jer ne postoji u 21. vijeku nijedna zemlja u svijetu u kojoj se predsjednici entiteta, predsjednici parlamenta entiteta i predsjednici vlada entiteta tjeraju u zatvor i iza rešetaka samo zbog političkih neslaganja, zbog izgovorenih riječi”, izjavio je Vučić.
On je kritikovao međunarodne zvaničnike, tvrdeći da podržavaju, kako je rekao, “otvorenu diktaturu” i pokušaj rušenja RS-a i Srbije.
“I nije nimalo čudno što taj nedostatak, ne nedostatak demokratije, već otvorenu diktaturu podržavaju brojni međunarodni predstavnici jer upravo oni pokušavaju da zajedno i gotovo u istom postupku sruše i RS i Srbiju. Zato nikada važnije za sve nas, za sve naše građane, za cjelokupan naš narod, nije bilo da budemo zajedno, da budemo jedinstveni i da se borimo protiv onih koji hoće da unište našu budućnost i koji hoće da nam ne dozvole, da imamo svoje ime i prezime kojim smo se uvijek dičili, već bi da nam određuju i kako i šta da radimo i, naravno, da nam ukinu slobodu. Slobodu ćemo čuvati, poštovati međunarodno pravo, kao što rekoh i Dejtonski sporazum, naravno i Ustav Srbije, ali i oni koji misle da će razbiti i rasturiti RS i Srbiju, grdno su se prevarili”, poručio je predsjednik Srbije.
Podsjetimo, Dodik, Višković i Stevandić terete se za napad na ustavni poredak, a nalog za njihovo privođenje izdat je u okviru istrage Tužilaštva BiH.
N1
Svijet / Zanimljivosti
Vučićev napadač na studente predvodio “Crvene beretke” u hapšenjima i ubistvima Bošnjaka u Doboju?!
Više desetina muškaraca u vojnim uniformama i pripadnika zloglasne Jedinice za specijalne operacije (JSO) došlo je u utorak, 11. marta, u Pionirski park u Beogradu gdje su postavili šatore. Mjesto je to na kojem protestiraju “studenti” koji podržavaju režim Aleksandra Vučića, predsjednika Republike Srbije, prenijeli su mediji u regiji.
Provladini mediji u Srbiji objavili su da su “veterani” (uglavnom, jasno, okorjele ubice) došli da podrže “studente” koji tobože “samo žele učiti”.
Krug historije
(Vuk Cvijić) na mladost svoje zemlje, a uoči 22. godišnjice atentata na premijera Zorana Đinđića kojim je ta zemlja, kako vele, zaustavljena na putu katarze i ozdravljenja.
Prema snimcima objavljenim na društvenim mrežama, muškarac u uniformi i s crvenom beretkom na glavi ušao je u raspravu s građanima na drugoj strani ograde, onima koji se protive Vučićevom režimu. Jednome od njih zaprijetio je kažiprstom i rekao je “obrijat ćemo te”. Ljudi su ga na to pitali što mu je bilo s nogom i je li se ozlijedio na predavanju?! On se potom zatrčao do ograde i štapom za hodanje snažno udario čovjeka.
Muškarcu kojeg je udario od udarca je ispao mobitel.
Taj tip koji je snimljen dok prijeti i zamahuje štapom na okupljene identificiran je kao Živojin Žika Ivanović, poznat kao Žika Crnogorac, umirovljeni pukovnik Crvenih beretki i sudionik ratova u bivšoj Jugoslaviji, prenio je Index.hr.
Iako su mediji ovaj incident prenijeli uglavnom kao još jedan primjer bizarnost, bahatosti režima i Vučićevih pokušaja da se pošto-poto održi na vlasti, historija ovih ljudi pokazuje da s postojećim režimom u Srbiji iz Beograda iz može očekivati samo zlo i naopako!
Frenkijeva “desna ruka”
Iza Žike Crnogorca vuku se dugi repovi raznih zločina pa nije iznenađenje da je našao sigurnu kuću preko Drine i u milosti srbijanskog režima.
Naime, tokom procesa protiv bivšeg šefa Državne bezbjednosti (DB) Jovice Stanišića i njegovog pomoćnika, prvog saradnika Franka Simatovića Frenkija (koji je direktno potvrdio agresorsku ulogu Srbije u agresiji na BiH) upravo je Ivanović označen kao predvodnik “Crvenih beretki” u Doboju. Prema optužnici,on je bio jedan od istaknutih pripadnika Jedinice za specijalne operacije SDB-a Srbije i Frenkijeva “desna ruka”.
