U Bihaću je danas održan sastanak članova Saveza općina i gradova u Federaciji BiH na kojem su kolege iz USK-a predložile članove za Skupštinu saveza i predstavnika u mreži Saveza jugoistočne Evrope. Koordinacija aktivnosti u vođenju lokalne politike, zajednički uticaj na više nivoe vlasti i problematika komunalnih usluga i taksi u središtu su interesa lokalnih nivoa.

Strateški razlozi

Otključan je novi nivo suradnje, pogotovo među osam općina i gradova Unsko-sanskog kantona koji su pokazali nesebičnost i zajedništvo kroz akciju da se dio vojne industrije prebaci u Krajinu, piše Oslobodjenje.

Svi smo podržali definitivnu odluku da grad Cazin dobije tu priliku za namjensku industriju. Više od godinu smo mi to kroz razgovore zahtijevali kroz zajednički stav da dio proizvodnje nađe opravdanost u Unsko-sanskom kantonu, te da nećemo praviti problem hoće li to biti Bihać ili neka druga općina. Ali, Cazin zaista nije imao konkurencije. Komisija koja je dolazila na teren i obilazila sve lokalne zajednice vršila je ispitivanja te, vođena zakonskim preduvjetima koji se odnose na namjensku industriju, izabrala je lokaciju Raskovac u općini Cazin, kazao nam je gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić.

Preduvjeti su bili da se lokacija budućeg postrojenja ne smije nalaziti u blizini naseljenih mjesta, te da ima prikladan poligon za testiranja i druge zahtjevne okolnosti koje su pronađene samo u Cazinu.

– Generalno, nama je drago i podržavamo da je to na području našeg kantona, jer nije samo važan efekt privredne aktivnosti koja je ovdje primarna, nego i zbog sigurnosnih te strateških razloga odbrambenog pozicioniranja, koji je tradicionalno uvijek bio značajan za naš kanton, kazali su nam krajiški gradonačelnici.

Tako je kroz zajednički interes prevaziđena stara retrogradna politika nek’ komšiji crkne krava, kako je to opisao gradonačelnik Bihaća.

– Tako je, to je i bila moja izjava nakon posjete premijera Nikšića, jer nije uredu da, ako mi ostanemo bez krave, čekamo i da se radujemo da se to i kod komšije desi. Neka ima komšija i dvije, što se nas tiče, a i nama će biti tako lakše. Što se tiče namjenske industrije, oni su sad u fazi podnošenja zahtjeva za dodjelu zemljišta, odnosno ići će javni poziv, pa nakon toga postupak izgradnje. Naravno da će to potrajati, ne možemo očekivati da se sve odmah završi u roku od godinu ili dvije i da odmah počne proizvodnja. Ali, važno je da je proces otvoren i da se ide u pravom smjeru. Sad je to sve ozbiljan rad sa konkretno postavljenim ciljevima, kazao nam je Sedić.

Ravnomjeran razvoj

Delegacija Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, predvođena premijerom Nerminom Nikšićem i ministrom Vedranom Lakićem, bila je u službenoj posjeti Unsko-sanskom kantonu tokom prve sedmice marta, dok su prethodnu godinu delegacije Ministarstva energije, rudarstva i industrije FBiH u više navrata dolazile u ovaj dio zemlje kako bi sa stručnim ekipama razmatrale ponuđene lokacije i našle onu koja zadovoljava sve uslove.

– Nismo slučajno izabrali Cazin iako je to bio prvi grad koji je tražio dio namjenske industrije. Zadovoljstvo mi je da se to razvija dalje. Želimo učiniti sve da imamo ravnomjeran razvoj u Federaciji, izjavio je tada premijer Nermin Nikšić.

Unsko-sanski kanton do sada nije imao nikakvog udjela u priči o namjenskoj industriji, ali ako se ovaj projekt u Cazinu uspješno realizuje, otvaraju se mogućnosti da još neki krajiški gradovi i općine stave u funkciju ponuđene lokacije.

Muslimansko dobrotvorno društvo (MDD) Merhamet Bihać i ove godine, u okviru tradicionalne ramazanske akcije „Iftar“, organizovalo je podjelu iftara. Cilj ove humanitarne inicijative jeste pružiti podršku osobama i pokazati im solidarnost sugrađana tokom mubarek mjeseca ramazana.

