Vraćanje pokojnika u život je stanje između života i smrti koje su naučnici nazvali “treće stanje”. Da li je ovako nešto moguće ili je djelo naučne-fantastike? Nauka ima odgovor.
Nova studija kaže da ‘treće stanje’ zaista postoji u modernoj biologiji. Prema istraživačima, treće stanje je kada ćelije mrtvog organizma nastavljaju da funkcionišu poslije smrti. Zapanjujuće, nakon smrti organizma, njegove ćelije dobijaju nove sposobnosti koje nisu imale u životu, kažu biolozi.
Ako budući eksperimetni sa ćelijama mrtvih životinja – uključujući ćelije ljude – pokažu da je moguće ući u treće stanje, mogli bi da „redefinišu legalnu smrt“.
Novu studiju iz fiziologije vodili su profesor Piter Nobl sa Univerziteta Vašington u Sijetlu i Aleks Požitkov iz Nacionalnog medicinskog centra City of Hope, Duarte California.
„Na život i smrt se tradicionalno gleda kao na suprotnosti“, kažu oni u novom članku za „The Conversation“.
Ali pojava novih višećelijskih oblika života iz ćelija mrtvog organizma uvodi ‘treće stanje’ koje leži izvan tradicionalnih granica života i smrti.
„Određene ćelije – kada im se obezbjede hranljivi sastojci, kiseonik, bioelektričnost ili biohemijski znaci – imaju kapacitet da se transformišu u višećelijske organizme sa novim funkcijama nakon smrti.“
Tim je sproveo pregled nedavnih studija koje su istraživale izuzetnu sposobnost ćelija da opastanu u novim oblicima nakon što je organizam izgubio sve životne funkcije.
Pixabay
Naučnici u SAD 2021. godine otkrili su da ćelije kože mrtvih žaba mogu da se prilagode posudi u laboratoriji, spontano se reorganizujući u višećelijske organizme zvane „ksenoboti“.
Ovi organizmi su pokazali ponašanje izvan svojih prvobitnih bioloških uloga – koristeći svoje ćelije – male strukture nalik dlakama – kako bi se kretale kroz okolinu.
Drugi naučnici su takođe otkrili da se ljudske ćelije pluća mogu samosastaviti u minijaturne višećelijske organizme koji mogu da se pokreću – nazvani „antroboti“.
Ovi antroboti ne samo da mogu da se kreću po svom okruženju, već i da popravljaju sebe i povređene nervne ćelije u blizini.
Tim kaže da su ovo primjeri novih funkcija ćelija koje ne postoje u životu, „pokazujući promjene na načine koji nisu unaprijed određeni“.
Ostaje nejasno kako određene ćelije funkcionišu u trećem stanju nakon smrti organizma, ali jedno potencijalno objašnjenje u stilu Frankenštajna je skriveni sistem ‘električnih kola’ koji reanimiraju ćelije.
‘Ovi kanali i pumpe generišu električne signale koji omogućavaju ćelijama da komuniciraju jedna sa drugom i izvršavaju specifične funkcije kao što su rast i kretanje, oblikujući strukturu organizma koji formiraju.’
Nekoliko faktora može uticati na to da li ćelije imaju ovu sposobnost, uključujući uslove okoline (kao što je temperatura) i izvore energije (da li imaju pristup gorivu i da li mogu da metabolišu).
„Metabolička aktivnost igra važnu ulogu u tome da li ćelije mogu da nastave da prežive i funkcionišu“, dodaje istraživački tim.
Faktori kao što su starost, zdravlje, pol i vrsta vrste takođe „oblikuju postmortem pejzaž“ – drugim riječima, da li mogu postojati u trećem stanju.
Pixabay
Na kraju, istraživanje nagovještava ‘neistražene granice’ koje bi mogle da dovedu životinjske ćelije u treće stanje – iako ostaje da se vidi da li će jednog dana ličiti na ‘Re-Animator’.
„Ovo istraživanje ima potencijal da transformiše regenerativnu medicinu, redefiniše legalnu smrt i pruži uvid u fiziološke granice života, paralelno sa istraživanjima u embriogenezi“, zaključuju autori studije.
MNOGI sanjaju o tome da dožive 100 godina, ali dugovječnost ne ovisi samo o genetici – ključni su i prehrambeni i životni izbori. Iako postoje mnogi načini za produženje životnog vijeka, određene greške u prehrani i načinu života mogu imati suprotan učinak. Loše prehrambene navike, nedostatak tjelesne aktivnosti i štetne navike mogu ubrzati starenje i smanjiti šanse za dug i zdrav život. Evo na koje su još navike nutricionisti upozorili.
