Top predstavlja i jedan od prepoznatljivih sarajevskih ramazanskih običaja, a vatromet koji se ispaljuje iz topa svakodnevno okuplja na stotine Sarajlija i turista

U FBiH trenutno se razmatraju izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), s ciljem poboljšanja materijalnog položaja penzionera.

Radna grupa, formirana pri Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike, analizira prijedloge koje su dostavila udruženja penzionera, a rok za finalizaciju izmjena je kraj marta 2025. godine, piše Tuzlainfo.

Trenutno se penzije usklađuju na osnovu kombinacije rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) i indeksa potrošačkih cijena, pri čemu se uzima po 50% od svakog parametra. Predstavnici penzionera predlažu da se umjesto toga usklađivanje vrši prema rastu prosječne neto plaće i troškova života, u omjeru 70:30.

Direktor Federalnog zavoda PIO, Halil Subašić, potvrdio je da predstavnici Zavoda učestvuju u radu radne grupe te da se trenutno analiziraju pristigli prijedlozi.

Osim izmjena zakona, penzioneri su izrazili nezadovoljstvo dosadašnjim jednokratnim novčanim pomoćima, smatrajući ih nedovoljnim. Umjesto toga, zahtijevaju redovno i značajnije povećanje penzija kako bi se mogli nositi s rastućim troškovima života.

Kada će izmjene u u parlamentarnu proceduru?

Očekuje se da će konačni prijedlozi izmjena zakona biti upućeni u parlamentarnu proceduru do kraja marta, što bi omogućilo da se nova pravila primijene već prilikom redovnog usklađivanja penzija 15. aprila 2025. godine.

Ukoliko se izmjene ne usvoje na vrijeme, povećanje penzija bi moglo biti minimalno, u skladu s postojećim zakonskim odredbama.

Penzioneri ističu da će nastaviti s pritiscima na vlasti kako bi se osigurale adekvatne izmjene zakona. U suprotnom, najavljuju mogućnost organizovanja protesta i drugih oblika građanskog neposluha.

“Prijavit ću prebivalište u Federaciji Bosne i Hercegovine, ukoliko dođe do toga”, to je plan 49-godišnjaka iz Istočnog Sarajeva u slučaju da vlasti Republike Srpske zatraže od uposlenika iz tog entiteta da napuste radna mjesta u institucijama Bosne i Hercegovine.

Njegova odluka dolazi dan nakon što je Republika Srpska (RS) uvela zakonsku mogućnost njihovog sankcioniranja u slučaju da se ogluše o zahtjeve vlasti ovog bh. entiteta.

“U principu, ljudi ne vjeruju da će to zaživjeti. A i da bude šta, teško da će to poslušati, bar obični radnici”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) ovaj muškarac čiji je identitet poznat redakciji RSE.

Skupština RS-a usvojila je 27. februara zakon kojima se neustavno zabranjuje djelovanje četiri pravosudne i policijske institucije Bosne i Hercegovine u tom bh. entitetu.

Taj potez povukla je dan nakon što je Sud BiH prvostepeno osudio Milorada Dodika, na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika RS-a, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.

Čime je zaprijetio Dodik?

Uoči skupštinskog zasjedanja, Dodik je izjavio da će RS “osporiti djelovanje Suda i Tužilaštva BiH”.

Pojašnjavajući zakonske prijedloge koje je usvojila Skupština, rekao je da će, kada stupe na snagu, značiti da “niko ko je službeno u RS-u, u ime Suda i Tužilaštva BiH, ne smije ništa da radi”.

Zaprijetio je i da će oni koji to nastave biti procesuirani, nakon što usvojeni zakon stupi na snagu.

“Oni koji rade u ime RS-a, oni nisu tamo stručnjaci, nego su dobili posao tamo zato što RS ima kvotu, pa su odjednom postali važni tužioci, ako ostanu tamo da rade, onda će morati da razmisle kako će i na koji način egzistirati ovdje u RS-u”, kazao je Dodik.