Edin Hadžović, svjedok u procesu “Stanišiću i Simatoviću”, prisjetio se kako su 12. jula 1992. godine, za vrijeme napada Armije BiH na Doboj, “Crvene beretke” kao “živi štit” ispred sebe isturile pedesetak zarobljenih Bošnjaka i Hrvata, pisao je Detektor.
Zapovjednika “Crvenih beretki”, po Hadžovićevim riječima, zarobljenici su zvali “Crnogorac, jer je imao crnogorski naglasak”, ali su ga njemu podčinjeni vojnici oslovljavali kao Golub. Svjedok je opisao da je, prije nego što su zarobljenici bili potjerani u “živi štit”, “Golub izvadio pištolj i ubio zarobljenika Dragu Kalema, rekavši: ‘Ovako će proći svaki ko pokuša da pobjegne’”.
Zarobljeni su zatim primorani da krenu ka položajima Armije BiH, a srpski vojnici su za njima otvorili vatru, opisao je Hadžović, prenio je tada Detektor. Mnogi zarobljenici su tada ubijeni, a svjedok je, kako je rekao, uspio da pobjegne s još jednim Bošnjakom.
Hadžović je posvjedočio da je 2000. pomogao pri identifikaciji 27 leševa pronađenih u jednoj masovnoj grobnici i da je jedna od žrtava bio Drago Kalem.
Hadžović je posvjedočio i da su “Crvene beretke” i druge srpske formacije, među kojima je bilo i mještana, zarobljenike držali u “Perčinovoj diskoteci” pod nehumanim uvjetima i prebijali, jednog čak i na smrt. Zarobljenici su bili primoravani da po okolnim selima sakupljaju ljudske leševe i stoku, rekao je tada svjedok.
Raport Miloševiću
Prema pisanju N1, Žika Crnogorac penzionisan je u činu pukovnika. Ivanović je 1997. godine raportirao pred tadašnjim predsjednikom Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) Slobodanom Miloševićem postrojavanju veterana jedinice u Kuli, o čemu postoji i video zapis.
Ivanović pominje se još 7. avgusta davne 1992. godine na sastanku Vrhovnoga savjeta odbrane (VSO) Savezne Republike Jugoslavije kojem je tada trebalo da prisustvuju trojica predsjednika Dobrica Ćosić (SRJ), Slobodan Milošević (Srbija), Momir Bulatović (Crna Gora), pisao je jedan crnogorski portal u novembru 2020. godine. Milošević je bio odsutan, ali su sjednici prisustvovali na poziv i premijer Crne Gore Milo Đukanović, Pavle Bulatović, savezni ministar unutrašnjih poslova, general Života Panić (načelnik Generalštaba) i Pavle Strugar (komandant 2. armije, komanda Podgorica). Prisutan je bio i ministar unutrašnjih poslova Srbije Zoran Sokolović.
Put u Knin
N1 navodi da je na tom sastanku, prema stenografskim bilješkama i pisanju crnogorskog portala, Momir Bulatović pitao kako se paravojne formacije “nalaze osokoljene i stalno traže neku zaštitu”, tvrdeći da se nalaze u rukovodstvu Vojske Jugoslavije, kakve su njihove veze s MUP-om Srbije. Na tom sastanku je iznio tvrdnje da je “oko 350 cijevi podijeljeno od strane MUP-a Republike Srbije građanima Pljevalja među kojima ima i najsavremenijih puškomitraljeza”.
Tom prilikom Pavle Bulatović je naveo da je Žika “Crnogorac” Ivanović “komandant jedinice za posebne namjene”, s bazama u Iloku i Tikvešu u Hrvatskoj (u to vrijeme u okviru tzv. Republike Srpske Krajine) krstario Pljevljima s grupom od 20 naoružanih ljudi.
Vuk Cvijić u tekstu iz maja 2017. godine pod nazivom “Krvave tajne ‘Crvenih beretki’: Mračni put od Knina do Sarajeva pod komandom Miloševića”, objašnjavajući nastanak JSO i njene veze s Resorom Državne bezbjednosti Srbije, također, spominje Ivanovića, koji je u “Beretke” došao kao istaknuti pripadnik upravo DB-a (zato nije čudo da je odbrana Stanišića i Simatovića nastojala braniti i Ivanovića).
Po dolasku u Knin za simbol je uzeta “crvena beretka”, što se nije mijenjalo i što je bio neformalan naziv za pripadnike jedinice, bez obzira na to kako se ona u kom periodu zvala. Za komandanta je postavljen čovjek koji je tada predstavljen samo kodnim imenom: Kapetan Dragan (Vasiljković). Osim Vasiljkovića, u Knin su došli i istaknuti pripadnici DB-a Dragan Filipović – Major Fića i spomenuti Živojin Ivanović – Žika Crnogorac, a sve se dešavalo pod budnim okom Franka Simatovića Frenkija i srpskog DB-a”, navodi u tekstu Cvijić.