Podjela iftara organizovana je u više bihaćkih naselja, među kojima je i Mjesna zajednica Mali Lug. Predsjednik Savjeta MZ Mali Lug Elvir Čavkić zahvalio se Merhametu Bihać na kontinuiranoj podršci postačima.

„Prije svega bih se zahvalio MDD Merhametu Bihać na čelu sa predsjednikom Fikretom Draganovićem, koji su i ove godine, kao i prethodnih, podijelili iftare postačima na području naše mjesne zajednice. To nam mnogo znači i drago nam je što svake godine imamo priliku biti dio ovog projekta“, kazao je Čavkić.

Predsjednik Merhameta Bihać Fikret Draganović naglasio je važnost ovakvih akcija, ističući da su i ove godine obezbijeđeni iftari za najugroženije građane.

„Danas smo u MZ Mali Lug dostavili 100 iftara za socijalno najugroženije kategorije. Zahvaljujemo se predstavnicima mjesne zajednice i džemata Mali Lug na saradnji i pomoći u podjeli iftara“, rekao je Draganović.

Merhamet Bihać svake godine tokom ramazana provodi slične akcije širom Unsko-sanskog kantona, pružajući podršku osobama u potrebi i jačajući duh zajedništva među građanima.

Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović prokomentirala je izjave ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića.

“Elmedin Konaković misli da će prizemnim uvredama na račun Milorada Dodika popraviti svoj mizerni politički rejting i skrenuti pažnju javnosti sa hapšenja svojih ortaka”, izjavila je predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

Na pitanje Srne da prokomentariše izjavu ministra vanjskih poslova u Vijeću ministara BiH Elmedina Konakovića. Cvijanović je odgovorila da kad god se nađe u problemu, Konaković pobjesni i posegne za bombastičnim izjavama i to nije ništa novo.

“Novo je to što su oni koji su mu donedavno čuvali leđa napustili BiH ili se sakrili po mišijim rupama, zbog čega ne može da sakrije nervozu. Kada već spominje teroriste, bolje bi bilo da se pobrine da maloljetnici u FBiH više ne upadaju u stanice i ne ubijaju policajce, kao u Bosanskoj Krupi. O tome bi Konaković trebao da vodi računa, a ne o Republici Srpskoj koja je mirna, stabilna i bezbjedna, a takva će ostati i ubuduće, bez obzira na pokušaje Konakovića i političkog Sarajeva da je destabilizuju”, konstatovala je Cvijanović.

Predstavnici JU Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa Bihać boravili su u službenoj posjeti Općini Velika Kladuša, gdje ih je ugostio načelnik Boris Horvat. Razlog posjete bio je sanacija Starog grada Velika Kladuša, koji je u aprilu 2023. godine pretrpio veliku štetu uslijed požara izazvanog udarom groma, pri čemu je kula objekta potpuno izgorjela.

Ovaj srednjovjekovni biser kulturno-historijskog naslijeđa, ujedno i simbol Velike Kladuše, trenutno se nalazi u izuzetno lošem stanju.

Prema riječima direktorice Zavoda Midhade Midžić, krov objekta pretrpio je ozbiljna oštećenja koja ugrožavaju njegovu stabilnost i prijete daljnjem urušavanju. S obzirom na hitnost situacije, Zavod je sanaciju Starog grada uvrstio među ključne projekte u Planu i programu rada za 2025. godinu.

“Zajedno s načelnikom obišli smo Stari grad i utvrdili da su neophodne interventne mjere sanacije kako bi se spriječilo urušavanje krova, čime bi se izbjegle nesagledive posljedice po unutrašnjost ovog značajnog objekta. Također, trenutno stanje predstavlja sigurnosni rizik za građane koji svakodnevno posjećuju ovu lokaciju”, naglasila je Midžić.

Načelnik Horvat upoznao je delegaciju Zavoda s izazovima vezanim za vlasnički status Starog grada, čije rješavanje je u toku, te izrazio nadu da će se administrativne prepreke uskoro otkloniti kako bi objekt dobio odgovarajućeg upravitelja.

Tokom sastanka dogovoreno je da će Općina Velika Kladuša finansijski podržati aplikaciju Zavoda na javni poziv Federalnog ministarstva prostornog uređenja, koji je trenutno otvoren. Također, Zavod će aktivno raditi na obezbjeđenju dodatnih sredstava za hitnu sanaciju kroz resorno ministarstvo i Vladu Unsko-sanskog kantona.