Kao cilj je, među ostalim, naveo da se nekima koji rade protiv RS-a “bar malo zagorča život”.

“Vidjećemo kako ćemo, ali ovdje smo odlučni. Ako mi kažemo zabranjeno djelovanje, rad i boravak na prostoru, onda ne znam kako će oni koji imaju, recimo, kuće i stanove u RS-u boraviti, a ići u Sarajevo da bi se nama vraćali i smijali, naravno da neće”, kazao je Dodik.

Iz njegovog obraćanja entitetskoj Skupštini, moglo se zaključiti da vlasti RS-a na tome neće stati, jer ne isključuje mogućnost da budu doneseni entitetski propisi kojima se pokušava ograničiti rad u RS-u i za druge institucije BiH. No, detalje planiranih propisa nije naveo.

Dodik i njegov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u nekoliko navrata ranijih godina su pozivali na napuštanje institucija BiH.

No, sada je prvi put ozakonjeno kažnjavanje onih koji se ogluše na poziv koji bude usvojen u institucijama RS-a, u kojima Dodikova stranka vodi glavnu riječ.

Zaposleni iz RS-a u SIPA-i ostaju na radnim mjestima

Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) jedna je od sigurnosnih institucija čiji rad vlasti RS-a planiraju zabraniti na teritoriji tog entiteta.

SIPA je osnovana 2002. usvajanjem Zakona o Agenciji za informacije i zaštitu u državnom Parlamentu, te se radi o vodećoj agenciji za provođenje zakona u BiH.

Osim toga i na ovu agenciju se odnose najave Dodika da svi oni koji rade iz RS-a u SIPA-i trebaju napustiti svoja radna mjesta.

Takvih je, prema podacima koje je RSE dobila iz ove agencije, polovina od ukupnog broja zaposlenih. Trenutno je zaposlenih oko 800, a onih koji su iz RS-a, a rade u SIPA-i, je 400.

Direktor SIPA-e Darko Ćulum je za RSE kratko kazao kako “ljudi u SIPA-i rade sve normalno”, te da nije dobio nikakve najave niti obavještenja o planovima iz RS-a. Ćulum očekuje kako će “sve biti uredu”.

Izvor iz SIPA-e za RSE je kazao kako je stav većine radnika da neće napustiti svoja radna mjesta.

“Dodik uskraćuje rad agencije na teritoriji RS-a, a sjedišta SIPA-e su u Banjaluci i Istočnom Sarajevu. Pri tome, zgradu u Istočnom Sarajevu gradila je kompanija Integral Inženjering, a poznato je da je ova firma povezana s Dodikom”, dodaje izvor iz SIPA-e za RSE.

Inače, građevinska kompanija Integral inženjering iz Laktaša uvrštena je u oktobru 2022. na američku crnu listu sankcioniranih.

Kako je tada objašnjeno, razlog je sumnje u povezanost sa korupcijom u građevinskom sektoru u kojem su Integralu dodjeljivani neki od najvećih projekata u RS-u.

Njen vlasnik Slobodan Stanković preminuo je u februaru 2023. godine, a njegove ime i kompanija izbrisani su u aprilu iz američke crne liste.

Šta kažu u sindikatima državnih uposlenika?

Prema izvještaju Ombudsmana za ljudska prava BiH, objavljenom 2020. godine, u državnim institucijama tada je bilo zaposleno nešto manje od 16.000 ljudi, od čega 44 posto Bošnjaka, 36 posto Srba, 18 posto Hrvata, te nešto više od jedan posto Ostalih i nacionalnih manjina.

U sindikatima nekoliko državnih institucija, koje je RSE kontaktirao, nisu željeli komentirati posljednje poteze i najave iz RS-a, ili su o svemu nerado govorili ističući da se ne žele “uplitati” u političke odluke.

Sindikat uposlenih Uprave za indirektno oporezivanje BiH broji oko 1.400 članova, a od toga je više od 700 njih iz RS-a.