1. Sjedilački način života
Nedostatak tjelesne aktivnosti značajno smanjuje šanse za dugovječnost jer povećava rizik od kroničnih bolesti i ubrzava starenje. Sjedilački način života doprinosi pretilosti, srčanim bolestima, dijabetesu tipa 2 i visokom krvnom tlaku. “Barem 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno jača srce, poboljšava kontrolu šećera u krvi i doprinosi općem zdravlju”, savjetuje nutricionistica i dijetetičarka Krutika Nanavati za SheFinds.
2. Pržena hrana
Pržena hrana bogata je nezdravim trans mastima i oksidiranim uljima, koja potiču upalne procese te povećavaju rizik od srčanih bolesti i visokog kolesterola. “Ove namirnice mogu povećati upalne procese i dugoročno pridonijeti razvoju kroničnih bolesti”, upozorava nutricionistica Trista Best. Umjesto prženja, zdravije alternative su pečenje, roštiljanje ili korištenje friteze na vrući zrak.
3. Alkohol
Alkohol može ozbiljno oštetiti jetru i povećati rizik od bolesti poput masne jetre, ciroze i raka jetre. Također doprinosi visokom krvnom tlaku, srčanim bolestima i slabljenju imunološkog sustava. “Prekomjerna konzumacija alkohola povezana je s oštećenjem jetre, srčanim bolestima i određenim vrstama raka,” ističe Best. Srećom, danas postoje mnoge zdrave i ukusne bezalkoholne alternative.
4. Pušenje
Ovo upozorenje ne iznenađuje – dobro je poznato da cigarete skraćuju život. “Negativni učinci pušenja na zdravlje su dobro dokumentirani, uključujući njegovu povezanost s rakom pluća, srčanim bolestima i raznim respiratornim problemima. Prestanak pušenja smatra se jednom od najučinkovitijih mjera za poboljšanje dugovječnosti i kvalitete života”, tvrdi Nanavati.
5. Kronični nedostatak sna
Nedostatak sna ometa ključne tjelesne funkcije, uključujući regulaciju hormona, imunološki odgovor i staničnu obnovu. Također povećava razinu kortizola, hormona stresa, koji doprinosi upali i povećava rizik od kroničnih bolesti, poput srčanih bolesti, dijabetesa i neurodegenerativnih poremećaja. Nanavati preporučuje 7-8 sati kvalitetnog sna svake noći kako bi se podržalo optimalno zdravlje i dugovječnost.
DODACI prehrani često se reklamiraju kao brzo rješenje za bolje zdravlje, ali nisu svi jednako sigurni. Neki sadrže skrivene sastojke ili, ako se uzimaju u prevelikim dozama, mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme – od oštećenja bubrega do povećanog rizika od srčanih bolesti. Kako bismo saznali na koje dodatke treba posebno paziti, liječnik dr. Peter Brukner otkrio je koji mogu biti potencijalno opasni.
1. Visoke doze željeza
Prevelik unos željeza može uzrokovati probavne smetnje poput zatvora, mučnine i bolova u trbuhu, a s vremenom može dovesti i do ozbiljnog oštećenja jetre.
“Prekomjeran unos željeza može dovesti do stanja poznatog kao preopterećenje željezom, što loše utječe na jetru i druge organe. Također može narušiti ravnotežu crijevnih bakterija i izazvati upale te probavne smetnje”, upozorava dr. Brukner za SheFinds.
2. Pretjerane doze omega-3 masnih kiselina
Omega-3 masne kiseline poznate su po svom pozitivnom učinku na zdravlje srca, kognitivne funkcije i smanjenje upala. No, pretjeran unos može izazvati neželjene posljedice, osobito kod osoba koje uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi.
“Omega-3 masne kiseline su korisne, ali u velikim dozama mogu povećati rizik od krvarenja i izazvati nepravilan rad srca. Također mogu izazvati probavne tegobe, poput nadutosti i plinova”, objašnjava liječnik.
3. Prekomjerni unos vitamina D
Vitamin D ključan je za zdravlje kostiju, ali njegova prevelika količina može uzrokovati probleme. “Ako se konzumira u prevelikim količinama, može dovesti do povećane razine kalcija u krvi, što može biti štetno. Previše kalcija može uzrokovati bubrežne kamence i ometati apsorpciju drugih hranjivih tvari, što može rezultirati zatvorom ili proljevom”, ističe dr. Brukner.
Dakle, iako su ovi dodaci korisni u umjerenim količinama, njihov prekomjeran unos može donijeti više štete nego koristi. Važno je paziti na doziranje i konzultirati se s liječnikom prije uzimanja dodataka prehrani.
Španski naučnici otkrili su novi virus koji prenose komarci – sindbis virus koji nije smrtonosan, a izaziva simptome kao što su groznica, bolovi u glavi i zglobovima i osip na koži.
Naučnici su otkrili taj virus kod komaraca u Andaluziji, a pretpostavljaju da je u Španiji od 2017. godine, ali do sada nije bio detektovan jer su istraživanja bila usmjerena na virus Zapadnog Nila.