“Vjerujemo da će relevantne institucije prepoznati značaj ovog projekta i podržati hitne mjere sanacije. Stari grad Velika Kladuša nije samo spomenik prošlosti, već dio našeg identiteta i kulturne baštine, koju smo dužni očuvati za buduće generacije”, zaključila je Midžić.

FENA

Na suđenju za zločine počinjene u više krajiških opština, doktor sudske medicine je rekao kako je postupao po naredbama istražnog sudije, a kasnije i tužilaštva kada su se radile ekshumacije.

Željko Karan je na početku unakrsnog ispitivanja objasnio Ifetu Feragetu, braniocu optuženog Fatmira Muratovića, da je on dobio poziv Suda BiH da se odazove kao svjedok.

Govoreći o radu Republičkog centra za istraživanje rata i ratnih zločina, objasnio je kako su na početku postojale korpusne komisije za razmjenu, nakon kojih je formirana državna komisija za traženje nestalih, pa operativni tim, a onda Republički centar.

Odgovarajući na pitanja Ferageta po kojim se naredbama postupalo u predmetima obdukcije i identifikacije, svjedok je kazao kako je to zavisilo – nekad od istražnog sudije, a kasnije se postupalo po naredbama tužilaštva izmjenom Zakona o krivičnom postupku (ZKP), navodeći kako njemu naredbe nisu lično dolazile.

Asanacija terena

Nakon što mu je Feraget prezentirao zapisnike o identifikaciji, Karan je rekao kako je njegov posao bio da pregleda tijela, te je objasnio da se s medicinske strane nije imalo šta “obdukovati”, zato što se radilo o skeletnim ostacima, piše Detektor.ba.

“Medicinski dio priče nisu odjeća i obuća. Kosti su čitave, o uzroku smrti ne mogu pričati. Možda je smrt vezana za povrede tkiva. Ne isključujem nasilnu smrt, ali to ne mogu utvrditi”, kazao je Karan.

Rekao je kako procesima ekshumacije rukovodi Tužilaštvo ili neki od njih ovlaštenih organa, uz prisustvo vještaka, te je naveo kako je siguran da je u najvećem broju prisustvovao sudija ili tužilac. Karan je kazao kako je postupao po naredbama istražnog sudije i tužioca, kao i da je uvijek s njim bio inspektor kriminalističke tehnike iz Republičkog centra. Naveo je kako ZKP ne poznaje termin asanacije terena, koji podrazumijeva pronalazak i prikupljanje mrtvih tijela s neke površine čije se obdukcije rade.

Prezentiran je zapisnik o forenzičko-antropološkoj obradi posmrtnih ostataka stradalog Milana Ćulibrka, za kojeg je Karan rekao kako nije mogao utvrditi uzrok smrti, što je i napisao. Prezentirani su mu potom zapisnici za stradale Trivu i Perku Zorić, za koje je Karan kazao kako mu okolnosti nastanka, način i vrijeme smrti nisu poznati.

Tužilaštvo je prigovorilo na ove dokaze, uz obrazloženje da nisu prezentirani tokom direktnog ispitivanja.

Kopije dokaza

Za zločine počinjene na području Bosanskog Petrovca, Ključa, Bosanske Krupe i Sanskog Mosta, uključujući ubistva više od 300 osoba, progone i uništenje vjerskih objekata, sudi se bivšem komandantu i pripadnicima Petog korpusa Armije BiH – Atifu Dudakoviću, Sanelu Šabiću, Ibrahimu Šiljediću, Safetu Salihagiću, Adisu Zjakiću, Redžepu Zlojiću, Samiru Solakoviću, Fatmiru Muratoviću, Muharemu Aleševiću, Huseinu Balagiću, Edinu Domazetu, Ejubu Koženjiću, Ibrahimu Nadareviću i Saidu Mujiću.

Željka Marenić, predsjedavajuća Sudskog vijeća, zatražila je od Ferageta da za naredno ročište napravi kopiju svih dokaza koje planira prezentirati, budući da je tokom ročišta bilo dosta neslaganja između Tužilaštva i Odbrana.

Nastavak suđenja je zakazan za 7. april.