Predsjednica Sindikata Ana Mrnjavac kazala je za RSE da su svi zatečeni trenutnim stanjem, iako se posljednje odluke Skupštine RS-a ne odnose konkretno na rad i uposlenike te Uprave.

“Prosto ne mogu vjerovati i nadam se da od toga neće na kraju biti ništa. Svi su pomalo zbunjeni i zatečeni, dakle i kolege koje dolaze iz entiteta RS-a. Niko nema riječi za ovo stanje i tu situaciju koja se dešava”, kazala je Mrnjavac za RSE.

Ona se nada da će ovi potezi biti “kratkog vijeka”, jer je u pitanju egzistencija ljudi.

“Prosto nije ni civilizacijski u redu to što nam pokušavaju nametnuti. Nažalost, niko ne misli koje su u konačnici posljedice takvih odluka, ali se nadam se da će razum pobijediti”, kaže ona.

U Graničnoj policiji BiH, prema podacima Sindikata, radi oko 1.600 osoba, među kojima oko 40 posto dolazi sa teritorije RS-a.

Na upit RSE da prokomentira da li se potezi vlasti RS-a mogu odraziti na rad ove institucije, Dragan Matović, predsjednik Sindikata, kaže za RSE da se radi o političkim odlukama koje za sada ne utječu na rad Granične policije.

“Trenutno nemamo nikakve informacije. Svi policijski službenici obavljaju poslove redovno, nemamo nikakvih pritisaka i problema. Dolaze i odlaze redovno s posla. U ovom trenutku ne mogu da prognoziram šta će se događati, jer se, kao što vidite, situacija, mijenja iz dana u dan”, kazao je.

Povodom nastupajućeg mjeseca ramazana, iz zatvora u Vojkovićima se oglasio zatvorenik Fadil Novalić.

Bivši premijer Federacije BiH čestitao je praznik.

“Dragi prijatelji, Ramazan šerif mubarek olsun. Ovo je moj drugi ramazan u zatvoru. Jednako mu se radujem kao i kad sam bio na slobodi.

Život vjernika je ispunjen iskušenjima, i ovo je za mene jedno od najtežih do sad.

Želim Reis-ul-ulemi Kavazoviću i svim vjernicima da ovaj Ramazan isposte sa lahkoćom i da vam Allah ukabuli post i ibadet.”

Prošle su 33 godine od referenduma za nezavisnost Bosne i Hercegovine. Većina građana i građanki Bosne i Hercegovine tada su se na referendumu opredijelili za nezavisnu državu ravnopravnih građana, naroda BiH – muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive.

Tada se 64 posto građana izjasnilo da želi živjeti u “suverenoj i nezavisnoj Bosni i Hercegovini, državi ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive”.

Referendumu je pristupilo ukupno 2.073.568 glasača što je predstavljalo izlaznost od 63,6 posto. Od ukupnog broja izašlih na glasanje njih 99,7 posto je glasalo za nezavisnost, a 0,3 posto protiv te odluke. Rezultati referenduma su prihvaćeni 6. marta 1992. godine u Parlamentu Bosne i Hercegovine.

Zemlje članice Evropske zajednice priznale su Bosnu i Hercegovinu 6. aprila 1992. godine. Sjedinjene Američke Države priznale Bosnu i Hercegovinu dan kasnije, 7. aprila. Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. godine primljena u punopravno članstvo Ujedinjenih naroda.

Parlament je 28. februara 1995. godine donio odluku da se 1. mart slavi kao Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Evropska ekonomska zajednica je priznala ovaj dan, a ukaz o proglašenju zakona kojim se 1. mart proglašava Danom nezavisnosti Bosne i Hercegovine i državnim praznikom potpisao je predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović 6. marta 1995. godine.

Redakcija portala Cazin.ba želi svim čitateljima Sretan Dan nezavisnosti BiH!