Taj virus se ranije već pojavio u Skandinaviji i Alžiru, a prenijeli su ga komarci iz Sjeverne Afrike ili Kenije lokalnim komarcima, piše Fokus.
Nije smrtonosan kao virus Zapadnog Nila, koji je također prisutan u Andaluziji.
Unuk Emira Kusturice, Janko Kusturica, talent za umjetnost naslijedio je od članova porodice te se danas bavi fotografijom.
Janko se nikada nije eksponirao u javnosti i malo ko zna kako izgleda i da je baš on unuk uspješnog reditelja.
Mlađi Kusturica nedavno je progovorio o tome kako je biti nasljednik Emira Kusturice, a zatim je istaknuo da ga mnogi poštuju zbog proslavljenog djeda.
– Biti unuk Emira Kusturice je jako zahvalno, ali na primjer u ono nekom pravom životu, u socijalnom životu, je veoma zeznuto. Trebaš šutjeti često. Zovem se Janko, ne kažeš prezime… Često paziš s kim komuniciraš, ali i ako paziš nekako u svemu tome pronalaziš neku jako lijepu stvar, a to je da možeš naći dosta ljudi koji poštuju djeda, djedov rad, i istovremeno će poštovati mene kao osobu. Okej, ti si Janko, jesi Kusturica, ali ja ću te zvati Janko zato što si za sebe takav – rekao je fotograf u emisiji ‘Maša i…’.
Podsjetimo, Emir Kusturica je već preko četiri desetljeća u braku s Majom Mandić Kusturicom koja mu je rodila dvoje djece, Stribora i Dunju.
OBROCI mogu igrati ključnu ulogu u dugoročnom zdravlju, a pametnim odabirom namirnica možemo smanjiti rizik od raka. Istraživanja pokazuju da hranjivi obroci, bogati antioksidansima, vlaknima i esencijalnim vitaminima, pomažu u zaštiti stanica od oštećenja. Uključivanjem voća, cjelovitih žitarica i zdravih masti u svakodnevnu prehranu, možete jednostavno i učinkovito podržati svoje opće zdravlje.
Magistrica znanosti i dijetetičarka, Sheena Patel, podijelila je nekoliko ideja za obroke koji mogu smanjiti rizik od raka.
1. Tost od cjelovitih žitarica
Možemo zaboraviti na bijeli kruh s maslacem i marmeladom te isprobati tost od 100 posto cjelovitih žitarica, tvrdi Patel.
“Počnite s osnovom od cjelovitog tosta, dodajte povrće ili voće po želji i završite zdravim proteinima, poput maslaca od orašastih plodova, humusa ili jaja”, savjetuje za SheFinds. Ovakvi obroci osiguravaju ključne hranjive tvari koje podržavaju zdravlje.
2. Smoothie od bobičastog voća i špinata
Osim tosta od cjelovitih žitarica, možemo isprobati i smoothie od svježeg ili zamrznutog bobičastog voća – primjerice, borovnica, jagoda, malina – šake špinata, pola banane, žlice mljevenih lanenih sjemenki i nezaslađenog bademovog mlijeka. “Bobičasto voće bogato je antioksidansima, dok špinat osigurava vlakna, folnu kiselinu i lutein, koji dodatno pridonose borbi protiv raka”, kaže dijetetičarka.
3. Avokado tost s rajčicom i bučinim sjemenkama
“Namažite polovicu zrelog avokada na tost od cjelovitih žitarica, dodajte kriške svježe rajčice, pospite bučinim sjemenkama i prelijte maslinovim uljem. Cjelovite žitarice smanjuju rizik od raka debelog crijeva, avokado osigurava zdrave masti i vitamin E, dok rajčice pridonose likopenom, snažnim spojem povezanim sa smanjenjem rizika od raka prostate i dojke”, navodi Patel.
Dakle, obroci poput ovih nisu samo ukusni već nude ključne hranjive tvari koje podržavaju zdravlje i smanjuju rizik od raka. Jednostavne promjene u svakodnevnim obrocima mogu imati značajan učinak na dugoročnu dobrobit, piše Index.hr.
Proces se odvija brzo – toliko brzo da se u samo 35 sekundi može proizvesti dovoljno hrenovki da ispune cijelo nogometno igralište!
Nakon hladne i vlažne zime, mnogi ljudi s nestrpljenjem očekuju proljeće koje donosi toplije vrijeme, duge dane na otvorenom, sunčanje i neizostavno roštiljanje. No, nakon što su vidjeli video o tome kako se proizvode hrenovke, mnogi su odlučili zauvijek izbaciti ovu popularnu namirnicu iz svojih menija, piše Mirror.
YouTube kanal How It's Made objavio je video koji u detalje objašnjava proces proizvodnje hrenovki, a reakcije su, blago rečeno, podijeljene. Petominutni isječak pokazuje što se sve koristi kako bi se hrenovke našle na policama supermarketa – a to je nekima bilo previše.