Živojin Žika Crnogorac je, prema nezvaničnim informacijama poslije pada režima Slobodana Miloševića otišao za Kanadu. Dovoljno je znati da je sada ponovo u Beogradu i ne čini se da je ugrožen.
Onaj ko ima dilemu da bi – ako ukažu okolnosti- “mirotvorac” Vučić dvojio da ponovo u BiH pošalje Ivanovića i slične ivanoviće- neka pogleda ono što radi studentima i građanima svoje zemlje.
Radiosarajevo.ba
Policija u Austriji je uspjela da razbije narkolanac koji su činili kriminalci sa Balkana, a na čijem čelu je bio državljanin Bosne i Hercegovine.
Naime, nakon višemjesečne istrage policija je uspjela ući u trag kriminalcima koji su od 2020. godine u Austriji unijeli kilograme i kilograme kokaina, i to iz Slovenije i Njemačke.
U sklopu akcije je uhapšeno šest osoba, a čak njih 48 je prijavljeno.
Ključni trenutak u istrazi bilo je hapšenje dvojice glavnih osumnjičenih, bh. državljani (33 i 37 godina), koji su bili na povratku iz Njemačke u Austriju. Policija ih je zaustavila i kod njih pronašla velike količine kokaina.
Nakon ovoga uslijedila su još najmanje četiri hapšenja gdje su slobode lišeni državljanka BiH, državljanin Srbije, te još jedan državljanin BiH koji je uhapšen zajedno sa osumnjičenim Nijemcom.
Prema policijskim informacijama, ove su osobe sudjelovale u lancu trgovine drogom kao krijumčari, distributeri i pomagači.
Kako prenose austrijski mediji, policija je saopštila da su ove četiri osobe uglavnom bile zadužene za krijumčarenje i distribuciju kokaina.
Daljom istragom je otkriveno da se droga prodavala uglavnom u bh. lokalima kao i u kiosku brze hrane u Vöcklabrucku. Kada je riječ o profitu, navodno se radi o milionskom iznosu, a osumnjičeni su ovaj novac koristili na kocku, izgradnju kuća, ali i na ličnu konzumaciju droge.
Od 54 osumnjičenih, njih šest glavnih je ostalo u pritvoru, ostalih 48 uglavnom su bili redovne mušterije i sitni dileri. I protiv njih su podnesene prijave na osnovu Zakona o narkoticima.
Dalju istragu nastavlja javno tužilaštvo u Welsu, javljaju Nezavisne.
Službena zabilješka iz 1993. podsjeća da se Stevandića dovodilo u vezu s ubistvom policajca u Banjoj Luci
Vučić: Hoće da sruše Republiku Srpsku da joj Srbija ne može pomoći
Imate poteškoće da zaspite? Metoda 4-7-8 obećava da ćete u san utonuti za 60 sekundi
Sud BiH odredio je pritvor Dodiku, Stevandiću i Viškoviću, evo šta to znači
Salkić: “Ključni argument RS-a za otcjepljenje – u institucijama BiH sjede slabići”
Tragedija u BiH: “Prvo preminuo sin Ramiz, pa onda otac Alije od tuge za njim”
Je li Čović prekrižio Dodika i SNSD: Dešavanja u RS-u daleko odudaraju od Ustava BiH
Dodik o sutrašnjim protestima u Beogradu: “Obojene revolucije” uvijek završe tragedijom
Protesti učenika u Cazinu: Nezadovoljstvo zbog novih pravila u školama
Kako se bogatio Milorad Dodik: Ratna nafta, šleperi za šverc cigareta i krediti koje nije vraćao
-
Smrtovniceprije 4 danaNa ahiret preselio Badić (Ibrahim) Muharem – Hare
-
Magazinprije 3 danaPreminuo Mustafa Paldum, brat Hanke Paldum: Pjevačica se oprostila od njega
-
Smrtovniceprije 6 danaNa ahiret preselio Babić (Bajram) Hamid
-
Smrtovniceprije 3 danaNa ahiret preselio Samardžić (Hakija) Muhamed
-
BiHprije 6 danaVukanović: Poruka Rubija je završni udarac Dodiku, pitanje je samo ko će mu prvi od njegovih “zabiti nož u leđa”
-
BiHprije 3 danaPremijer Srbije prijeti: Hapšenje Dodika je put u građanski rat